Video
Gvozdenović napominje da DIK nema tu vrstu nadležnosti da provjeržava da bilo koji predsjednički kandidat zloupotrebljava crnogorske zakone, jer je ona tu da primjenjuje pravo, a pitanjem prebivališta, sticanja i gubitka državljanstva treba da se bavi Ministarstvo unutrašnjih poslova.
“Obraćanjem Republičkoj izbornoj komisiji Srbije naša Državna izborna komisija je otvoreno pozvala drugu državu da se umiješa u naš izborni proces,kao da je to normalano da se u naše predsjedničke izbore miješa režim Aleksandra Vučića koji zasigurno ima političke preferencije u Crnoj Gori i koji nije oličenje demokratije i objektivnosti što pokazuju relevantni izvori međunarodnih institucija”, kazala je Gvozdenović.
Napominje da treba imati na umu da se i RIK Srbije sastoji od predstavnika političkih partija.
“Osim što je izašla iz svojih nadležnosti, DIK nam je priuštila mogućnost stranog miješanja u naše izbore. Ostaje da se vidi da li će DIK postupiti isto za ostale kandidate ili ovdje imamo neku vrstu selektivnog postupanja”, kazala je predstavnica CDT-a.
Smatra da je ovo argument više da se DIK profesionalizuje i depolitiziuje.
“Jer dok god u njoj sjede političke partije, one će uvijek raditi u interesu tih partija”, kazala je ona.
To što se juče ispostavilo da najavljeni predsjednički kandidat Milojko Spajić ima prebivalište u Beogradu, posmatrajući iz ugla etike, kaže Gvozdenović, birači su ti koji treba da kažu kandidatima šta je istina.
“Nije bilo dobro da se tu izbjegava odgovor ni da se omogućavaju raznorazne interpretacije. Nije adekvatno ponašanje Milojka Spajića koji je na pitanje da li ima srpsko državljanstvo odgovara -Lijepo se osjećam u Srbiji, mislim da to nije dobar način”, kazala je ona.
Naši, a ne strani organi, dodaje predstavnica CDT-a, treba da utvrde da li neki predsjednički kandidat ima nelegalno dvojno državljanstvo i ukoliko se to utvrdi, pokreće se postupak za gubirak crnogorskog državljanstva.
Najava MUP-a da će provjeriti Spajićevo državljanstvo, po njenim riječima, je postupak koji može trajati i do godinu, ali opet, to je mnogo duže od 48 sati koliko DIK ima da provjeri dokumentaciju.
“Da je bilo u interesu naših državnih organa da riješe ovo pitanje, oni bi ga zasigurno riješili”, kazala je Gvozdenović.
Popis ne bi trebalo da se održava prije parlamentarnih izbora
Napominje da se po standardima popis ne održava u izbornoj godini i u uslovima političke nestabilnosti.
“Mi imamo vladu u tehničkom mandatu i to dovoljno govori o ambijentu koji nije dobar za održavanje popisa. To nije dobro ni kada govorimo o tačnosti i pouzdanosti podataka i svakako o povjerenju u rezultate popisa. Ako bismo govorili o onome što je pravilan redosljed koraka, to bi bilo održavanje vanrednih parlamentarnih izbora, a potom popisa”, kazala je ona.
“Odluka DIK-a o zahtjevu CDT-a za uvid u spiskove podrške kandidatima je zloupotreba”
Gvozdenović je kazala da su u CDT-u iznenađeni odlukom Državne izborne komisije DIK-a da im ne dozvoli uvid u spiskove sa potpisima podrške za sve predsjedničke kandidate.
“Ističem da nijesmo tražili lične podatke. Naš zakon o izboru odbornika i poslanika ne predviđa nikakva ograničenja za posmatrače. Zato je nevjerovatno da DIK traži ograničenja u drugim zakonima, to predstavlja zloupotrebu”, kazala je ona i dodala da će istrajati i tražnju svojih prava”, kazala je Gvozdenović.
Smatra da bi aplikacija putem koje bi građani mogli da provjere da li su na nečijem spisku podrške, bilo najbolje rješenje.
Napominje da su DPS i DF bojkotovali parlament kada je trebalo učestvovati o Odboru za izbornu reformu i kada su trebali da nam obezbijede uslove za fer izbore.
Govoreći o biračkom spisku kazala je da postoji problem u registrima iz kojih se izvodi birački spisak i tu se najveće podozrenje javnosti javlja zbog neažurnosti registra prebivališta crnogorskih državljana.
Preporučeno
“Procjenjuje se da imamo na desetine hiljada građana koji imaju prijavljeno prebivalište, a koji nijesu u zemlji. Tu treba da pravimo razliku između onih koji su privremeno u inostranstvu na rad i na školovanje i koji ne ostvaruju građanska prava u zemlji u kojoj se nalaze i onih koji su se trajno iselili iz Crne Gore, ali nijesu odjavili prebivalište”, kazala je ona.
