Video
“Sve ono što se dešava u Ukrajini ne može da predstavlja iznenađenje imajući u vidu šta se dešavalo 2014. godina kada je legitimno izabrani predsjednik Viktor Janukovič svrgnut pod uticajem zapada i nekih nacističkih grupacija unutar Ukrajine”, rekao je Knežević gostujući u emisiji Načisto na Televiziji Vijesti.
Dodao je da poštuje teritorijalni integritet i Rusije i Ukrajine.
“Moramo više precizirati šta znači međunarodno pravo. Da li je to da se svakoj pokrajini ili regiji garantuje pravo na nezavisnost ili se svakoj državi garantuje pravo na teritorijalni integritet i suverenitet. Agresije su počele negdje 1999. napadom na Jugoslaviju, pa zatim napadom NATO-a na Irak, Siriju, Libiju…”, naveo je Knežević.
Dodao je da je protiv uvođenja sankcija Rusiji.
“Zabrinut sam da će ova kriza i vojni sukob između Ukrajine i Rusije imati refleksije i na ugrožavanje eventualno građanskog mira i stabilnosti u Crnoj Gori, a da ne govorim o ekonomskim parametrima”, rekao je jedan od lidera DF-a.
Naveo je i da iskazuje žaljenje i nada se da će “sukob između Ukrajine i Rusije biti zaustavljen”.
“I da će doći do mirovnog sporazuma. Ovo što se desilo nije iznenađenje i Ukrajina je ostavljena na cjedilu i ovo je rezultat licemjerstva zapada koji je želio da se obračuna sa Rusijom žrtvujući Ukrajince. Iskazujem žaljenje i ne opravdavam ubistvo bilo kojeg civila”.
“Ne podržavam nikakve vojne intervencije ni Rusije ni SAD na bilo koju državu… Imamo činjenicu da Njemačka nije uvela sankcije Rusiji za gas ili gorivo i niko ne pita Šolca da li podržava Putina… Makron svaki dan razgovara sa Putinom… Plašim se da će se ova kriza u Ukrajini izuzetno reflektovati na Crnu Goru i da je neophodno da svi mi uradimo nešto što bi išlo u pravcu nacionalnog konsenzusa. Nisam proruski nastrojen, to što se ja zalažem za najbolje odnose sa Rusijom to ne znači da je meni milija Rusija od Crne Gore”, rekao je Knežević.
On je dodao da je Crna Gora značajnoj mjeri zavisna od ruskih turista, investicija, kapitala..
“Upravo ovi koji sad samo što nijesu poslali vojsku na Moskvu su 2005. i 2006. zahvaljujući Putinu dobili državu… I Milo Đukanović i Milan Roćen, sjećate se svih telefonskih razgovora… Volio sam Rusiju i 2005. i 2006. kao što je volim i 2022. godine”, naveo je Knežević.
Komentarišući susrete potpredsjednika parlamenta Strahinje Bulajića sa ruskim obavještajcima, od kojih je jedan proglašen personom non grata, Knežević je kazao da Bulajić po prirodi posla ima kontakte sa diplomatskim korom.
“Gospoda koju ste pomenuli su predstavnici Ambasade Rusije. Nekoliko dana prije toga bili su na sastanku u Mitropoliji koji je bio javan. Nekoliko dana poslije toga razgovarao je sa njima u Danilovgradu o aktivnostima Međunarodne pravoslavne skupštine, ne znam šta je tu sporno”, naveo je Knežević.
Kazao je da mu je sporno što je ANB pratio potpredsjednika parlamenta.
Prema njegovim riječima, oni koji povezuju blokade DF-a sa početkom rata u Ukrajini “očigledno su jeli banane iz Volija”.
Upitan da li su se pokajali što su baš tog dana organizovali blokade, Knežević je kazao da nijesu znali da će tog dana da se to desi.
Preporučeno
“ANB je pod pritiskom agenta CIA i MI6 proglasio Antipina za personu non grata. Vukšić je po nalogu tih agenata sproveo praćenje Bulajića. a Vukšića smo pod pritiskom crkve i jednog bratstva u Lastvi postavili na čelo lokalne liste”, tvrdi Knežević.
