Uprava za inspekcijske poslove donijela je rješenje kojim nalaže uklanjanje spomen-ploče koju su 10. oktobra prošle godine svečano otkrili crnogorski ministari odbrane i vanjskih poslova, Raško Konjević i Ranko Krivokapić sa hrvatskim zvaničnicima, ministrom vanjskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom i ministrom odbrane Hrvatske Tomom Medvedom.
Taj čin bio je povod i protestne note Srbije Hrvatskoj zbog natpisa na ploči, a ministri Vlade u tehničkom mandatu Konjević i Krivokapić potom su ekspresno smijenjeni na insistiranje Abazovića uz izgovor da su mimo zakona postavili spomen-obilježje, nakon čega je resor vanjskih poslova preuzeo sam Abazović, a odbrane Filip Adžić.Zabrana pristupa
I pored najave Urinih premijera i ministra, odluka Konjevića, da to obilježje u okviru Morinja čuvaju pripadnici Vojske i da se ne dozvoljava pristup nikome, i dalje je na snazi. To je potvrdio i jučerašnji stav Vojske u odnosu na zahtjev službe kotorske opštine kojima nije dozvoljen pristup objektu u Morinju da izvrše rješenje Uprave za inspekcijske poslove.
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić potvrdio je za Pobjedu da ploča nije uklonjena.
Mi smo u skladu sa našom zakonskom obavezom i postupili, međutim rješenje o uklanjanju spomen-ploče nije bilo moguće izvršiti jer je tamo nemoguće pristupiti i mi ne možemo dalje da postupamo. Tamo je vojska i mi nemamo nikakvu potrebu da ratujemo sa vojskom – kazao je kratko Jokić.
Ovim povodom je Pobjeda zatražila stav Ministarstva odbrane, ali juče nijesmo dobili odgovor zbog čega nijesu asistirali u izvršenju rješenja, ako se ima u vidu stav Vlade i inspekcijskih organa da je treba ukloniti.
Ovo je drugi neuspio pokušaj uklanjanja spomen-ploče. Vojska Crne Gore 24. oktobra prošle godine nije dozvolila opštinskoj Službi za inspekcijske poslove iz Kotora da uđe u prostor vojnog posjeda i, kako je bilo najavljeno, ukloni spomen-obilježje postavljeno u nekadašnjem logoru Jugoslovenske narodne armije u Morinju, gdje su bili zatočeni i mučeni hrvatski zarobljenici između 1991. i 1992. godine tokom agresije na Dubrovnik.
Kotorska Služba za inspekcijske poslove planirala je uklanjanje spomen-ploče na osnovu rješenja Uprave za inspekcijske poslove Crne Gore, ali VCG nije dozvolila ulazak na njen posjed bez izričite saglasnosti Ministarstva odbrane.
Rješenjem Uprave za inspekcijske poslove Crne Gore od 18. oktobra 2022. godine inspektorka za kulturna dobra naložila je Opštini Kotor da spornu spomen-ploču posvećenu zatočenim civilima i braniocima Republike Hrvatske, na objektu Centra Morinj, ukloni u roku od tri dana od dana prijema zapisnika.
Odgođeno saslušanje
Uporedo sa neuspješnim uklanjanjem ploče, juče su bivši ministri odbrane i vanjskih poslova Raško Konjević i Ranko Krivokapić trebalo da budu, na poziv Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru, saslušani u vezi sa okolnostima postavljanja spomen-pločom u Morinju. To se nije dogodilo već je saslušanje pomjereno za 2. februar, potvrđeno je Pobjedi.
Konjević je ranije naglasio da prilikom postavljanja spomen- ploče nije prekršen nijedan zakon, jer je ona postavljena u skladu sa Zakonom o odbrani i Vojsci koji precizira da svim
pokretnim i nepokretnim stvarima u okviru vojnog objekta upravlja isključivo Ministarstvo odbrane, uključujući i urbanistička rješenja na imovini VCG, odnosno njenom objektu.
Da je počinjeno neko krivično djelo, onda bi morao odgovarati i onaj koji tu ploču nakon odluke o uklanjanju, već dva mjeseca još nije uklonio. Tu krivičnu prijavu je podnijela Uprava za inspekcijske poslove, organ uprave koji je pod kontrolom Vlade. Ovdje se zapravo radi o pokušaju političkog progona jer sadašnji rukovodilac Ministarstva odbrane je iz Abazovićeve partije. On nije još povukao nijednu moju prethodnu odluku, kao što je odluka da se to obilježje u okviru Morinja čuva od strane vojske i da se ne dozvoljava pristup nikome. Dakle, ta odluka je još na snazi – kazao je Konjević u petak za Dnevno.hr.
Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović rekao je početkom januara da spomen-ploču postavljenu u bivšem logoru Morinj treba ukloniti jer nije postavljena u skladu sa propisima, a umjesto nje postaviti novu po predviđenoj proceduri i sa izmijenjenim tekstom jer, kako je naveo, postojeći u dovoljnoj mjeri ne odražava odgovornost Crne Gore za uspostavljanje logora i amnestira tadašnju vlast.
PROTESNE NOTE
Primjedbe na tekst sa spomen-obilježja imao je jesenas i zvanični Beograd koji je uputio protestnu notu zbog prisustvovanja hrvatskih ministara na otkrivanju spomen-ploče, uz obrazloženje da im je sporna formulacija na ploči – da je logor osnovan tokom velikosrpske agresije.
Hrvatska je na to odgovorila da se Srbija ne smije miješati u njene odnose sa Crnom Gorom, što je, prema ocjeni Zagreba, pokušano slanjem protestne note.
Takođe, formulacija na ploči – da je logor osnovan tokom velikosrpske agresije – što je Srbiji sporna formulacija – nije fabrikovana interpretacija ni jednostrano tumačenje onoga što se događalo tokom Domovinskog rata, već je potvrđena činjenica i presudama Haškog suda te rezolucijama UN. A upravo su presude Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i njihovo prihvatanje i sprovođenje jedan od važnih kriterijuma u pristupnim pregovorima Srbije sa EU – glasio je odgovor Beogradu.
Preporučeno
Eho tog odgovora moguće odzvanja i u Podgorici, budući da je rok od tri dana probijen već tri mjeseca, a ministar Filip Adžić još nije promijenio odluku Ministarstva odbrane da pristup Morinju nije dozvoljen inspekciji.