Vijest da poslanici Skupštine Crne Gore nijesu izabrali prof. dr Nebojšu Vučinića za člana Sudskog savjeta nije šokirala samo domaću javnost – zatečeni su ostali i na zapadnim adresama, jer se radi o čovjeku sa nespornim profesionalnim i etičkim referencama.

Vučinić je redovni profesor Univerziteta Crne Gore u penziji, bivši je sudija Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, kojeg je za tu poziciju birala Parlamentarna skupština Savjeta Evrope i decenijama je beskompromisni kritičar crnogorskih vlasti.

Osnovni uslov za izbor sudije Suda u Strazburu je da „mora da uživa visoki moralni ugled i posjeduje kvalifikacije potrebne za obavljanje visokih sudskih funkcija, odnosno da bude priznati pravni stručnjak“.

Čovjek koji je zavrijedio poštovanje evropskih parlamentaraca, međutim, nije zavrijedio povjerenje najvećeg dijela predstavnika građanki i građana u crnogorskom parlamentu.

Žrtva politike

Gospodin Vučinić je postao žrtva činjenice da su u Crnoj Gori političke partije uzele državu za svog taoca i da im ništa više nije značajno. Političke partije hoće da kontrolišu sve. Istina, to je problem mnogih država u našem okruženju. Nikakav kvalitet pojedinaca više nije važan, značajni su samo uski interesi političkih partija koje pri tome zaboravljaju na državu, a i na građane. Kod vas je blokiran Ustavni sud, Sudski savjet nije kompletiran i to i te kako utiče, ne samo na funkcionisanje i ugled države, nego i na to kako građani Crne Gore mogu da dođu do pravde. Poruka Evropi je jasna – nijesu bitna ljudska prava, jer pravo sudske zaštite je ljudsko pravo, nije bitan kvalitet ljudi, bitni su samo uski politički interesi – upozorava za Pobjedu nezavisni ekspert za borbu protiv korupcije, slovenački stručnjak Drago Kos.

Kategoričan je da će „Evropa i te kako to da razumije i upamti“ i uvjeren je da će u sljedećem izvještaju Evropske komisije Crna Gora imati loše ocjene.

I profesorica Fakulteta političkih nauka Univerziteta Crne Gore Olivera Komar je vrlo neprijatno iznenađena što neki poslanici/ce nijesu dali povjerenje profesoru Vučiniću.

Razumijem da je politika stalno pregovaranje tokom koga političari pokušavaju da izvuku što više koristi za sebe, svoju partiju, politiku koju predstavljaju, kao i to da se u tom pregovaranju može desiti da se uvijek ne izabere neko ko je najbolji. Međutim, isto tako bi poslanici/ce trebalo da imaju osjećaj za trenutak i mjeru, te da razumiju da mimo pojedinačnih, postoje i zajednički interesi, prema kojima svi oni imaju obavezu – naglašava ona.

U susret izboru sudija Ustavnog suda činjenica da je bez podrške parlamenta ostao profesor Vučinić zabrinjavajuća je i za aktuelnu predsjednicu Sudskog savjeta, univerzitetsku profesoricu Vesnu Simović-Zvicer.

Mi se igramo. Šaljemo poruku da smo pretpolitičko društvo, šaljemo poruku o našoj, nažalost, kolektivnoj nezrelosti. U više navrata sam pozivala poslanike da se izdignu iznad pojedinačnih i partijskih interesa, da prepoznaju ono što je nacionalni interes i da vode računa o tome. Ali, oni kalkulišu, imaju svoje strategije tako da je ovo situacija koja je porazna za sve u Crnoj Gori – naglašava Simović-Zvicer.

Ni advokatica Marijana Laković-Drašković nema dilemu da zbog „skandaloznih odluka koje se nižu na dnevnom nivou“ evropski partneri „dižu ruke“ od Crne Gore.

Kako se može očekivati da se poslije odluke da profesor Vučinić ne može u Sudski savjet iko ozbiljan i kredibilan prijavi za tri pozicije uglednih pravnika u ovom tijelu? Upravo ovaj primjer dovoljno govori o stanju u parlamentu i neozbiljnosti onih koji nijesu glasali za profesora Vučinića. Govori o neodgovornosti prema građanima i građankama od kojih, prema istraživanju iz juna ove godine, 75 odsto želi brz ulazak Crne Gore u Evropsku uniju – ističe ona.

Uvjerena je da će zbog svega što se dešava izvještaj EK biti loš, ali ukazuje i na odgovornost dijela aktuelnog Sudskog savjeta.

