Video
Zahtjev koji temelje na peticiji koju je potpisalo tri odsto punoljetnih građana s pravom glasa, upućen je parlamentu, odnosno predsjednici parlamenta Dejani Dizdar, budući da je vlasnik Manastira Prijestonica Cetinje.
Kako se navodi u obrazloženju zahtjeva potpisnika peticije, ispunjavanjem inicijative kroz usvajanje legitimne odluke lokalnog parlamenta uspostavilo bi se poštovanje Ustavom garantovanih ljudskih prava, kao i ispravljanje istorijske nepravde.
Potpisnici peticije i zahtjeva ističu da su svetinju čije vraćanje CPC-u traže, gradile generacije Cetinjana i Crnogoraca, među kojima i preci ili dio predaka potpisnika ove inicijative, „da bi ona već decenijama bila nedostupna i zabranjena za korišćenje vjernicima i sveštenstvu CPC i suverenističkim građanima naše prijestonice“.
“I ne samo to. Dosadašnji i sadašnji korisnik Cetinjskog manastira, umjesto hrišćanske ljubavi i sloge, poštovanja i uvažavanja Cetinjana i Crnogoraca i njihovih ljudskih prava zagarantovanih Ustavom države Crne Gore i Univerzalnom deklaracijom Organizacije Ujedinjenih nacija, ovu svetinju zlupotrebljava i devastira, a ona mu služi za raspirivanje podjela, izazivanje sukoba i širenje mržnje među vjernicima i građanima”, kaže se u inicijativi upućenoj parlamentu prijestonice.
U zahtjevu se navodi da je na osnovu lista nepokretnosti 951, KO Cetinje, Cetinjski manastir „Sveti Petar“ svojina prijestonice u obimu prava 1/1.
Podsjećaju da je još od vremena Svetog Pravednog Ivana Crnojevića, vladara i gospodara crnogorskog, vjekovima sve do 1918. godine nezavisna, slobodna suverena i od Berlinskog kongresa 1878. godine međunarodno priznata država Crna Gora u svojstvu vlasnika imala u ovoj svetinji tron crnogorskih vladika Crnogorske pravoslavne crkve i ujedno državnih vladara Crne Gore.
“Iz tog duhovnog centra i sjedišta matične, domicilne, tradicionalne, istorijske, autokefalne i svete CPC se upravljalo crnogorskom državom (do njenog proglašenja knjaževinom 1852. godine) i slobodarskom crkvom sve do njenog definitivnog ukinuća nasilnim prisajedinjenjem Srpskoj pravoslavnoj crkvi 1920. godine, što je bila posljedica tragičnog ukidanja države Podgoričkom skupštinom dvije godine ranije”, kaže se u zahtjevu.
Potpisnici peticije traže od cetinjskog parlamenta da na osnovu građanske inicijative iskazane u propisanoj proceduri donesu konkretnu i legitimnu odluku.
Preporučeno
“Ispunjavanjem našeg zahtjeva uspostavlja se mir, sloga, međusobno poštovanje, hrišćanska ljubav, razum, istina, čuvanje ljudskih prava i uspostavlja čitav jedan vijek, pogažena istorijska pravda”, zaključuje se u obrazloženju podnosilaca zahtjeva.
