Govoreći za HRT nakon izjava predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića i ministra odbrane Dragana Krapovića, Grlić Radman je pojasnio da pitanje vojne imovine nije nova tema Zagreba, niti je riječ o nečemu što je tek sada stavljeno na sto.
„Mislim da je to bio nesporazum, odnosno očito se pogrešno prati među crnogorskim političarima. Trebalo bi zaviriti u arhive. Nismo mi tu opterećivali nekim novim temama, to su teme koje su poznate”, kazao je Grlić Radman.
On je objasnio da je riječ o imovini koja je obuhvaćena Sporazumom o pitanjima sukcesije iz 2001. godine, koji je stupio na snagu 2004. godine, prenosi CdM.
„Ja sam govorio o vojnoj imovini o kojoj se govori već godinama. Ja sam ilustrovao činjenicu o postojanju te imovine koja je procijenjena, koju su stručnjaci procijenili, postoji dokumentacija, interaktivne mape. Ali nisam govorio u smislu da je to bilo na stolu i da je to traženo”, kazao je hrvatski ministar.
Prema njegovim riječima, školski brod „Jadran” samo je jedan primjer u širem pitanju vojne imovine i sukcesije.
„Govorio sam samo u odnosu na simboličan primjer broda Jadran, koji je samo jedan mali primjer imovine”, naveo je Grlić Radman.
Najavio je da će Hrvatska i Crna Gora 9. oktobra imati zajedničku komisiju na kojoj će biti riječi o „Jadranu”, ali i o pitanju sukcesije vojne imovine.
„Tu bi se zapravo trebalo postaviti pitanje gdje su završila ta plovila, gdje je potrošen taj novac, jer su ti brodovi i ta plovila završila u Crnoj Gori”, kazao je.
Hrvatski ministar odbacuje tvrdnje da Zagreb koristi otvorena pitanja kako bi blokirao Crnu Goru na evropskom putu.
„Ovo nisu stroga bilateralna pitanja kako se želi lansirati, onda u javnosti stvoriti da Hrvatska nešto blokira. Dakle, pitanje je vladavine prava, to su evropske vrijednosti”, poručio je.
Kako je kazao, Hrvatska očekuje napredak u rješavanju više pitanja – od sukcesije vojne imovine, preko povrata imovine hrvatskim porodicama i obeštećenja logoraša, do pitanja nestalih osoba i odnosa prema hrvatskoj manjini.
Posebno je ukazao na pitanje 51 hrvatske porodice iz Tivta, navodeći da se mora riješiti pitanje njihove imovine.
Govorio je i o nazivu bazena u Kotoru koji nosi ime Zorana Džimija Gopčevića, kojeg je označio kao ,,zloglasnog” čuvara logora Morinj, gdje su bili zatočeni hrvatski zarobljenici.
„To su vrijednosna pitanja o kojima sam ja razgovarao i sa komesarkom za proširenje Martom Kos, ali i sa crnogorskim kolegama, sa kojima ja zapravo imam dobru saradnju”, rekao je Grlić Radman.
Dodao je da je o tim pitanjima razgovarao i sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.
„Mi nismo adresa, mi smo apsolutno tu i čekamo da se nešto isporuči Hrvatskoj. Ne možete sada ući u EU a ignorisati zemlju članicu EU i koja ti je prvi susjed”, poručio je.
Prema njegovim riječima, Crna Gora mora pokazati napredak i u oblasti dobrosusjedskih odnosa.
„Recite vi meni kako ćemo gledati na budućnost EU ako zemlja koja je kandidatkinja ignoriše prvog susjeda i ne želi riješiti sva ta pitanja”, kazao je.
Grlić Radman je podsjetio da je Hrvatska do sada dala saglasnost za 18 pregovaračkih poglavlja, ali smatra da se pregovaračka poglavlja ne bi trebalo zatvarati samo zbog unaprijed utvrđenog kalendara.
„Mislimo da kalendar ne bi trebao određivati dinamiku napretka nego kad se ostvare svi ti uslovi. Kad se ispune svi kriterijumi i mjerila”, kazao je.
Milatović: Zahtjev Hrvatske nerealan
Milatović je, komentarišući navode da Hrvatska traži povrat vojne imovine vrijedne više od 2,7 milijardi dolara, ocijenio da je takav zahtjev nerealan.
„Volio bih da odnosi sa Republikom Hrvatskom zaista budu najbolji mogući. Hrvatska je naš partner i prijatelj. Dajte da više fokusa stavimo na stvari koje nas spajaju, a mnogo manje na one koje su nas razdvajale u prošlosti”, kazao je Milatović.
On je poručio da otvorena bilateralna pitanja ne bi trebalo da uspore evropski put Crne Gore i kazao da očekuje da Crna Gora do ljeta naredne godine potpiše Ugovor o pristupanju Evropskoj uniji.
Krapović: „Jadran” je legalno i legitimno u Crnoj Gori
Ministar odbrane Dragan Krapović kazao je da Crna Gora za sada nije dobila formalni zahtjev Hrvatske u vezi sa vojnom imovinom.
„Formalni zahtjev Hrvatske, što se tiče vojne imovine, za sada nijesmo dobili i zato ga ne mogu komentarisati”, rekao je Krapović.
Poručio je da crnogorska delegacija u Zagreb ide u dobroj vjeri i sa namjerom da čuje argumente hrvatske strane.
Kada je riječ o školskom brodu „Jadran“, Krapović je ponovio stav Crne Gore:
„Moje je ubjeđenje, i siguran sam, da Crna Gora u svom posjedu drži ‘Jadran’ legalno i legitimno i da potpuno legalno i legitimno crnogorska zastava vijori na njegovom jarbolu”.
Krapović je kazao i da komisija koja će razgovarati sa hrvatskom stranom nema mandat da rješava pitanja granice, sukcesije vojne imovine ili nestalih osoba, već da su za te teme nadležne druge komisije i resori.
Preporučeno
















