Ističe da svi oni koji su se zaposlili u javnoj upravi ne pružaju onaj kvalitet koji je neophodan.
Na pitanje kako će marže uticati na male trgovce Kasalica odgovara „Predložene su mjere bez javne rasprave. Nije lako kada se predlože nove javne politike razgovarati sa svim stakeholderima jer svako ima svoj partikularni interes, mi smo svi interkonektivni i zavisimo jedni od drugih. Više od polovine socijalnog savjeta su članovi Vlade u manjoj ili većoj mjeri, dok predstavnici poslodavaca kao organizacija su prestali da postoje kao ona institucija koja bi trebalo da predstavlja privrednike Crne Gore“„Sektor stanovništva je neto povjerilac, preko milijardu i osamsto miliona eura su depoziti a oko milijardu i devedstvo šezdeset miliona su krediti, samim tim na nivou makroekonomije nema onih partikularnih rizika, ali tu se javlja da nam je posao u riziku a već smo zaduženi.“ ističe Kasalica na pitanje o povećanju zaduženosti građana Crne Gore izmedju 2020 i 2024 prema bankama.
Preporučeno
„U sezoni se mora napraviti velika nabavka, ona ima značajne cijene, koliko god sezona nije iznijela rezultat koji treba, potrošnja je ipak značajna, imamo sugrađane i sugrađanke iz drugih jurisdikcija koji tu žive godinama i koji imaju ozbiljan budžet i ta potrošnja generiše dosta. Falinka unutar „Evropa sad 1“ programa je što je neko sa 3 mjeseca iskustva i 30 godina iskustva kada se povećala minimalna zarada došao sa istom platom, onda se to kroz granske kolektivne ugovore i restrukturiranje složenosti koeficijenta moralo nadomjestiti. Sad pokušavamo na isti način da uđemo u neki novi program i gazimo princip neke međugeneracijske solidarnosti a pričamo o maržama i trgovačkim centrima. To je ono što se desilo uništavanjem stare devizne štednje 90ih, to se danas dešava ovim fondovima koji pripadaju sadašnjoj generaciji koji ćemo prebaciti iz desnog u lijevi džep i to kad potrošimo tek će onda inflacija da ide gore , a o toj inflaciji ili tim maržama u fiskalnoj strategiji nema ni pomena“ navodi Kasalica.
Video