Video
Island, članica NATO-a koja već ima pristup jedinstvenom tržištu EU kroz Evropski ekonomski prostor, glasaće 29. avgusta o tome da li da ponovo otvori pregovore.
Referendum se održava u trenutku kada se Evropa suočava sa važnim odlukama o proširenju, dok se Crna Gora nada ulasku u EU 2028. godine, a Albanija, Ukrajina i Moldavija, koje teže članstvu, nastoje da ostvare napredak u svojim pristupnim procesima, piše Rojters.
Referendum na Islandu nije glasanje o samom članstvu, a svaki eventualni sporazum morao bi biti potvrđen na još jednom referendumu. Zagovornici članstva kažu da bi ulazak u EU mogao pomoći toj ostrvskoj zemlji da se izbori sa visokim troškovima života, snažnije nastupa prema većim trgovinskim partnerima i lakše odgovori na geopolitičke promjene na Arktiku, poput pretenzija američkog predsjednika Donalda Trampa prema Grenlandu.
Ishod u korist nastavka pregovora nije izvjestan. Galupovo istraživanje sprovedeno ovog mjeseca pokazalo je da su birači podijeljeni oko njegovog ponovnog pokretanja: 46 odsto izjasnilo se da bi glasalo za, isto toliko protiv, dok je osam odsto neodlučno. Ankete, međutim, pokazuju da se većina protivi samom ulasku u EU.
Podsticaj “privlačnosti EU”
Međutim, diplomate EU kažu da bi obnavljanje pregovora sa bogatom zemljom koju bi bilo lako integrisati – iako ima svega oko 400.000 stanovnika – moglo pomoći da se poboljša percepcija proširenja među građanima Evrope koji sa rezervom gledaju na prijem novih članica.
Pozitivan ishod glasanja na Islandu “pokazao bi privlačnost EU u cjelini i time podigao raspoloženje unutar Unije”, izjavio je za Rojters visoki diplomata EU, dodajući da bi to “olakšalo skeptičnim zemljama da prihvate pristupanje Crne Gore” – takođe države sa malim brojem stanovnika, ali sa znatno nižim BDP-om po glavi stanovnika.
Ako bi Island ušao u blok, to bi imalo “pozitivan uticaj na proširenje kao politički instrument”, kazao je Rojtersu drugi diplomata EU. “Postoji određeno kolebanje kada je riječ o zapadnom Balkanu, Moldaviji i Ukrajini, dok kod Islanda vidim samo pozitivne strane… ima modernu ekonomiju, dinamičan je i mali”, rekao je.
Tandem dvije zemlje – Islanda i Crne Gore – mogao bi pomoći da se prevaziđu moguće prepreke u državama članicama EU u kojima dio birača strahuje od potencijalnog uticaja proširenja Unije na njihove ekonomije, kažu zvaničnici.
“Povezivanje Islanda sa Crnom Gorom vjerovatno bi bilo uspješnije – takva je percepcija, barem u ovom trenutku – nego da Crna Gora ide sama”, izjavio je Stiven Blokmans, zamjenik direktora Međunarodnog centra za odbranu i bezbjednost sa sjedištem u Talinu.
Istraživanje Eurobarometra iz 2025. pokazalo je da 56 odsto građana EU podržava dalje proširenje Unije, ali se nivo podrške razlikuje od zemlje do zemlje.
Promijenjena geopolitika
Rejkjavik je 2013. odustao od ranijih pregovora nakon što je na vlast došla euroskeptična vlada, ali su rat Rusije u Ukrajini i Trampove izjave o Grenlandu ponovo skrenuli pažnju na geostrateški položaj Islanda.
“Erozija međunarodnog prava i međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima predstavlja razlog za zabrinutost za nas. Isto važi i za pitanja bezbjednosti i odbrane – o tome niko nije govorio 2009. ili 2013. godine”, kazao je Rojtersu izvor upoznat sa stavom Islanda.
Zvaničnici EU nastoje da se ne miješaju u unutrašnju debatu na Islandu. Međutim, ako Islanđani glasaju za obnavljanje pregovora, očekuju da bi zemlja mogla brzo da napreduje.
“To govori o rastućoj privlačnosti EU u svijetu koji se ubrzano mijenja”, kazala je komesarka EU za proširenje Marta Kos za Rojters, odgovarajući na pitanje o značaju referenduma na Islandu.
“Vidimo da praktično sve evropske zemlje teže članstvu ili bližem povezivanju sa EU. To bi nesumnjivo dodatno ojačalo zamah za prijem novih članica u Uniju.”
Ribarstvo bi bilo najteže pitanje u pregovorima
Ako pobijedi opcija “za”, Kos je rekla da očekuje da bi pristupni pregovori trajali od jedne do dvije godine, dok bi vrijeme eventualnog ulaska zavisilo od drugog referenduma na Islandu i ratifikacije u svih 27 država članica EU.
Zvaničnici navode da bi ribarstvo – jedan od stubova islandske ekonomije i nacionalnog identiteta – vjerovatno bilo najteže pitanje u pregovorima ukoliko oni budu obnovljeni.
“EU mora da se zapita da li želi da ribarstvo bude pitanje na kojem bi se slomilo moguće pristupanje Islanda – sektor koji ima veoma mali udio u BDP-u EU u poređenju sa geopolitičkim značajem ulaska zemlje poput Islanda”, kazao je Rojtersu izvor upoznat sa stavom Islanda.
Brisel je nagovijestio spremnost na kompromis, a Kos je izjavila: “Dobro su poznate specifičnosti Islanda kada je riječ o ribarstvu i poljoprivredi.”
Preporučeno
“Uvjerenа sam da bismo, zajedno sa državama članicama EU, pronašli kreativna rješenja koja bi uvažila osjetljivosti i Islanda i naših država članica”, kazala je.