– Zbog njihovog nemarnog i neodgovornog odnosa nijesu adekvatno implementirana ustavna i zakonska rješenja i Crna Gora je dovedena u situaciju, da „pravda“ pred međunarodnim partnerima njihove pogrešne odluke. Pri tome, mislim na period od početka implementacije novih zakonskih rješenja 2016. godine – precizira Laković-Drašković.

Politička korupcija
Nevladine organizacije Akcija za ljudska prava (HRA) i Građanska alijansa i Udruženje pravnika Crne Gore saopštili su poslije skupštinskog zasijedanja na kojem je izabran samo jedan od četiri člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika da je „u atmosferi političke pijace, koja ne uvažava ozbiljne biografije, i rezultat narednog konkursa doveden u pitanje“.

Poslanici Socijalističke narodne partije – Bogdan Božović, Danijela Đurović, Dragan Ivanović, Dragan Vukić i Milosava Paunović u prvom krugu glasanja podržali su profesora Vučinića, ali u drugom krugu, mjesec kasnije, nijesu glasali za njega.

Ako ne neki drugi kandidat, onda je makar Dragan Šoć zaslužio podršku za izbor u članstvo Sudskog savjeta, zato čudi izostanak podrške od strane onih od kojih se očekivala. Svojim znanjem i iskustvom gospodin Šoć bi bez dileme mogao da odgovori izazovima koje podrazumijeva obavljanje te funkcije – saopštio je Bogdan Božović, 22. septembra, pravdajući svoju i odluku ostalih kolega iz SNP da ne podrže profesora Vučinića i Fikreta Kurgaša.

Ekspert za pitanja korupcije Drago Kos nema dilemu da je postupak poslanika SNP-a jedan od oblika političke korupcije.

Na engleskom se to zove stejt kepčer. To znači da političke stranke ili neko drugi preko njih postaje vlasnik države i to jeste oblik političke korupcije. To su situacije koje smo vidjeli u mnogim zemljama i to me više ne iznenađuje, ali me iznenadilo da se to sada dešava u Crnoj Gori. Neću da kažem da je Crna Gora bila biser demokratije i poštovanja prava, ali tako očito kao što se to sad desilo i dešava i sa Ustavnim sudom i sa Sudskim savjetom tako očigledno nikad nije bilo u vašoj zemlji – naglašava Kos.

Zaključuje da se nada „da će građani i građanke Crne Gore da razumiju ovu situaciju i shvate što se dešava i da će se toga sjetiti kada sljedeći put budu izašli na izbore“.

Profesorica Olivera Komar konstatuje da se „Crna Gora u nevjerovatno kratkom vremenu pretvorila iz funkcionalne, iako nesavršene, demokratije sa ozbiljnim aspiracijama za članstvo u Evropskoj uniji u nefunkcionalnu, skoro pa blokiranu državu, neizvjesne budućnosti“.

Poslanici i poslanice imaju obavezu da u ovakvim trenucima ostave po strani svoje partijske interese i na pozicije kontrolora – kakav je Sudski savjet – izaberu stvarne, a ne samoproklamovane eksperte i one čiji se profesionalni i ljudski kredibilitet i integritet ne može dovesti u pitanje. Takva osoba je profesor Nebojša Vučinić – poručila je ona.

Odgovornost Skupštine
Zvuči užasno licemjerno, ističe Komar, stalna žalopojka o tome kako „nemamo kadrova“ ili kako „neće niko da se prihvati posla“.

A kad se to i desi, kad neko stvarno poželi da doprinese svojim znanjem i iskustvom, krene besprizorna politička trgovina koje se bilo koji profesionalac/ka od integriteta gnuša. Poslanici/e ovakvim postupkom, a posebno obrazloženjem koje vrijeđa zdrav razum, poslali su poruku svima da oni zapravo ne žele nekompromitovane kadrove i da im funkcionalna demokratija u Crnoj Gori nije prioritet – kategorična je Komar.

I Marijani Laković-Drašković, koja je svojevremeno bila šefica naše radne grupe za poglavlja 23 i 24, neprihvatljivo je da crnogorskim poslanicima nije bio prihvatljiv čovjek koji je bio sudija „Evropskog suda za ljudska prava, koji ima nadležnost na teritoriji od 800 miliona stanovnika“.

Radi se o međunarodno priznatom uglednom pravniku i stručnjaku visokog moralnog autoriteta – naglašava ona.

Efikasan i funkcionalan pravosudni sistem, dodaje naša sagovornica, garant je pravne sigurnosti građana.

