Video
Crnogorska dijaspora decenijama ulaže u svoju domovinu, pomaže porodicama, pokreće poslove i doprinosi njenom ekonomskom razvoju. Ipak, umjesto da bude prepoznata kao važan partner države, često ima osjećaj da je institucije vide prvenstveno kao izvor novca i glasova uoči izbora. Posebnu zabrinutost izazivaju najavljene izmjene propisa o registrima prebivališta i boravišta, koje bi, upozorava dijaspora, mogle otvoriti prostor za ugrožavanje biračkih prava crnogorskih državljana koji žive van zemlje.
Predsjednica Udruženja Saveza patriota Crne Gore u Njemačkoj Emina Kajević Čolović smatra da se odnos države prema dijaspori mora iz temelja promijeniti. Poručuje da Crna Gora ne smije dijeliti svoje građane na podobne i nepodobne, niti njihova prava uslovljavati mjestom stanovanja ili političkim opredjeljenjem.
U razgovoru za Portal ETV govori o zahtjevima dijaspore, političkim motivima koji bi, prema njenom mišljenju, mogli stajati iza pokušaja ograničavanja biračkog prava, odgovornosti državnih institucija i spremnosti da se prava crnogorskih državljana brane i pred međunarodnim institucijama. Govori i o tome koliko joj nedostaje Crna Gora, životu u Njemačkoj i nadi da bi političke promjene u Srbiji mogle otvoriti prostor za drugačije odnose u regionu.
DIJASPORE SE SJETE SAMO KADA SU POTREBNI NOVAC I GLASOVI
PORTAL ETV: Da li je aktuelna vlast u Crnoj Gori zaboravila na dijasporu ili je se sjeti samo onda kada su joj potrebni njena podrška i glasovi na izborima? Ima li dijaspora razloga da se osjeća zapostavljeno i šta biste zamjerili donosiocima odluka?
EMINA KAJEVIĆ ČOLOVIĆ: Aktuelna vlast, nažalost, kao i mnoge prethodne, dijeli dijasporu na podobnu i nepodobnu. Žao mi je što to moram da kažem, ali mi nijesmo tu da nas se vlast sjeti samo onda kada smo joj potrebni, posebno u vrijeme izbora.
Moram da naglasim da su turizam i dijaspora među najvažnijim izvorima novca koji dolazi u Crnu Goru. Posebno bih istakla dijasporu, jer ona godinama ulaže u svoju domovinu, pomaže porodicama, kupuje nekretnine, pokreće poslove i doprinosi ekonomiji države.
Često kažem da je dijaspora jedina „firma“ sa kojom država nikada nije na gubitku. Mi ne tražimo ništa zauzvrat, osim poštovanja i ravnopravnog odnosa.
Zato smatram da dijaspora ima puno pravo da se osjeća zapostavljeno. Crna Gora mora konačno da shvati da njeni ljudi koji žive širom svijeta nijesu samo birači i izvor novca, već neodvojivi dio njenog društva, identiteta i budućnosti.
NE TRAŽIMO PRIVILEGIJE, VEĆ ISTA PRAVA I DOSTOJANSTVEN TRETMAN
PORTAL ETV: Koji su ključni zahtjevi crnogorske dijaspore prema matičnoj državi? Šta očekujete od institucija, a na šta već godinama ne dobijate odgovore? Koji su problemi koje država uporno ignoriše?
EMINA KAJEVIĆ ČOLOVIĆ: Mi želimo da, kao građani Crne Gore i ljudi koji značajno doprinose njenom ekonomskom razvoju, imamo ista prava i dostojanstven tretman kao svi ostali građani. Želimo da učestvujemo u odlučivanju o političkoj sudbini naše domovine i da nas niko ne posmatra kao građane drugog reda samo zato što živimo izvan njenih granica.
Očekujemo da državne institucije budu istinski servis dijaspore, da postupaju brzo, profesionalno i dostojanstveno, bez političkih podjela na podobne i nepodobne.
