Video
“Rijetki su narodi koji poput ukrajinskog i crnogorskog dijele tragičnu sudbinu graničenja sa agresivnim sudjedima sa nezajažljivim iredentskim apetitima. Ovih dana svjedočimo novoj fazi agresije kleptokratskog režima iz Kremlja, koji patološki ne dozvoljava Ukrajini da se slobodno razvija u demokratsko i prosperitetno društvo.
Evropi nakon skoro osmodecenijskog mira prijeti novi veliki pankontinentalni sukob, i to sve zbog nespremnosti da se zvijeri pogleda u oči i da se stvari nazovu pravim imenom. Kao da ništa nismo naučili iz Minhena 1938. godine”, navodi se u saopštenju koje potpisuju Ljubomir Filipović, Vladimir Šibalić i Aleksandar Saša Zeković.
Dok, kako dodaju, Ukrajini prijeti invazija i okupacija, naša diplomatija izdaje saopštenja zabrinutosti i brige za međunarodni poredak, umjesto da jasno i glasno stvari nazove svojim imenima.
“Plutokratski lopovski represivni režim iz Kremlja, čijih ambicija smo bili žrtva i mi, danas napada Ukrajinu, juče je napao Gruziju, a sjutra će ko zna koga.
Od Vlade Crne Gore i Ministarstva vanjskih poslova zahtijevamo jasnije ispoljavanje stavova i odlučniju kritiku prema velikodržavnim ambicijama Ruske Federacije. “Kamilica” saopštenje crnogorskog Ministarstva vanjskih poslova je na krajnjem “minimumu minimuma” ozbiljne diplomatske reakcije.
Od crnogorskih vlasti i nacionalnog javnog servisa Radio i Televizija Crne Gore očekujemo da pomognu javnosti Crne Gore da objektivno i činjenično razumiju suštinu i posljedice ruske agresije na Ukrajinu. Dosadašnje reakcije značajnog dijela javnosti, političkih i vjerskih struktura su nažalost takve da se u Crnoj Gori pronalazi značajna podrška i opravdanje za velikorusku nacionalističku politiku”, dodaju u saopštenju.
Dok, kako kažu, nakon pandemije, treba da težimo miru i prosperitetu, obnovi svjetske ekonomije i očuvanju planete i njenih resursa, reakcionarne snage poput onih u Kremlju i njihovih sluga u Beogradu, u haosu vide šansu, i zbog toga sve svoje resurse troše u sijanju razdora i nepovjerenja u društvima kojima zavide.
Preporučeno
“Zbog toga nas posebno zabrinjava i posjeta Nikolaja Petruševa zvaničnom Beogradu. Posljednji put kada je bio u hitnoj posjeti Srbiji (2016) iz zatvora je izveo dvojicu ruskih obavještajaca koji su dovođeni u vezu, kao ključni akteri, sa pokušajem prevrata u Crnoj Gori”, zaključuju iz 21. maja.