Bez funkcionalnosti pravosudnih institucija ne mogu se održati ni vanredni parlamentarni izbori već se ulazi u začarani krug potpune nemoći organizovanja države na savremeni i demokratski način. U svemu ovome Skupština ima najveću odgovornost i nadam se da će poslanici prestati da se bave uskopartijskim i interesima drugih država, a na štetu Crne Gore – poručila je Laković-Drašković.

Troje članova Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika u ovom tijelu su još od 2014. i duže od četiri godine su u neustavnom mandatu, jer crnogorski poslanici odbijaju da daju povjerenje kandidatima koji se prijavljuju na konkurse.

Poručila sam poslanicima koji meni spočitavaju da sam nelegitimna predsjednica Sudskog savjeta da to nije moja, nego je njihova sramota. Zamislite, njima nije valjao profesor Vučinić koji je zadovoljio kriterijume članova Savjeta Evrope. To je sramota za cjelokupno crnogorsko društvo da podršku ne dobije čovjek takvih referenci – zaključila je ona.

Kad kadriraju korumpirani političari i organizovane bande
Crna Gora, upozorio je Drago Kos, pridružila se državama u kojima političari pod svoju kontrolu stavljaju sudsku granu vlasti, kako bi nesmetano mogli da krše zakon.

Shvatili su i korumpirani političari i članovi organizovanih kriminalnih bandi da im se mnogo više isplati investirati i ulagati u to da oni preuzmu vlast nad izborom ko će biti član sudskih tijela i sudova, tužilaštva… Na taj način oni se osiguravaju da će ti ljudi koje budu postavili stati na njihovu stranu u slučaju da se iniciraju neki predmeti. Takve slučajeve imamo i u Sloveniji, Hrvatskoj, Moldaviji, Ukrajini, Rumuniji i to nije ništa novo. Ali je novo da im se sada pridružila i Crna Gora – naglašava Kos.

Korać odbio da bude predsjednik Sudskog savjeta?!
Novi član Sudskog savjeta, prof. dr Radoje Korać, koji je jedini iz reda uglednih pravnika izabran na sjednici Skupštine krajem septembra, odbio je, međutim, da bude predsjednik ovog tijela?!

Činjenica da je za njega glasalo čak 65 poslanika/ca navela me da razgovaram sa njim prije sjednice Sudskog savjeta prošle sedmice i da predložim, što sam i učinjela na sjednici, da ja podnesem ostavku, a da on bude imenovan za predsjednika Savjeta. Smatrala sam da jedini on, od nas četvoro koje bira Skupština, sada ima taj legitimitet, ali on nije pristao – kazala je Vesna Simović-Zvicer.

Objašnjava da je on iznio neke razloge, pored ostalog da ne bi bilo dobro da se bira odmah na prvoj sjednici Savjeta, te da je bolje da se sačeka da budu izabrani i preostali članovi i da se onda razgovara na tu temu.

Deblokada Ustavnog suda neophodna
Marijana Laković-Drašković i Vesna Simović-Zvicer upozoravaju da bi crnogorski poslanici trebalo da se uozbilje i izaberu sudije Ustavnog suda, makar jednog.

Osim činjenice da nema kvoruma za odlučivanje, jer fale četiri sudije, već sedam godina imamo Ustavni sud koji je bio predmet brutalne političke trgovine i gdje su sjedjele osobe – od bivših političara do osoba koje nijesu imale položen pravosudni ispit, a da ne pominjem iskustvo u oblasti ljudskih prava, a postupaju po ustavnim žalbama – naglasila je Laković-Drašković.

Ona upozorava i da je pitanje da li je istaknuti pravnik osoba koja osim što nema pravosudni ispit, nema niti jednog objavljenog rada, stručne publikacije, a ni naučno zvanje.

Pitanje je i da li je takva osoba izabrana u skladu sa Ustavom – naglašava Laković-Drašković.

Pribojava se istog scenarija kao i u slučaju izbora za članove Sudskog savjeta, iako, smatra ona, mali broj prijavljenih kandidata ispunjava kriterijum predviđen Ustavom.

Ako sudije ne budu izabrane, postaviće se pitanje održavanja lokalnih izbora, odnosno njihovog legitimiteta – dodaje naša sagovornica.

Vesna Simović-Zvicer poručuje da bi bilo krajnje neozbiljno da se ne izabere makar jedan sudija Ustavnog suda, što bi bilo dovoljno da se ova institucija makar odblokira.

Imamo među prijavljenima izuzetno dobrih kandidata. Neki koji su čak bili uključeni u pisanje Ustava Crne Gore – ističe Simović-Zvicer.