Mi volimo Crnu Goru i za nju smo duboko emocionalno vezani. Mnogi od nas imaju osjećaj da nam država nikada nije pružila onoliko koliko smo mi njoj dali. Ali mi ne pomažemo Crnoj Gori zbog političkih partija, ministara ili bilo koje vlasti.
Mi pomažemo Crnoj Gori zato što je naša domovina.
To je ljubav koja se ne mjeri političkom pripadnošću, novcem ili geografskom udaljenošću. Upravo zato očekujemo da nas država poštuje, sasluša i uključi u procese koji se tiču njene budućnosti.
NAJAVLJENE IZMJENE PROPISA DOŽIVLJAVAMO KAO KAZNU ZA LOJALNOST CRNOJ GORI
PORTAL ETV: Oštro ste reagovali na najavljene izmjene propisa koje se odnose na registre prebivališta i boravišta, upozoravajući na mogućnost brisanja pripadnika dijaspore iz biračkog spiska. Šta konkretno predložene izmjene znače za crnogorske državljane koji žive u inostranstvu?
EMINA KAJEVIĆ ČOLOVIĆ: Ja takve najave doživljavam kao svojevrsnu „kaznu“ za našu lojalnost Crnoj Gori, a prije svega za našu odlučnost i doprinos na referendumu 2006. godine, kada je obnovljena nezavisnost naše države.
Danas su na vlasti i neke političke snage za koje dobro znamo da nijesu podržavale obnovu nezavisnosti Crne Gore. Zato se ne mogu oteti utisku da se kroz ove inicijative pokušava politički marginalizovati upravo onaj dio dijaspore koji je snažno podržao nezavisnost.
Paradoksalno je da danas o našim pravima odlučuju i oni koji nijesu željeli nezavisnu Crnu Goru, a sada upravo zahvaljujući njenim institucijama obavljaju značajne političke funkcije.
Mnogi od nas imaju mogućnost da steknu državljanstvo država u kojima žive, a neki su to već učinili. Međutim, za mene, kao i za mnoge druge ljude iz dijaspore, crnogorsko državljanstvo predstavlja mnogo više od administrativnog dokumenta. Ono je pitanje identiteta, pripadnosti i ponosa.
Ponosni smo što smo dali doprinos obnovi nezavisnosti Crne Gore i niko nam taj istorijski doprinos ne može oduzeti.
Zato smatram da se eventualne izmjene zakona moraju pažljivo razmotriti, uz puno poštovanje Ustava, građanskih prava i stvarnih životnih okolnosti naših ljudi u inostranstvu. Ne smije se dozvoliti da se administrativnim postupcima neopravdano ograničavaju biračka prava crnogorskih državljana.
DIJASPORA NIJE NAIVNA – SVOJA PRAVA BRANIĆEMO I PRED MEĐUNARODNIM INSTITUCIJAMA
PORTAL ETV: Kome je u političkom smislu u interesu da dijaspora izgubi pravo glasa? Zašto se upravo pravo glasa, kao jedno od temeljnih građanskih prava, dovodi u pitanje i kakve bi posljedice takav potez imao?
EMINA KAJEVIĆ ČOLOVIĆ: Mislim da sam na to djelimično već odgovorila. Smatram da pojedinim političkim strukturama, posebno onima koje su se protivile obnovi nezavisnosti Crne Gore, odgovara da se politički uticaj dijaspore smanji.
Mi smo 2006. godine pokazali koliko dijaspora može biti važna kada se odlučuje o sudbini države. I danas vjerujem da dijaspora može predstavljati značajan faktor u očuvanju građanske, multietničke, nezavisne i evropske Crne Gore.
Zato imam utisak da određene prosrpske političke strukture žele da nas isključe iz političkog odlučivanja, jer znaju da naš glas u određenim okolnostima može biti presudan.
Međutim, pravo glasa ne smije biti predmet političke trgovine ili sredstvo za obračun sa građanima koji drugačije razmišljaju.
Crna Gora pripada svim svojim građanima, bez obzira na to gdje žive, za koga glasaju ili kojoj naciji i vjeri pripadaju.
