Video
Rusija je na Balkanu, kazala je, uvijek dolazila veoma lukavo – koristila je protivrječnosti koje postoje u društvu ove ili one države, igrala na njih i na taj način unosila
dodatni haos izazivajući međuetničke i međuvjerske sukobe.
” Sigurna sam da vam proruske snage u Crnoj Gori još uvijek nijesu oprostile vašu veliku pobjedu – ulazak države u NATO i sada će uraditi sve da destabilizuju zemlju kako bi spriječili vaš ulazak u EU. Koristiće zabranjene trikove, uključujući i prljavo igranje na kartu crkve”, istakla je Kučerenko.
POBJEDA: Već 12 dana vodi se krvavi rat u Ukrajini. Ruske vlasti tvrde da ne targetiraju civile, ali slike koje dolaze iz Ukrajine govore potpuno suprotno pokazujući brutalne napade Putinove vojske. Da li je međunarodna zajednica mogla spriječiti ovu humanitarnu katastrofu i zašto nijesu reagovali ranije i mnogo žešće?
KUČERENKO: Da, zaista. Putin i njegovi generali slagali su na samom početku. Drsko su slagali čitav svijet da ovaj napad na Ukrajinu nije usmjeren protiv civila. Ali, to je besmislica. Kako raketni napadi mogu biti neusmjereni protiv civila? Rat je uvijek protiv civila. Tačno je da su trenutne sankcije protiv Rusije bez presedana, ali je i tačno da nije sve učinjeno kako bi se spriječila trenutna humanitarna katastrofa.
Na primjer, Rusija još uvijek ima pravo veta u Savjetu bezbjednosti UN. I Putin stavlja veto na svaku rezoluciju koja osuđuje agresiju Rusije. Iako u Povelji UN-a nećete naći nijedno pominjanje Ruske Federacije, to se ipak odnosi na Sovjetski Savez.
NATO još uvijek nije zatvorio nebo iznad Ukrajine plašeći se ulaska u „treći svjetski rat“ i u neodlučnosti gledajući kako Rusija ispaljuje rakete na ljude lišavajući ih njihovih života, domova i budućnosti. Nebo još uvijek nije zatvoreno čak ni nad ukrajinskim nuklearnim elektranama, a to je mjera koja se ne može odlagati, jer ako dođe do katastrofe u nuklearnoj elektrani Zaporožje onda neće imati što da se priča i nikome da se priča u cijeloj Evropi. Na kraju krajeva, radijacija ne poznaje granice.
U iste nuklearne elektrane bi mogao da se pošalje dobro (!) naoružan mirovni kontingent koji bi spriječio ulazak Rusa na ove teritorije, ali opet, sve se svodi na ulogu Rusije u Savjetu bezbjednosti UN-a.
POBJEDA: Putin zahtijeva denacifikaciju i demilitarizaciju Ukrajine. Predstavlja li takva poruka reinkarnaciju fašizma u 21. vijeku?
KUČERENKO: Ove poruke zaista predstavljaju reinkarnaciju fašizma u 21. vijeku, jer demilitarizacija za Putina znači uništenje naše vojske i svog našeg oružja kojim se branimo od Rusije posljednjih osam godina.
Denacifikacija o kojoj Putin govori je destrukcija ne samo naših vojnih i bezbjednosnih službenika, već u globalu svih ljudi koji su protiv ruske okupacije Ukrajine. Samo pogledajte što rade našim mirnim gradovima u kojima ostaju žene i djeca. Već stižu strašni dokazi o tome što Rusi rade ženama u zarobljenim gradovima, ovdje pričamo i o seksualnom nasilju. Oni samo žele da nas zbrišu sa lica zemlje – ne žele da Ukrajina i Ukrajinci postoje. U vašem regionu, sigurna sam, nije potrebno dugo objašnjavati kako lako riječi o „denacifikaciji“ obično postaju stvarnost. Jedna stvar je zastrašujuća: svijet nije izvukao zaključke iz devedesetih godina na Balkanu i sada se Putin konstantno poziva na iskustvo vaših država, ali ne kao nešto što nikada ne bi smjelo da se ponovi, već kao nešto što će učiniti nama. U Putinovim govorima se ponavljaju riječi o Srebrenici i bombardovanju Beograda.
