Video
“Tužilaštvo ne treba da insistira na formalno pravnom principu da ako nema nečijeg imena u dokumentu taj nije kriv, moramo dokazivati nešto i jakim finansijskim istragama. Na Zapadu gdje sam boravio dovoljno je da poreski inspektor uđe i pita odakle vam imovina i da to bude osnova za istragu. Smatram da bi reforma tužilaštva u pozitivnom segmentu, čak i sa jačom građanskom kontrolom može dati rezultat u ovom pravcu, a svakako pozdravljam sve akcije hapšenja koje su nam prijeko neophodne”, naveo je Gajević.
Što se tiče američkog plana za okončanje rata u Ukrajini, optimističam je, a naveo je i da je taj plan napravljen na Floridi.
“Oni su to usaglasili u smislu onih stvari kojih odgovaraju Rusiji i SAD, a i Ukrajina dobro prolazi ovim planom. Garantuje joj se ulazak u EU, nezavisnost, sloboda odlučivanja, ali joj se zabranjuje da bude članica NATO i sve ono što je Rusiji bila sporna tačka i ulaska u ovaj nesrećni rat. Ne znam da li će brzo doći do mira, lideri EU insistiraju na produžetku rata, po meni je to pogrešno, ali oni imaju svoje razloge. Ovo je dobra osnova za pregovore, ne možete očekivati od Ukrajine da prihvati ovo zdravo za gotovo jer ostaje bez djelova teritorije. Ono što se nudi Ukrajini je dobro, čvrste granice, teriotrijalni integritet, i određene bezbjednosne garancije za državu. Rusiji se garantuje i da ne vrši agresiju nad Ukrajinom i obrnuto. Plan je budućnost završetka ovog rata. Ukrajinski i ruski narod je dovoljno pretrio i što se prije rat završi to je jedino pravo rješenje”, kazao je Gajević.
On je dodao i da je ova vlast ubrzala proces ulaska Crne Gore u Evropsku uniju, ova vlast je evrocentrična vlast ima u sebi partiju koja je evrocentrična – Evropa sad to je, kako je istakao, normalno očekivati.
“Ne vidim zašto bi ova vlast usporila u odnosu na prethodnu ili neku sledeću. Proces pristupanja EU nije od juče, nije ad hok, nije momentalan, traje više od 20 godina sa svojim prekidima. Bitno je da parlamentarna većina u svom programu imaju zajedničku komponentu, a to je ulazak u EU. Mislim da je taj ulazak idealizovan kod građana, svi predstavnici opozicije i vlasti imaju ulazak u EU. Ne treba idealizovati proces, treba ga sagledavati veoma racionalno i realno. Oni koji pregovaraju treba da se bore za svaku sitnicu, stvar koja Crnoj Gori odgovara. Proces pristupanja je geopolitički i zavisi od tih faktora, a ove ocjene koje smo dobili od EU o pozitivnom napretku Crne Gore čine osnovu za buduće pripajanje upravo u tom sektoru pravosuđa, spoljne politike koje je EU bitan”, rekao je Gajević.
O predlogu budžeta za narednu godinu
“Teško je pronaći pravu mjeru, smatram da i ovog puta ima šta da se prigovori, ali imamo i pozitivne pomake. Budžet je projektovan na 3,77 milijardi eura i daje jasnu razvojnu ambiciju Vlade u odnosu na budući period. Mislim na najavu velikih investicija, ne samo ove godine, nego u narednim godinama koje se nažalost na zaduživanju kao i obično. Imamo prvi put najavu određenih investcija, vidjećemo kako će se vrijeme odvijati. Do sad su investicije najavljivane, međutim dolazilo je do njihove slabe i djelimične ralizacije, tako da nisam siguran ni ovogodišnja realizacija kapitalnog budžeta kako je tekla. Hajde da budemo optimistični, Imamo najavu kapitalnog budžeta od 305 miliona što je povećanje u odnosu na prošlu godinu. Imamo smanjenje budžeta za nekih 200 miliona, što znači veću fiskalnu disciplinu, da su tekući rashodi pokriveni tekućim prihodima. To je osnovno pravilo budžetske fiskalne ravnoteže”, objasnio je Gajević.
Kako je dodao, ovom budžetu može da se zamjeri ta fiskalnu disciplinu, koja se ogleda u tome da su rashodi ipak veći od prihoda i da nedostajuća sredstva obezbjeđujemo ne samo iz pozajmica, već iz donacija i tekućih depozita države.
“To je dosta rizično, jer sječete granu na kojoj sjedite, rezerve budžeta su potrebe u slučaju nužde i vanredne situacije da imamo ta sredstva kojima može država da reaguje. Ono što je bitno da je budžet projektovan na makroekonomskih pokazatelja, odnosno rasta 3,2 posto u narednoj godini i inflaciji od 2,5 do tri posto. Inflacija je trenutno 4,8 odsto, nadati se da će ona i pasti. Ukoliko ne padne, budžet će se puniti, ali će rashodi biti veći. Makroekonomska ocjena je dobra i optimistična, dobar tri, a što se tiče fiskalne ocjene, nju ću da snizim i do sad nismo imali jaku fiskalnu disciplinu. Stavke budžeta se nisu poštovale, dovodi se do preusmjeravanja, ne znači da će to ove godine biti. Gubi se smisao budžeta kao krovnog dokumenta za nerednu godinu, što znači da on nije crveno slovo i da ne može biti kršenja u nekim stvarima, ali mora da bude minimalno, a da to bude praksa. Fiskalna ocjena je niža do srednje”, ocijenio je on.
Ekonomska situacija
Gajević je naveo da je najveći problem crnogorske privrede je njena struktura i produktivnost.
Preporučeno
“Jasno je da se crnogorska privreda zasniva na jednoj jakoj budžetskoj potrošnji, turizmu i uvozu. Nigdje nemamo industrije, novih tehnologija, svega onoga što bi bio zamah jednoj razvojnoj ekonomiji na pravim osnovama. Njen najveći nedostatak je to što se zasniva na turizmu koji zavisi od mnogih faktora, nego od geopolitičkih i cjenovnih. Nije to samo cijena i put, infrastruktura, imate modu, stavove potrošača, geopolitička kretanja gdje gosti prestaju da dolaze zbog toga, a neki se nisu prilagodili. Budžet se donekle zasniva na predviđanjima u turizmu i potrošnji, to je neka najveća zamjerka budžetu. Sva planiranja moraju biti zasnovana na realnim pokazateljima. Ako imate spisak želja i taj spisak stavite kao osnovu za planiranje, može se desiti da se želje ne ispune. To je preporuka onima koji kreiraju budžet”, naglasio je on.