Svako eventualno ograničavanje biračkih prava mora imati jasno pravno utemeljenje i ne smije služiti političkoj diskriminaciji. U suprotnom, posljedice bi bile mnogo šire od samih izbora, jer bi se dodatno narušilo povjerenje dijaspore u institucije vlastite države.
Želim posebno da naglasim da smo spremni da svim raspoloživim pravnim i demokratskim sredstvima branimo svoja prava. Crna Gora zatvara pregovaračka poglavlja na putu ka članstvu u Evropskoj uniji, a taj proces podrazumijeva i obavezu usklađivanja sa evropskim pravnim standardima, poštovanja vladavine prava, demokratije i temeljnih prava građana.
Upravo zato smatram da se prava dijaspore ne mogu posmatrati isključivo kroz dnevnu politiku i interese pojedinih partija. Svaka zakonska promjena mora biti u skladu sa Ustavom Crne Gore, međunarodnim obavezama i evropskim demokratskim standardima.
Neka niko ne misli da je dijaspora naivna, neorganizovana ili pravno neupućena. Među nama ima izuzetno obrazovanih ljudi, pravnika i stručnjaka koji dobro poznaju domaće, evropsko i međunarodno pravo. Imamo vlastiti pravni kadar koji je spreman da zaštiti kako naša zajednička, tako i svoja lična prava.
Ako bude potrebno, obratićemo se svim nadležnim domaćim i međunarodnim pravnim institucijama. To ćemo sigurno učiniti, jer nećemo dozvoliti da se naša ljubav prema Crnoj Gori koristi protiv naših građanskih prava.
Zato poručujem političkim populistima: dobro razmislite o svojim odlukama i njihovim posljedicama. Nijesmo mi od juče, niti smo bez znanja i argumenata. Dijaspora ima svoje pravnike, stručnjake i ljude koji znaju kako se štite građanska prava. Ne tražimo privilegije, već poštovanje i ravnopravnost. A ako bude potrebno, svoja prava branićemo svim raspoloživim pravnim sredstvima. Neka niko ne potcjenjuje dijasporu!
Mi ne tražimo ništa što nam ne pripada. Tražimo samo da nas država poštuje kao svoje građane i da razumije da život izvan granica Crne Gore ne znači prestanak ljubavi, odgovornosti i pripadnosti domovini.
Crna Gora je i naša država. U njenoj obnovi smo učestvovali, u njen razvoj ulažemo i od prava koja nam pripadaju nećemo odustati.
AMBASADE SU OTVORENE, ALI MINISTARSTVO DIJASPORE NE ODGOVARA NA NAŠE DOPISE
PORTAL ETV: Da li Savez i organizacije crnogorske dijaspore imaju konkretnu institucionalnu podršku države? Koliko su otvorena vrata nadležnih ministarstava, ambasada i drugih državnih institucija za vaše inicijative i zahtjeve?
EMINA KAJEVIĆ ČOLOVIĆ: Vrata ambasade uvijek su otvorena za dijasporu. Nažalost, kada je riječ o drugim državnim institucijama, a posebno o Ministarstvu dijaspore, naše iskustvo je znatno drugačije.
Dešava se da na naše dopise i poruke uopšte ne dobijamo odgovore. Takav odnos nas razočarava, jer ne tražimo privilegije, već komunikaciju, saradnju i međusobno poštovanje.
Zbog toga je naša saradnja sa tim institucijama trenutno veoma ograničena.
Ljudi koji rade u tim institucijama kao da ne žele da shvate da njihova radna mjesta postoje zbog građana i da su oni, zapravo, naš servis.
Ipak, želim da vjerujem da se takav odnos može promijeniti, jer dijaspora i institucije Crne Gore treba da budu partneri, a ne dvije strane koje međusobno ne komuniciraju.
Dijaspora ne traži posebne privilegije, već državu koja će je poštovati, saslušati i doživljavati kao svoj neodvojivi dio.
