Video
Podsjećaju da je još u maju 2025. godine, Predsjednik predložio kandidatkinju Mirjanu Vučinić za sudiju Ustavnog suda. “Skupština, uprkos jasnoj nadležnosti i obavezi da o tom prijedlogu odluči, nije zakazala sjednicu niti se o prijedlogu izjasnila. Tokom proteklih mjeseci, Kabinet predsjednika je u više navrata pozivao Skupštinu da postupi po Ustavu i razriješi ustavnu krizu. Umjesto toga, svjedočili smo političkim igrama koje nanose nepopravljivu štetu razvoju države i njenom ulasku u Evropsku uniju”, ističe se u saopštenju.
Ustavni sud u ovom trenutku funkcioniše sa svega četiri od sedam sudija, a do kraja godine još jednom od preostalih sudija ističe mandat. “Time Crna Gora ulazi u opasnost da ponovo dođe do potpune blokade rada Ustavnog suda, kao garanta i čuvara Ustava i zakona. Takav sud neće moći da odlučuje ni o čemu, i umjesto da bude najviša pravna instanca u zemlji, postaće – sud bez glasa. Za građane to znači- da niko neće moći da zaštiti njihova prava, da postoji opasnost primjene neustavnih zakona, a to dovodi u pitanje cijeli sistem pravne sigurnosti”, ukazuju iz Kabineta predsjednika.
Tvrde i da aktuelna ustavna kriza ima svoje korijene još od ljeta prošle godine. “Prvo je sudija Milorad Gogić ispunio uslove za starosnu penziju prije više od godinu dana, i Skupština od tada nije izabrala sudiju umjesto njega. U decembru prošle godine, parlamentarna većina je protivpravno penzionisala sutkinju Draganu Đuranović, čime je dodatno podstakla ustavnu i političku krizu koja do danas nije riješena. Ta odluka je izazvala oštru reakciju Predsjednika države čiji stav je potvrđen i stavovima Venecijanske komisije i Evropske komisije”, kaže se u saopštenju.
U institucionalnom vakuumu koji je nastao – ne postoji neutralna pozicija, poručuju iz Milatovićevog Kabineta. “Svako dalje čekanje je politička odluka da se održi status quo u kojem je Ustavni sud sveden na instrument isključivo partijskih interesa, umjesto da bude ključno tijelo za zatvaranje poglavlja 23 i 24 u pregovorima sa EU.
Ovakav odnos Skupštine prema Ustavnom sudu ne samo da narušava unutrašnje povjerenje u institucije, već šalje jasnu poruku evropskim partnerima da donosioci odluka u Crnoj Gori još uvijek nisu spremni da oslobode institucije i učine ih stvarno nezavisnim”, napominje se u saopštenju.
Zbog svega navedenog, kako dodaju, sazivanje sjednice za 15. septembar nije bila samo ustavna dužnost Predsjednika, već njegova politička i demokratska obaveza.
“Taj datum je sada tačka razgraničenja između dvije politike: ili će poslanici podržati nezavisne i funkcionalne institucije i evropski put Crne Gore, ili će ostati na strani onih koji već decenijama Crnu Goru zadržavaju u prošlosti, nesigurnosti i obmani. Od tog izbora zavisi da li će naša zemlja biti država u kojoj zakon važi jednako za sve, ili još jedno polje za partijsku kontrolu i pravnu nesigurnost.
Preporučeno
Ustavni sud ne postoji da bi čuvao partijsku moć. Postoji da bi štitio državu, građane i pravdu! Ko to ne razumije – ne razumije ni suštinu demokratije, ni države niti Evropske unije kojoj težimo”, zaključuje se u saopštenju.
