Video
Ona je u intervjuu za Standard podsjetila da su se kroz rad u ovim poglavljima, kompleksni reformski procesi odvijali počev od 2013. godine, od kada je donijeto ili izmijenjeno preko 140 sistemskih zakona u cilju usklađivanja sa međunarodnim i evropskim konvencijama, sudskom praksom Evropskog suda za ljudska prava i Evropskim sudom pravde, ali i nizom standarda i dobrom praksom EU. Takođe, po prvi put su uspostavljeni institucionalni mehanizmi za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, kao što su Agencija za sprečavanje korupcije i Specijalno državno tužilaštvo.
“Primjena strateškog i zakonodavnog okvira u različitim oblastima poglavlja 23 i 24 bilježila je neravnomjerne efekte, budući da smo najuspješniji do sada bili na planu borbe protiv organizovanog kriminala (broj predmeta organizovanog kriminala koji su istraženi i procesuirani se u prošloj godini udvostručio, a broj predmeta o kojima je presuđeno na sudovima gotovo da se utrostručio), ali i međunarodne saradnje u oblasti pravde i policijske međunarodne saradnje, koja je između ostalog, doprinijela rekordnim zapljenama narkotika u 2021”, rekla je Glavna pregovaračica Koridić.
Dodala je da je u 2021. godini zabilježen i iskorak u proaktivnijem pristupu Agencije za sprečavanje orupcije u rješavanju aktivnih naslijeđenih slučajeva, u slobodi izražavanja i medija, gdje je CG, formiranjem Savjeta RTCG nakon više godina dobila nešto bolju ocjenu EK, a Skupština značajno poboljšala transparentnost svog rada i svoju zakonodavnu i nadzornu ulogu. Od strane Vrhovnog suda izrađena je važna Analiza kaznene politike za najteža krivična djela, uključujući krivična djela iz oblasti visoke korupcije i organizovanog kriminala.
“Značajan prvi korak u daljoj reformi pravosuđa svakako da je bilo i uspostavljanje novog Tužilačkog savjeta”, smatra Kordić.
Šta je ključni naredni korak koji Crna Gora treba da načini na ovom planu?
Prvi naredni iskorak u ovom smislu su imenovanja čelnih funkcija u sudstvu i tužilaštvu koja zavise od postizanja dvotrećinske, odnosno tropetinske većine u Parlamentu i na čekanju su već više godina.
Dakle, nalazimo se u fazi pregovora s EU kad je potrebno pokazati djelotvornost zakonodavnih reformi koje smo do sada sprovodili, ali i kapacitet i odgovornost sve tri grane vlasti – Vlade, Skupštine, pravosuđa, da sarađuju i iznalaze kompromis i konsenzus, uz naravno poštovanje okvira nadležnosti i principa podjele vlasti.
Ovo je naročito važno za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, gdje se na terenu bilježe do sada nezapamćeni rezultati policijskih i carinskih organa kad su u pitanju zapljene opojnih supstanci, a koji moraju dobiti adekvatan sudski epilog. Optimalno funkcionisanje sistema pravosuđa svakako da je bitno i za svakog našeg građanina pojedinačno, kojem se mora obezbijediti ostvarivanje prava na pristup pravdi.
Šta su najveći izazovi sa kojima se naša država susreće u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala?
Da bismo u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala unaprijedili bilans rezultata, najpotrebniji je snažan odgovor pravosuđa. U ovom dijelu, ključna je dalja reforma pravosuđa u cilju dodatnog jačanja nezavisnosti, efikasnosti, profesionalnosti i nepristrasnosti pravosuđa. Najveći izazov predstavlja pronalaženje balansa između zadovoljavanja ovih principa s jedne strane, i dostizanja kompromisa oko ključnih nosilaca pravosudnih funkcija među političkim subjektima, sa druge strane. U tom smislu, posebno je važno da postoji snažna politička volja da bi se ovi procesi odblokirali.
Izazov su svakako i ograničeni kapaciteti naših institucija kad je u pitanju vođenje istraga o finansijskim krivičnim djelima, budući da je ograničen broj finansijskih istraga koje su pokrenute paralelno s krivičnim. Iako je broj finansijskih istraga povećan, kao i broj predmeta koji su rezultirali oduzimanjem imovine, potreban je snažniji pravosudni odgovor u dijelu oduzimanja prihoda stečenih kriminalnom aktivnošću. Takođe, kad je u pitanju borba protiv korupcije, Agencija za sprečavanje korupcije mora da ima i dovoljno resursa, uključujući i povećanje broja zaposlenih.