NEDOSTAJU MI ROŽAJE, BAR I MEZARI MOJIH RODITELJA
PORTAL ETV: Kako je živjeti daleko od Crne Gore? Šta vam najviše nedostaje iz domovine i koliko je teško sačuvati vezu sa svojim korijenima, jezikom, kulturom i ljudima?
EMINA KAJEVIĆ ČOLOVIĆ: Nekada je bilo mnogo teže, posebno dok su moji roditelji bili živi. Uvijek sam s nestrpljenjem čekala trenutak kada ću ponovo doći u Crnu Goru i zagrliti ih.
Danas su osjećanja drugačija, ali želja za domovinom nikada ne prestaje. Nedostaju mi dragi ljudi, prijatelji, razgovori i ona posebna toplina koju čovjek osjeća samo tamo gdje su mu korijeni.
Nedostaje mi da posjetim mezare svojih roditelja, da popijem kafu u Rožajama na hotelskoj terasi ili da sjedim na rivi u Baru i posmatram more.
To su naizgled male stvari, ali za nas koji živimo daleko one imaju neprocjenjivu vrijednost. One me istovremeno čine i srećnom i tužnom.
S druge strane, želim posebno da istaknem Njemačku, državu koja nam omogućava i pomaže da njegujemo vlastiti jezik, kulturu, tradiciju i identitet.
Njemačko društvo počiva na demokratskim vrijednostima, poštovanju zakona, slobodi govora i pravima građana. Naravno, nijedno društvo nije savršeno, ali moje iskustvo života u Njemačkoj naučilo me koliko su važni rad, odgovornost, organizovanost i međusobno poštovanje.
Smatram da je veliko bogatstvo sačuvati vlastitu kulturu, a istovremeno upoznati, prihvatiti i poštovati kulturu zemlje u kojoj živimo.
Ja sam crnogorska Bošnjakinja, ponosna na svoje porijeklo, ali i osoba koja je prihvatila mnoge vrijednosti, kulturu i životne navike Njemačke.
U tome ne vidim nikakvu protivrječnost. Naprotiv, vjerujem da nas upravo takvo iskustvo čini bogatijim ljudima.
Moja Crna Gora je moja domovina, a Njemačka je zemlja u kojoj živim, radim i čije vrijednosti duboko poštujem. Obje imaju posebno mjesto u mom životu.
PROMJENE U SRBIJI TREBA DA DONESU POMIRENJE, A NE NOVE PODJELE
PORTAL ETV: Kako gledate na aktuelna politička dešavanja u Srbiji i promjene na političkoj sceni? Mogu li novi politički odnosi otvoriti prostor za bolju budućnost cijelog regiona?
EMINA KAJEVIĆ ČOLOVIĆ: Drago mi je što u Srbiji vidimo politička i društvena kretanja koja bude nadu u pozitivne promjene.
Ipak, nijesam pretjerano euforična, jer znam da svako društvo nosi teret svoje prošlosti, a posebno politika na Balkanu.
Voljela bih da promjene u Srbiji doprinesu boljim odnosima u regionu, međusobnom poštovanju i iskrenom pomirenju među narodima.
Uvijek kažem da je komšija prvi koji može da vam pomogne kada je teško, ali isto tako može biti i prepreka vašem napretku. Zato je važno da odnose među državama gradimo na međusobnom uvažavanju, a ne na nacionalizmu, podjelama i miješanju u unutrašnje stvari drugih.
Crna Gora, međutim, mora prije svega da se osloni na sebe, svoje građane, svoje institucije i vlastitu snagu.
Danas, kada smo bliže članstvu u Evropskoj uniji nego ikada ranije, imamo istorijsku priliku da izgradimo stabilnu, demokratsku, građansku i ekonomski uspješnu državu.
Naša budućnost nije u vraćanju na stare podjele, već u evropskim vrijednostima, miru, saradnji i poštovanju različitosti.
Preporučeno
Vjerujem da Crna Gora ima snage da ostvari taj cilj i da upravo svojim primjerom pokaže kako jedna mala, multietnička država može biti uspješna i ravnopravna članica evropske porodice.
