Video
Crna Gora obilježava pet godina od ulaska u Alijansu. Davali ste ogromnu podršku našoj državi da dođe do tog cilja. Od promjene vlasti 30. avgusta 2020. evropski put je blokiran, a saradnja sa Alijansom je često dovođena u pitanje. Da li je to što u novoj vladi mjesta direktora ANB-a, ministra odbrane i ministra vanjskih poslova pokrivaju prozapadni kadrovi dovoljno da se ublaži maligni ruski uticaj?
JAKIČ: Najsnažnija brana ruskom uticaju je to što je Crna Gora članica Alijanse. Sve države u tom savezu blisko sarađuju, a po članu pet – napad na jednu članicu je napad na sve. Vidite da su sada neke države, koje su se dvjesta godina deklarisale kao neutralne, shvatile da jedino članstvo u NATO sprečava mogućnost napada ili agresije na njihove države.
Nije čudo da su se Finska i Švedska, koje su se oduvijek odupirale članstvu, (iako su sarađivale sa Alijansom), nakon brutalne agresije Rusije na Ukrajinu, koja nije članica Saveza, odlučile na punopravno članstvo. Zato ja uvijek kažem – bolje je sjedjeti za stolom, jer ako nijesi za stolom onda si na meniju. Tako da mislim da je prvi iskorak ka bezbjednosti Crne Gore bio ulazak u ovu međunarodnu organizaciju. Svi koji su to vizionarski vodili, počevši od predsjednika Mila Đukanovića, Vlade, ministarke Milice Pejanović-Đurišić, kao i nas koji smo to pomagali, zaslužuju danas pohvale.
Što se nove vlade tiče velika su očekivanja, među prvima je deblokada evropskog puta, koju je najavio premijer Abazović. Prema evropskim zvaničnicima je krenula jedna spoljno-politička akcija da je, poslije ove katastrofalne pauze od dvije godine, Crna Gora spremna krenuti onim putem kojim je išla. Bila je prva među državama Zapadnog Balkana u integracijama, otvorena su bila sva pregovaračka poglavlja, a zatvorena tri.
Ja se nadam da ljudi, koji su sad zauzeli pozicije u Vladi Crne Gore, stvarno žele deblokirati evropski put i pokazati Evropi da je eksperiment sa tkz. apostolskom vladom, koja je vrlo naštetila ne samo ugledu, već i samom položaju Crne Gore u svijetu, završen i da je Crna Gora opet na pravom putu. To je dobro, zato što smatram da je sada pravi trenutak. Na osnovu priča mojih kolega na Zapadu i iz prijestonica članica Evropske unije, zaključujem da je sada taj momentum kada se može ubrzati taj put ka članstvu u EU, jer je za region to jedini garant stabilnosti.Taj momenat treba maksimalno iskoristiti.
Rekli ste nedavno u Zagrebu da slučajno Crna Gora nije članica NATO sada Putin bi imao izlazak na Jadransko more. Koliko bi bilo drugačije stanje da je Crna Gora van Saveza, sada kada je Rusija napala Ukrajinu?
JAKIČ: Stvarno je dobro da je Crna Gora u Alijansi. Koje su želje Rusije vezano za Zapadni Balkan najbolje vam pokazuje izjava Aleksandra Dugina , tkz. Putinovog mozga koji je najavio gepolitičku agendu Rusije na Balkan. On kaže da će ,,povratak Srbije u rusku geopolitičku agendu slavenskog oživljenja ponovo doći. Vidjećete kada formulišemo ciljeve za Balkan. Sad trebamo dovršiti ono što smo počeli“. Ova izjava sublimira sve što trebamo znati o ciljevima Kremlja za Balkan, to neće donijeti ništa dobro i toga se najviše bojim.
S druge strane, mislim da je Crna Gora dosta jaka da se odupre napadima na njenu samostalnost, što i crnogorska istorija dokazuje. Prisjetimo se 2016. godine i pokušaja državnog udara i vjerujem da je Crna Gora iz toga nešto naučila i da zna zaštiti svoj interes.
Takođe se nadam da i političke stranke, koje god da su, moraju prihvatiti da je Crna Gora samostalna, da je priznata, da je dio Alijanse, da teži EU i da liberalno-demokratske vrijednosti, koje će donijeti članstvo u EU, znače zaštitu svih nacionalnosti unutar džave i da im je to garancija da se osjećaju slobodno i zaštićeno. I jedini odgovor na sva ta pitanja je jačanje procesa evropeizacije u Crnoj Gori.
Kako onda komentarišete prijedlog francuskog predsjednika Emanuela Makrona, je li to zamjena za punopravno članstvo?
JAKIČ: Makronov prijedlog komentarišem više u kontekstu susjedskog partnerstva. Smatram da je više mislio na Ukrajinu, Gruziju, Moldaviju – nije mislio na države Zapadnog Balkana, bar sam ja to tako shvatio. Mislim da je zbog svih tih razgovora da rat stane insistirao da počnu pregovori sa tim državama i da agresivna Rusija shvati da postoji evropska budućnost i za te zemlje. Taj put Ukrajine, Moldavije i Gruzije bio bi drugačiji i ne bi podrazumijevao direktno članstvo. Mislim da će 23. juna pod predsjedavanjem Francuske biti veliki samit EU Zapadni Balkan i tu će se iskristalisati situacija.
Što mislite o inicijativi ,,Otvoreni Balkan“ i zašto crnogorski premijer insistira na ovoj regionalnoj inicijativi koja neće donijeti nikakve benefite Crnoj Gori?
JAKIČ: Mislim da ,,Otvoreni Balkan“ nije i ne može biti zamjena za članstvo u Evropskoj uniji. Tačno je da je regionalna saradnja dobrodošla, ali ne smije ni kod koga prouzrokovati sumnju da je projekat kamuflaža za realizaciju veliko državih ambicija jedne države. Tu je taj sporni momenat i treba vidjeti da li je to za Crnu Goru dobro. Slušao sam puno stručnjaka iz Crne Gore kako govore na ovu temu, pa i iz regije, i pomenuo bih bivšu ministarku evropskih integracija Gordanu Đurović (koju veoma cijenim).
Preporučeno
I poruka je ista – energiju treba usmjeriti na pregovore, a ne na ovu inicijativu. Ne znam zašto je gospodin Abazović rekao da nije čuo nijedan argument protiv ,,Otvorenog Balkana“. Ako on nije čuo, ne razumijem kako sam ja čuo u Sloveniji na stručnom nivou zašto je Berlinski proces mnogo bolji na putu ka punopravnom članstvu od ,,Otvorenog Balkana“.
