Smatra i da, ako ne posluša Zapad, za Spajića neće biti nikakvih posljedica.

„Ali ako odbije Vučića, na njega će se sručiti sav gnjev srpskih tabloida, TV stanica i cijele vladajuće i opozicione kaste u Srbiji“, poručuje Imširović.

Manjinske partije pokušaće da privuku funkcijama
Stava je da je Bošnjačka stranka s pravom odložila pregovore o vladi prošle sedmice.

„Nemam dovoljno informacija da bih procijenio da li će ta stranka odbiti da uđe u vlast s proruskim snagama. Za sada se čini da oni ne žele u takvu koaliciju“, ocijenio je Imširović.

Međutim, ukazuje kako treba imati na umu da je Vučić vješto na svoju stranu privukao većinu manjinskih političara u Srbiji dajući im funkcije.

„To će vjerovatno pokušati i Spajić u Crnoj Gori“, naveo je Imširović.

Palma govori ono što Vučić misli 

Upitali smo ga i za komentar izjave poslanika Narodne skupštine Srbije Dragana Markovića Palme da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posjetom Beogradu došao na noge Aleksandru Vučiću. 

„Palma vrlo često govori ono što Vučić misli, a tako je i ovog puta. Cijela posjeta Milatovića, od dočeka na aerodromu, čekanja na zvanični razgovor s Vučićem do idućeg dana, neformalna večera, protokol, izjave, fotografije na kojima se jasno vidi ko je u poziciji moći – sve to govori da je Milatović došao na noge onome koji mu je u krajnjem slučaju i omogućio kandidaturu za predsjednika“, naglašava Imširović. 

Milatović, podsjeća sagovornik Analitike, ne bi bio kandidat da Vučić nije eliminisao Spajića dostavljanjem potvrde da lider Pokreta Evropa sad ima državljanstvo Srbije. 

„Činjenica da je i Milatović oduševljen baš takvim prijemom u Beogradu dokazuje da je Palma bio u pravu“, poručuje Imširović.

Sankcije protiv Vulina neće imati nikakav uticaj

Šef Bezbjednosno informativne agencije Srbije Aleksandar Vulin od nedavno je na crnoj listi SAD zbog saradnje s organizovanim kriminalnim grupama i širenja ruske propagande. Zanimalo nas je da li će uvedene sankcije uticati na buduće djelovanje Vulina.

„SAD su uvele sankcije Miloradu Dodiku prvo 2017, a potom i 2022. Ipak, on je i dalje na političkoj sceni, sprovodi još radikalniju politiku, popularniji je u svom biračkom tijelu i politički jači nego ikada“, ističe Imširović. 

Prema njegovim riječima, Dodik je faktor koji Zapad uvažava i kojeg se boji iako on ne priznaje Kristijana Šmita kao visokog predstavnika. 

„Željka Cvijanović, bivša premijerka i predsjednica RS, a sada članica Predsjedništva BiH, je od 2022. pod britanskim sankcijama (od američkih ju je navodno spasila naklonost Gabrijela Eskobara) i ni ona ne osjeća nikakav efekt tih sankcija. Sve ovo samo govori da sankcije protiv Vulina neće imati nikakav uticaj na njegovo djelovanje. On svoju moć crpi kod Vučića i Putina“, podvlači Imširović.

Srpska opozicija kao i ruska – uglavnom ne postoji 

Opozicija u Srbiji vidi u sankcijama znak da Vučić postepeno gubi podršku Zapada koju uživa već duže od decenije. Pitali smo sagovornika imaju li opozicionari u Srbiji razloga da se raduju.

„Srpska opozicija je kao ruska – uglavnom ne postoji ako ne računamo GDF i Glas. Glavni srpski opozicionari ne dovode u pitanje sistem nego lidera i njihov jedini cilj je da zamijene Vučića, a zadrže njegovu vanjsku politiku“, naglašava Imširović. 

U toj igri, kako ističe, oni neminovno gube jer ne mogu srbovati i kosovariti bolje i uvjerljivije od Vučića. 

„Razumije se da ni Zapadu nije u interesu da Vučićevu stabilokratiju zamijeni vladavinom njegovih loših, nepouzdanih i međusobno zavađenih kopija“, navodi Imširović.

Evropske integracije u BiH zaustavljene

Skupština Republike Srpske usvojila je juče izmjene Krivičnog zakona, kojima se kriminalizuje kleveta u tom entitetu BiH. Naš sagovornik komentarisao je kako će odluka vlasti u Banjaluci uticati na slobodu javne riječi, ali i na proces evropskih integracija BiH.

„BiH je dobila kandidatski status decembra 2022, a da nije ispunila nijedan uslov. To dovoljno govori o ozbiljnosti EU u pogledu evropskih integracija jer je taj status dodijeljen BiH isključivo iz političkih razloga“, podsjeća Imširović. 

Ukazuje da su evropske integracije u BiH svakako zaustavljene, tako da su, kako kaže, izmjene Krivičnog zakona u Republici Srpskoj samo još jedan korak nazad. 

