Video
Prema riječima Milene Muk iz ove NVO, detaljniji prikaz rada Skupštine tokom prethodne dvije godine ukazuje, kako je rekla, “na slab učinak kontrolnih aktivnosti i zanemarivanje vrlo važnih obaveza od strane poslanika i poslanica”.
“Dvije godine nakon što je 27. saziv Skupštine konstituisan nemamo nacrt Zakona o Skupštini. Rad na ovom važnom propisu obnovljen je početkom jula 2022, održano je pet sastanaka radne grupe, ali javnost i dalje nije informisana o eventualnim pomacima u regulisanju rada parlamenta”, kazala je Muk.
Skupštinski odbori su, kako je rekla, u aktuelnom sazivu predložili ukupno 16 izvještaja sa kontrolnih saslušanja.
“Samo pet izvještaja sadrže posebne zaključke nakon održanog saslušanja. U svim ostalim slučajevima, poslanici i poslanice su uglavnom cijenili da ne mogu predložiti zaključke, s obzirom na to da je tema predmet bavljenja drugih organa, ili da je rasprava vođena na osnovu dokumentacije koja je označena stepenom tajnosti”, kazala je Muk.
Smatra kako to znači da osim diskusije o određenim pitanjima, saslušanja nijesu imala šire implikacije po jačanje parlamentarnog nadzora niti na sistemsko djelovanje poslanika i poslanica u odnosu na pojedine oblasti upravljanja.
“U suprotnom, činjenica da su se u raspravi služili tajnim podacima ne bi bila prepreka da se, primjera radi, predloži način da se sistemski unaprijedi postupanje određenih institucija. O turbulentnom parlamentarnom životu u Crnoj Gori najbolje govori činjenica da je preko 90 odsto poslanika (76 od 81) učestvovalo u inicijativama za izglasavanje nepovjerenja Vladi u proteklih godinu dana”, rekla je Muk.
Dvije inicijative u razmaku od svega šest mjeseci, kako je kazala, bile su uspješne i rezultirale su izglasavanjem nepovjerenja 42. i 43. Vladi Crne Gore.
“Činjenica da je tokom pola godine ovaj mehanizam kontrole izvršne vlasti uspješno iskorišćen dva puta u poređenju sa nekoliko neuspjelih pokušaja 2010, 2012. i 2016. godine, govori o jačanju uloge Skupštine. Razmatranje izvještaja o stanju u pojedinim oblastima ili o radu institucija ne koristi se u dovoljnoj mjeri za jačanje kontrolne uloge parlamenta. To najbolje ilustruje primjer Odbora za bezbjednost i odbranu, koji je od sedam dostavljenih izvještaja od strane direktora policije od 2018. godine do danas, razmatrao samo jedan izvještaj o rezultatima borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije i to posljednji sredinom 2019. godine”, kazala je Muk.
Ona smatra da je pohvalno to što je prvi put, nakon sedam godina, usvojena odluka o otvaranju dvije parlamentarne istrage i to radi prikupljanja informacija i činjenica u vezi sa projektom vjetroelektrane Možura, te radi prikupljanja informacija i činjenica koje se odnose na postupanje nadležnih 4. i 5. septembra 2021. na Cetinju.
“Međutim, anketni odbori za sprovođenje parlamentarnih istraga u ovim slučajevima još uvijek nijesu formirani. U načelu, stalni skupštinski odbori su bili pasivni. O tome najbolje govori činjenica da pojedini odbori u prvih pet mjeseci 2022. godine nijesu održali nijednu sjednicu, poput Odbora za ljudska prava i slobode i Odbora za antikorupciju”, rekla je Muk.
Preporučeno
Neka saslušanja nijesu održana ni nekoliko mjeseci nakon što je donijeta odluka o njihovom održavanju, podsjeća Muk.