U tehničkom smislu, potrebno je i unapređenje sistema bezbjedne elektronske komunikacije, koji dozvoljava organima za sprovođenje zakona i tužilaštvu da razmjenjuje podatke na efikasan i bezbjedan način.
Kako komentarišete poruku šefice misije EU u Crnoj Gori Oane Kristine Popa u dopisu koji je uputila vršiocu dužnosti Vrhovnog državnog tužioca Draženu Buriću, da je potrebno da se riješe sva preostala pitanja kako je naglašeno u naknadnom mišljenju Venecijanske komisije o izmjenama i dopunama Zakona o državnom tužilaštvu. Popa je podsjetila da je u Godišnjem izvještaju Evropske komisije o Crnoj Gori istaknuto da izmjene i dopune Zakona o državnom tužilaštvu koje su stupile na snagu u junu 2021. nijesu u potpunosti odgovorile na preporuke Venecijanske komisije u vezi s rizicima politizacije Tužilačkog savjeta.
Ova poruka je u potpunosti na liniji poziva za očuvanje principa snaženja nezavisnosti, efikasnosti, profesionalnosti i nepristrasnosti pravosuđa, jer su to ključni temelji optimalnog funkcionisanja pravosuđa.
Ovo je i poruka podsjećanja da zakonodavstvo za sprovođenje ustavnih amandmana iz 2013. godine treba da bude u skladu s preporukama Venecijanske komisije, kao vrhovnog autoriteta kad su u pitanju evropski standardi i prakse funkcionisanja pravosudnih sistema u državama članicama EU. To je ne samo važno u oblasti optimalnog funkcionisanja sudstva (npr. dosljedna praksa imenovanja gdje se poštuje ograničenje broja mandata sudija) nego i za adresiranje izazova posebno u dijelu funkcionisanja tužilaštva.
U tom smislu, Crna Gora je u obavezi da se postupno uskladi sa svim preostalim preporukama Venecijanske komisije, što je i prepoznato dinamičkim akcionim planom za poglavlje 23, gdje je planirana izrada posebne analize. Hitno mišljenje Venecijanske komisije od maja 2021, između ostalog ukazuje, da v.d. stanje vrhovnog državnog tužioca treba svesti na najkraću moguću mjeru, jer bi se u suprotnom obesmislili ustavni mehanizmi koji pozivaju na širi konsenzus u parlamentu. Takođe, da članove Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika treba birati kvalifikovanom većinom. Sve ovo upućuje na potrebu postizanja širokog političkog konsenzusa, na koji u kontinuitetu pozivaju sve institucije EU.
Koliko se radi i šta je preduzeto po pitanju korupcije u osjetljivim oblastima (javne nabavke, privatizacija, urbanizam, obrazovanje, zdravstvo, lokalna samouprava i policija), kao i finansiranje političkih partija?
Ovdje možemo govoriti prevashodno o preventivnim mjerama u sprečavanju korupcije i djelovanju Agencije za sprječavanje korupcije, koja je ne samo pojačala svoj proaktivni pristup, nego je u saradnji s Evropskom komisijom, kroz ekpertsku peer review misiju dubinski analizirala rad u svim nadležnostima u oblasti prevencije korupcije, te se planira i donošenje posebnog strateškog dokumenta u okviru dinamičkog akcionog plana za poglavlje 23.
Vrijedi napomenuti da je u izvještaju OECD (Competitiveness Outlook in South East Europe 2021), navedeno da Crna Gora ima najveći prosjek u odnosu na sve druge zemlje Zapadnog Balkana u oblasti procjene rizika od korupcije (planovi integriteta). Crna Gora ima najveću ocjenu – 4.5 od 5.0, dok drugoragirana zemlja ima ocjenu 3. Crna Gora i Albanija dijele najveću ocjenu u pogledu aktivnosti podizanja svijesti javnosti o korupciji i to 4.0.
Agencija je izradila i Nacrt Etičkog kodeksa za vršioce najviših funkcija izvršne vlasti, sa Smjernicama u oblasti etike i integriteta, koje je Vlada usvojila septembra 2021, a izrađena je i Metodologija za kontrolu nenovčanih priloga i kontrolu finansiranja izbornih kampanja od strane trećih lica.
