Video
Poslije izložbe “Lica Evrope” (Faces of Europe) povodom Dana Evrope, šef hrvatske diplomatije komentarisao je izjave Vulina koji je Hrvatsku i Kosovo nazvao “braćom po oružju” i dodao da bi Grlić Radman volio da može da rasporedi “okupacione snage na prostoru Srbije”, ali da će mu za to biti potrebno “mnogo više od onog što s (premijerom Kosova Albinom) Kurtijem može smisliti”, prenijela je agencija Hina.
“Da li i koliko vojnika Hrvatska ili neka druga zemlja može da ima u okviru KFOR-a, odlučuje se u skladu sa principima određenim Rezolucijom 1244 Saveta bezbednosti UN, a ne dogovorom ”braće po oružju”, kazao je tada Vulin, te dodao: “”Licemerje sa kojim o nepovredivosti granica govore separatisti može se porediti samo sa onima koji traže da vikar ustaške vojske Alojzije Stepinac bude svetac zbog otpora ustašama. Ostaje još samo da nam se objasni zašto je moguće menjati granice 1941, 1991, 2008. godine, a posle toga nije i kako je cepanje Srbije doprinos miru, a ujedinjenje Srba prijetnja stabilnosti”.
“Vulin promoviše zapravo onu poraženu politiku Slobodana Miloševića, velikosrpsku politiku koja je osvajala, koja je tražila ono što joj ne pripada. Hrvatska nikada nije imala aspiracije ni na čiju teritoriju, naprotiv, nikada nije tražila neku reviziju granica”, kazao je Grlić Radman novinarima.
Slične i vrlo oštre izjave o “braći po oružju” dao je i predsjednik Skupštine Srbije Ivica Dačić, a predsjednik Aleksandar Vučić poručio je da se varaju oni koji misle da će biti novih akcija poput “Oluje” i pogroma, dodala je Hina.
“Vučić je 1995. u Glini rekao da Glina neće biti Hrvatska, ko će o oružju nego baš on”, rekao je Grlić Radman.
Ocijenio je da je prigovaranje Hrvatskoj “bježanje od vlastite odgovornosti i skretanje s jedne teme, koja nije tema, od drugih problema s kojima je Srbija opterećena”.
“Srbija je svjesna određenog međunarodnog pritiska kada je u pitanju priznanje Kosova, jer je to realnost, a onda određene frustracije želi da projektuje na Hrvatsku”, kazao je Grlić Radman.
Put Srbije u EU “ide preko Hrvatske”
Rekao je da je Hrvatska podržavala i dalje podržava evropski put Srbije, ali i upozorio da taj put “ide preko Hrvatske”.
Zapadni Balkan jedna je od tema redovnog mjesečnog sastanka ministara vanjskih poslova koji se sutra sastaju u Briselu. O pitanjima proširenja EU-a i Procesu stabilizacije i pridruživanja, koji je osmišljen za zemlje nastale raspadom Jugoslavije i Albaniju raspravljaće se i u utorak na sastanku Vijeća za opšte poslove u čijem su sastavu uglavnom ministri vanjskih poslova ili ministri zaduženi za evropske poslove.
Hrvatski ministar rekao je da će Srbija biti jedna od zemalja o kojoj će službeni Zagreb na toj raspravi morati dati neko mišljenje.
“Mi nismo zadovoljni sa stanjem demokratije, sa stanjem ljudskih prava, borbom protiv korupcije i opštim reformama koje se ne sprovode”, rekao je Grlić Radman.
Hvatska je “odgovorna članica NATO-a i EU-a i sigurno da evropski put Srbije ide i preko Hrvatske”, naglasio je.
Grlić Radman dodaje da će Hrvatska učestvovati u evaluaciji dostignuća Srbije u poglavljima 23 i 24, ističući pritom da je Hrvatska, što se manjinskih prava tiče, “paradigma u evropskom kontekstu, najbolji primjer ostvarivanja tih standarda”.
Podsjeća da srpska manjina ima tri zagarantovana mjesta u Saboru i da je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja u EU koja ima na taj način razvijenu manjinsku politiku.
“Toga sa srpske strane nema, Beograd ne poštuje međunarodni ugovor iz 2004. kojim je osiguran reciprocitet”, rekao je šef hrvatske diplomatije podsećajući da je bilateralni ugovor međunarodni ugovor i da Hrvatska tu očekuje rješenje.
Što se tiče ostalih zemalja zapadnog Balkana i njihovim izgledima za pridruživanje evropskom bloku, kazao je da je to proces na temelju vlastitih postignuća, izdvojivši pritom Sjevernu Makedoniju, Albaniju i Crnu Goru.
Preporučeno
“Mislim da bi tim redoslijedom zemlje mogle pomalo ulaziti u EU, ubrzati svoj proces”, rekao je Grlić Radman.
