Video
Jedan od dvojice kopredsjedavajućih tim patrlamemntarnim radnim tijelom, poslanik Demokratske partije socijalista Nikola Rakočević, kaže da radne grupe tog skupštinskog tijela napreduju određenom dinamikom i da će dio planiranih zadataka biti završen do kraja godine, ali i upozorava da najkompleksniji dio posla, koji se odnosi na zakon o izboru odbornika i poslanika, neće moći biti zaokružen u predviđenom roku.
Rakočević je to kazao u izjavi za Pobjedu, upitan da prokomentariše inicijativu predstavnika civilnog sektora iz Centra da demokratsku tranciju koji od članova Odbora traže da predlože produžetak roka za završetak njegovog rada do 15. juna 2026. godine, kako bi se omogućilo cjelovito sprovođenje izborne reforme u skladu sa odlukom o osnivanju Odbora i međunarodnim preporukama.
,,Ako radne grupe, zbog skupštinske dinamike u decembru, ne uspiju da završe posao do kraja godine, Odbor može, uz dogovor svih poslaničkih klubova, produžiti rok rada na određeno vrijeme”, kazao je Rakočević za Pobjedu.
Na pitanje da li eventualno produženje roka može usporiti evropski put Crne Gore, Rakočević kaže da ne može doći do toga.
,,Brisel od nas ima jasna očekivanja u pogledu formiranja Centralne izborne komisije, a taj dio smo uspjeli da privedemo kraju. Prijave još traju, zatim slijedi selekcija kandidata i očekujem da ćemo do kraja godine imati kompletiran sastav”, poručio je poslanik DPS-a.
Drugi kopredsjedavajući, šef poslaničkog kluba Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić je u kratkoj izjavi za naš list potvrdio da se inicijativa Centra za demokratsku tranziciju može razmotriti na kolegijumu Skupštine.
On je naveo da je kraj decembra rezervisan za sjednicu sa velikim brojem zakona važnih za EU agendu, što otvara prostor za razgovor o produženju roka za rad Odbora.
Podsjećamo, iz CDT-a je prije nekoliko dana upućen poziv svim poslanicima i poslanicama u Odboru da produže mandat tom skupštinskom tijelu do 15. juna 2026. godine, kako bi se, kako navode, omogućilo kvalitetno i cjelovito sprovođenje izborne reforme u skladu sa međunarodnim preporukama.
Iz ove organizacije su poručili da su radne grupe pripremile tek djelimična rješenja, te da zbog opterećene skupštinske agende u decembru, sa oko 100 zakona i budžetom, nije moguće kvalitetno zaključiti reformu do kraja godine.
CDT predlaže da Odbor od 15. januara do 15. aprila naredne godine intenzivno radi na finalizaciji zakonskih rješenja i etičkog kodeksa, zatim otvori javnu raspravu i zatraži mišljenja međunarodnih institucija do 1. juna, a da Skupština najkasnije do 15. juna 2026. usvoji zakone. Time bi, ističu, bio ispoštovan međunarodni standard da se izborni propisi ne mijenjaju godinu prije izbora.
Izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica, podsjetio je da je Evropska komisija prošlog mjeseca kritikovala julski paket zakonskih izmjena zbog nedostatka konsultacija i samo djelimičnog usklađivanja sa preporukama Venecijanske komisije, OSCE/ODIHR-a i GRECO-a.
Koprivica u svom pozivu zato insistira da nova faza reforme uključi javnu raspravu, međunarodne partnere i obradi sve ključne oblasti, od otvorenih lista i individualnih kandidatura, do ažurnog biračkog spiska, finansiranja kampanja, prevencije zloupotreba i regulisanja drugog kruga predsjedničkih izbora.
,,Naš prijedlog je racionalan i izvodljiv i ispravlja propuste iz jula. Nadamo se da će i Skupština donijeti jednako racionalnu odluku”, poručio je Koprivica.
Podsjećamo, Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu čine tri radne grupe. Jedna se bavi izradom nacrta zakona o izboru odbornika i poslanika, druga definisanjem Zakona o biračkom spisku, Zakonom o registrima prebivališta i boravišta, analizom primjene Zakona o ličnoj karti i analizom primjene Zakona o crnogorskom državljanstvu, dok treća radi na izradi zakona o političkim partijama, zakona o predsjedniku i definisanju Etičkog kodeksa ponašanja u izbornoj kampanji.
Preporučeno
U prvoj fazi procesa sveobuhvatne izborne reforme, koja je okončana u julu ove godine, poslanici u Skupštini Crne Gore usvojili su izmjene i dopune Zakona o izboru odbornika i poslanika, lokalnoj samoupravi i finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.