U domenu sprečavanja sukoba interesa i poštovanja ograničenja u vršenju javnih funkcija, ASK je u 2021. postupajući po svim primljenim zahtjevima, dala 178 Mišljenja, što je za preko 30% više nego cijele prethodne godine. U 2021, Agenciji je dostavljeno preko 10.400 izvještaja o prihodima i imovini po svim osnovima, što je za preko 20% više izvještaja o prihodima i imovini u odnosu na 2020. Agencija je zaprimila značajno više prijava zviždača (125) u odnosu na cjelokupnu period 2016 – 2020. U 2021. Agencija je pokrenula gotovo dvostruko više prekršajnih postupaka u odnosu na 2020. (552), a značajno više u odnosu na godišnji nivo prethodne četiri godine rada ASK.
Za oblast javnih nabavki, naročito je važno što je u 2021. uspostavljen prvi elektronski sistem javnih nabavki koji je u potpunosti operativan i pokriva 100% svih postupaka javnih nabavki koje se sprovode u državi.
Koliko je potrebno vremena da Crna Gora dostigne neophodni nivo za zatvaranje pojedinih pregovaračkih poglavalja, a naročito da riješi sporna pitanja u pravosuđu, borbi protiv korupcije, temeljnim pravima i pravima građana EU?
U značajnom broju poglavlja pravne tekovine EU imamo veoma dobar napredak i značajno smo ispunili kriterijume definisane završnim mjerilima, što se može vidjeti kako u mapama puta donijetim u proteklih par mjeseci, kao i u novom Programu pristupanja Crne Gore EU, usvojenom prethodne sedmice, gdje su za sva poglavlja definisane preostale obaveze u strateškom i zakonodavnom okviru za period 2022-2023.
To znači da bismo u periodu do 2024. godine mogli dostići unutrašnju spremnost za članstvo, naravno pod uslovom da paralelno sa ovim zahtjevnim zadacima iz sektorskih politika EU radimo na ispunjavanju preostalih privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24 (vladavina prava). Čim realizujemo tu ključnu fazu – ispunjavanje privremenih mjerila i dobijanje odgovarajućeg Izvještaja Evropske komisije, otvaramo prostor za veću dinamiku i postupno zatvaranje svih drugih poglavlja. Prelomna tačka za preostala privremena mjerila je svakako izbor čelnih pozicija u pravosuđu, što treba u ovoj godini da bude primarni prioritet svih segmenata našeg društva i sve tri grane vlasti.
Kako pokrenuti dijelog u Crnoj Gori o imenovanju nosilaca ključnih funkcija u pravosuđu, i doći do završnih mjerila u poglavljima 23 i 24? Da li smo već izgubili dosta vremena?
Upravo okvir evropskih integracija i očekivanja građana od ovog procesa su glavni pokretači ovog vida dijaloga. Poruke naših građana o evropskoj budućnosti Crne Gore su jasne, što je potvrđeno i posljednjim istraživanjem objavljenim prethodne nedjelje o kontinuirano visokoj podršci članstvu u EU od oko 75%. To je jasna poruka svim političkim subjektima o tome čemu zapravo njihovi birači streme – da Crna Gora ima svoje mjesto u EU. To je ujedno u poziv na veći demokratski senzibilitet i sazrijevanje, na potrebu spremnosti za iznalaženje rješenja i kompromisa.
Preporučeno
Ako pođemo od podatka da npr. Sudski savjet počev od 2018. godine funkcioniše u nepotpunom sastavu, svakako da je u prethodnih nekoliko godina propušteno dragocjeno vrijeme da se pronađu rješenja i kompromisi oko efikasnog funkcionisanja sistema pravosuđa, te da se nedostatak volje za dijalogom odrazio u ovoj vremenskoj ravni i na povećanje broja nedostajućih nosilaca ključnih funkcija u pravosuđu. Zato se sada nalazimo u ključnom trenutku da ono što je ne samo ispunjavanje obaveza iz evropske agende Crne Gore nego suštinska potreba optimalnog funkcionisanja našeg Sistema pravosuđa, zarad naših građana, zaista na sveobuhvatan način i realizujemo.
