Vlada Milojka Spajića nije uspjela da progura kroz hitnu parlamentarnu proceduru, a to znači mimo uobičajene pažnje javnosti i Evropske komisije, izmjene i dopune Zakona o državnoj imovini kojima je namjeravala da sebi proširi ovlašćenja, odnosno izbjegne kontrolnu ulogu parlamenta propisanu Ustavom.
Razgraničenje Podgorice i Zete zaustavilo ozbiljne namjere Vlade
Set zakona donijet je tokom ovih avgustovskih dana smanjene pažnje javnosti po hitnoj parlamentarnoj proceduri. Za više zakona glasalo je nešto više od polovine poslanika, dok poslanici opozicije nijesu bili u sali kada se glasalo. Jedini izuzetak je Predlog izmjena i dopuna Zakona o državnoj imovini koji nije prošao u Skupštini jer tom prijedlogu podršku nije dala Demokratska narodna partija (DNP) – članica vladajuće koalicije. Za zakon su glasala 43 poslanika, 39 je bilo za, a četiri su bila uzdržana. Ta četiri su poslanici DNP: Milan Knežević, Vladislav Bojović, Dragan Bojović i Jelena Kljajević.Knežević je kazao da insistira na razgraničenju i to takvom da Zeti pripadne industrijska zona.
„Tražimo da nam pripadne ona industrijska zona koja je uvijek pripadala Zeti. Zeta je bila do Zabjela, ali evo, dajemo i Zabjelo, dajemo i Dajbabe, ali ostavite nam Manastir i ostavite nam ovu industrijsku zonu. U tome je suština“, kazao je Knežević u parlamentarnoj raspravi.
Vladin prijedlog bez konsultacija javnosti
No, iako je Kneževićeva DNP spriječila donošenje zakona, ona je tretirala tek problem koji tišti opštinu Zeta, a ne suštinu promjena zakona koje su od šireg značaja.
Šta je to što je Vlada predložila?
Vlada je predložila više izmjena. Neke se tiču promjena ingerencija nadležnog ministarstva – sa Ministarstva finansija na uspostavljeno Ministarstvo državne imovine. Druge su suštinske.
U postupku dodjele „stvari i drugih dobara u državnoj svojini“ u koncesiju kada je riječ o proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora dodata je odrednica da se postupak javnog nadmetanja sprovodi u skladu s zakonom kojim se uređuje korišćenje energije iz obnovljivih izvora. Vlada je navela da se ovim usklađuje s direktivama i praksom EU.
Prijedlozi i amandmani – hoću-neću
Pokret Evropa sad je predložio 8. jula dva amandmana – prvi kojima se onaj ko je uzeo u zakup do 90 godina državno zemljište za gradnju hotelsko-turističkog kompleksa može prodati objekte na zakupljenom zemljištu, te drugi kojim se propisuje da se „zaključeni ugovori o sticanju i raspolaganju nepokretnim stvarima i pokretnim stvarima i drugim dobrima veće vrijednosti u državnoj imovini“ dostavljaju Zaštitniku državnih interesa i Državnoj revizorskoj instituciji, ali ne više i Tužilaštvu.
Vlada je 2. avgusta predložila amandman kojim se briše njen prijedlog o promjeni sa 150 na 300 miliona vrijednosti za koji se Skupština pita. U obrazloženju je navedeno tek da se ovo čini „nakon dodatnih konsultacija“. Ne navodi se koga i s kim.
Konačno, dva dana pred raspravu, 14. avgusta, Evropa sad povlači svoje amandmane od 8. jula. U skladu s raspravom na sjednici Odbora za zakonodavstvo i Izvještaja Odbora, PES istoga dana predaje izmijenjene amandmane kojima precizira da u slučaju zakupa do 90 godina pravo svojine na zemljištu na kojem su zakupljeni objekti koje eventualno zakupac proda ostaje državno te da država neće dozvoliti prodaju objekata ako je zakupljenom zemljištu promijenjena namjena.
„Zakonom se nadograđuje obećanje koje je nekome dato“
Poslanici opozicije iznijeli su tvrdnje da se izmjenama predloženim u avgustu nastoji ukloniti ili minimizirati uticaj javnosti i ispuniti obećanja koja su nekome dana.
Boris Mugoša iz Socijaldemokrata ukazao je na nedopustivu praksu da Vlada u kontinuitetu predlaže zakone mimo javne rasprave, dakle mimo uticaja javnosti, te da je od 78 zakonskih prijedloga Vlade Milojka Spajića tek trećina prošla javnu raspravu.
Andrija Nikolić iz Demokratske partije socijalista je ocijenio da čim Vlada u avgustu predložite 7-8 sistemskih zakona, „angažuje poslanike kao kurire interesnih lobija i okruženja premijera Milojka Spajića da bez javne rasprave gurnu u proceduru toliko zakonskih tekstova onda je ta namjera očigledno sumnjiva i veoma problematična“.
„Cilj gotovo svakog predloženog rješenja koje predstavlja lobisitičku gupu zakona je da se prošle ispod radara da javnost bude što manje upoznata s ovim rješenjima“, kazao je Nikolić.
Dodao je da je Vlada najprije pokušala da sebi obezbijedi odluke do visine od 300 miliona, a kada to nije uspjela, onda je pokušala isti cilj da ostvari na drugi način. „Zakonom se nadograđuje obećanje koje je nekome dato“, kazao je Nikolić dodajući da je ovo rješenje daleko gore od onoga koje je svojevremeno ponudila nekadašnja vlast, a sadašnja tada kao opozicija oštro kritikovala.
Dodao je da je Vlada najprije pokušala da sebi obezbijedi odluke do visine od 300 miliona, a kada to nije uspjela, onda je pokušala isti cilj da ostvari na drugi način. „Zakonom se nadograđuje obećanje koje je nekome dato“, kazao je Nikolić dodajući da je ovo rješenje daleko gore od onoga koje je svojevremeno ponudila nekadašnja vlast, a sadašnja tada kao opozicija oštro kritikovala.
Boris Mugoša je ukazao da je Vlada povukla predlog o promjeni sa 150 na 300 miliona bez saglasnosti Skupštine tek na pritisak opozicije i nevladinog sektora.
„Ko je pisao amandmane i za koga“, pitao je poslanik Boris Mugoša.
Preporučeno
Iz vladajuće koalicije nema odgovora.
Video