Naime, Upravni sud je već jednom presudio da je nezakonit zaključak Vlade Crne Gore da – zbog toga što Odbor za bezbjednost nije razmatrao izvještaje direktora Uprave policije – ti izvjetaji nijesu prihvaćeni. U obrazloženju svoje odluke Upravni sud navodi suprotno – da se ti izvještaji, upravo zbog činjenice da nijesu razmatrani – trebaju smatrati kao prihvaćeni.
U istom pravnom pravcu bila je odluka Upravnog suda povodom imenovanja Dejana Vukšića za direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost. U prewsudi se jasno navodi da ,,propuštanje nadležnog Odbora Skupštine Crne Gore da u roku koji je predviđen Zakonom o upravnom postupku odluči o predlogu za njegovo imenovanje, ima se smatrati da je nadležni Odbor dao saglasnost koja je od njega tražena“…
Logično je, dakle, da će Upravni sud zauzeti isti stav kao u ranijim slučajevima kada je u pitanju Zoran Brđanin i pritanje usvajanja ili neusvajanja izvještaja rješavati po istom pravnom principu kao u ranijim slučejavima, pa i u slučaju Dejana Vukšića.
Na osnovu dosadašnjih presuda u više slučajeva, jasno je da stavljanje izvještaja koje raniji Odbor nije razmatrao u dnevni red, predstavlja kršenje procedure kada to retroaktivno učini Odbor novog saziva Skupštine i to bez konkretnih, na zakonu zasnovanih zamjerki koje bi se odnosile na sadržaj Brđaninovog izvještaja od prije nepune dvije godine.
Ta zakonska ograničenja, kako izgleda, ne sprječavaju funkcionere Demokrata u Vladi Crne Gore da ignorišu principe vladavine prava i da rizikuju da Upravni sud i treći put proglasi nezakonitim odluke izvršne vlasti.
Preporučeno
U slučaju da da Vlada Crne Gore konstatuje prestanak mandata direktoru Uprave policije na ovaj nač in i da to uradi treći put, a odluka Vlade bude oborena na Upravnom sudu, takva politička praksa će, bez sumnje, ugroziti dostizanje IBAR-a za poglavlja 23 i 24 jer je u pitanju kontinuirano kršenje zakona najvišeg organa izvršne vlasti – Vlade Crne Gore.
Video