Video
“Možemo učiniti puno, možemo ove godine otvoriti sve pregovaračke klastere s Albanijom, u stanju smo ove godine da otvorimo sve klastere s Ukrajinom i Moldavijom što se tiče tehničkog dijela posla, što znači skrininga i slanja izvještaja o tome Savjetu, a onda zemlje članice treba da donesu odluku”, rekla je Kos u intervjuu za European Newsroom, zajednički projekt 20-ak evropskih novinskih agencija, u kojem uečstvuje i Hina.
Za svaki korak u procesu proširenja potreban je konsenzus svih država članica, odnosno za svaku zemlju kandidatkinju u procesu pristupanja potrebno je 150 jednoglasnih odluka.
Oko polovine zemalja članica sklono je ukidanju konsenzusa i prelasku na odlučivanje kvalifikovanom većinom, ali problem je u tome što je i za tu promjenu potreban konsenzus.
Komesarka za proširenje, Slovenka Marta Kos, ističe da je zbog geopolitičkih promjena došlo do nove dinamike u procesu proširenja, koje sada, za razliku od prethodnih talasa širenja EU-a, ima i bezbjednosnu dimenziju. Smatra da je do 2030. moguć ulazak nekoliko zemalja kandidatkinja.
Tako za Crnu Goru, koja je otvorila sva poglavlja, a neka od njih i zatvorila, kaže da je moguće zaključiti pregovore do kraja 2026. godine i onda ostaju dvije do tri godine za potpisivanje i ratifikaciju pristupnog sporazuma.
Albanska vlada ima ambiciju da završi pregovore do kraja 2027., “a Komisija to podržava”, tako da bi i ona mogla ući 2030.
“Mislim da je to vrlo realna perspektiva takođe i za Moldaviju i Ukrajinu. Kada govorimo o Ukrajini, smatramo da je proširenje politički dio bezbjednosnih garancija. U ovom trenutku Ukrajina i Moldavija ne mogu postati članice NATO-a, a članstvo u EU-u moglo bi biti snažan politički ogranak bezbjednosnih garancija”, rekla je Kos.
Komesarka ističe da je EU prvi put u istoriji suočena “s vanjskim, remetilačkim silama koje bi željele da proces proširenja ne uspije, a te sile ne dolaze samo s istoka”, kazala je ne navodeći o kome se radi.
Na pitanje je li upoznata s navodnom ponudom nove američke administracije Albaniji da odustane od pregovora s EU-om u zamjenu za investicije, Kos je rekla da o tome nema saznanja.
“Ne znam za taj slučaj, ali znam da ima trećih zemalja koje žele iskoristiti situaciju da su zemlje kandidatkinje otvorene za investicije iz inostranstva”, rekla je spominjući slučaj Crne Gore koja je potpisala sporazum s Ujedinjenim Arapskim Emiratima, koji žele puno ulagati u tu zemlju.
Preporučeno
“Zemlje kandidatkinje mogu birati investitore. Mi, naravno, pratimo što se zbiva na tom polju, jer biti kandidat nosi sa sobom i neke posljedice.”