„Primarni cilj izmjena Krivičnog zakona je ušutkivanje svake kritike vlasti u Republici Srpskoj, u cijeloj BiH jer primjena zakona nije ograničena samo na teritoriju tog entiteta. Zakon je ujedno i prilika da vlasti Republike Srpske zaplaše i ušutkaju i one koji bi se usudili govoriti o počinjenom genocidu i odgovornosti pojedinaca za te događaje“, istakao je Imširović.

Posljednjih godina genocid se i otvoreno slavi 

Dok je u Banjaluci kleveta od prošle sedmice ponovo krivično djelo, u Sarajevu dvije studentkinje srpske nacionalnosti na godišnjicu genocida dijelile su na društvenim mrežama poruke podrške ratnom zločincu Ratku Mladiću. Zatim su, na urgenciju Vulina, dobile stipendije da nastave studije u Beogradu…

„Činjenica je da ni Srbija ni Republika Srpska nikad nijesu priznale genocid, ali posljednjih godina su rukavice skinute pa se genocid i otvoreno slavi“, kazao je Imširović. 

Dodaje kako najekstremniji pojedinci čak zazivaju ponavljanje genocida ili žale što nije bilo više žrtava. 

„Uzimanje u zaštitu dvaju studentica i davanje herojskog statusa zbog onog što su učinile dokazuje da su Srbija i Republika Srpska više nego ikada odlučne da ni ne razmotre priznavanje samog genocida i odgovornosti za njegove počinitelje ili one koji ga slave ili poriču“, podvlači Imširović.

Zapad odlučio da zadovolji apetite Beograda i Zagreba

Uprkos sve manjem udjelu Srba i Hrvata u stanovništvu BiH, usljed negativnog prirodnog priraštaja i emigracije motivisane ekonomskim razlozima, uticaj njihovih političkih lidera Milorada Dodika i Dragan Čovića je nikad snažniji.

„Velikosrpska i velikohrvatska politika su oduvijek željele staviti BiH pod kontrolu, posebno u zadnjih 30 godina. Počelo je s Tuđmanom i Miloševićem u Karađorđevu, završilo s Plenkovićem i Vučićem. Zapad na čelu sa SAD je odlučio zadovoljiti apetite Beograda i Zagreba i predati im kontrolu nad BiH uz pomoć poslušnika iz sarajevske Trojke“, podsjeća Imširović. 

Ističe da je Federacija BiH izmjenama Ustava FBiH i Izbornog zakona stavljena pod potpunu i vječitu kontrolu HDZ-a BiH a time, kako kaže, i Zagreba. 

„Te izmjene je dva puta nakon sprovedenih izbora 2022. nametnuo nosilac visokog odlikovanja Republike Hrvatske i demohrišćanin Kristijan Šmit. Istovremeno, u gotovo etnički čistoj RS primjenjuje se građanski princip jedan čovjek – jedan glas i Dodik ima apsolutnu vlast. Na državnom nivou postoji neraskidivi savez Dodika i Čovića koji vladaju Bosnom i Hercegovinom uz pomoć njima do kraja odanih sarajevskih satelita“, izričit je Imširović. 

(Ne)skrivena islamofobija EU i SAD

BiH je, ističe on, jedina zemlja u Evropi kojoj nije dopušteno da bude građanska država. 

„U svemu tome ima i (ne)skrivene islamofobije jer EU i SAD ne žele dopustiti postojanje građanske države s 50 odsto muslimana u srcu Evrope. To što su bosanski muslimani žrtve dvostruke agresije, a nikad nijesu posegnuli za radikalizmom, Zapadu ne znači ništa jer su predrasude jače. Zapad o muslimanima u BiH misli ono što Orban govori“, smatra Imširović.

Rješavanje kosovskog pitanja nije u Vučićevom interesu

Pored BiH i Crne Gore, naš sagovornik napominje i da je Kosovo žrtva politike Zapada kojoj je, kako ističe, glavni cilj da udovolji Vučiću. 

„Kurti se tome vješto opire jer se strogo drži Ustava Kosova i zakona, kao i evropskih principa i primjera samouprave u ovakvim slučajevima. Za to ima i veliku podršku javnog mnjenja, što je jako bitno. Formiranje zajednice nije sporno ukoliko bi bila formirana po gore navedenim principima“, kaže Imširović. 

Međutim, dodaje on, Vučić želi da sjever Kosova bude Republika Srpska broj 2 kako bi on uvijek mogao proizvoditi krize od kojih u suštini i živi, ali i kako bi Kosovo učinio disfunkcionalnom državom. 

„Trajno rješavanje kosovskog pitanja nije u Vučićevom interesu jer bi time izgubio važan adut u odnosima sa Zapadom, a na unutrašnjem planu morao bi rješavati sva druga pitanja koja su sada u drugom planu zbog Kosova“, zaključuje Imširović.