POBJEDA: Međunarodna zajednica uvela je oštre sankcije Rusiji. Kakav može biti njihov efekat, mogu li zaustaviti agresora?
KUČERENKO: Efekat sankcija će se svakako osjetiti, ali će biti očigledan tek nakon određenog vremena. I sami ruski izvori tvrde da će sankcije uvedene Rusiji ograničiti pristup ne samo tehnologijama potrebnim za industriju prerade nafte i odbrambene kompanije, već i farmaceutskim proizvodima koji će biti dostupni najviše šest mjeseci.
Ekonomske sankcije već uzimaju svoj danak. Naravno, otrežnjenje ruskog društva je neizbježno, ali će biti sporo, mnogo sporije nego što to zapravo zahtijeva situacija. A ovo otrežnjenje će otežati informativna izolacija u koju sama Ruska Federacija uvodi svoje građane ograničavajući rad onih medija koji bi se bar stoti dio procenta mogli nazvati nezavisnim (jer u Rusiji već nekoliko godina ne postoji u potpunosti nezavisan medij), a takođe i zatvaranje Fejsbuka, Jutjuba i drugih društvenih mreža.
I više je nego očigledno da će ovo informativno odvajanje Rusije od ostatka svijeta i u narednim decenijama stvarati probleme cijelom svijetu – uostalom, stasaće generacija potpuno zaluđena ruskom propagandom koja će podržavati svaku akciju svoje vlasti. Kolaps Putinovog režima mogao bi zaustaviti tako sumornu perspektivu – i to u veoma bliskoj budućnosti. Međutim, nemam nade da je u toj bliskoj budućnosti demokratski režim moguć u Rusiji.
POBJEDA: Što mislite da li je Putinov napad na Ukrajinu samo početak i možemo li govoriti o tome da je njegova stvarna namjera obnova nekadašnjeg SSSR-a?
KUČERENKO: Putin je u svom govoru rekao da su granice SSSR-a iscrtane gotovo proizvoljno i da, navodno, tamo niko nije pitao ljude. To je rečeno 24. februara kada su se čule prve eksplozije u ukrajinskim gradovima. Prethodno je rekao da je „kolaps SSSR-a bio najveća geopolitička katastrofa u 20. vijeku“. Dakle, izgradnja makar projekta koji se uslovno može označiti kao „velika zajednička država“ je stvarni plan koji Rusija već slijedi. To uključuje Bjelorusiju, teritorije na istoku Ukrajine koje je Rusija okupirala, te okupirane teritorije Gruzije i Moldavije. Okupirane teritorije Rusija lako može koristiti kao uporišta. Osim toga, postoji realna vojna prijetnja za baltičke zemlje.
POBJEDA: Ruski predsjednik prijetio je Švedskoj i Finskoj, baltičke države, kako i sami kažete su ugrožene, a Moldavija i Gruzija su potencijalne mete. Kolika je opasnost da se konflikt prelije i na ove zemlje i kako on može biti spriječen?
KUČERENKO: Kako sam prethodno i rekla, one od navedenih zemalja gdje je dio teritorija već okupirala Rusija biće pod direktnom prijetnjom sve dok ne budu de-okupirane. Zato bi apliciranje za članstvo u EU od strane Moldavije i Gruzije, a podnijeto odmah nakon ukrajinskog, trebalo da bude prvi korak. Sljedeći bi trebalo da podrazumijeva zahtjev da Rusija oslobodi okupirane teritorije i spremnost da se preduzmu stvarne akcije za takvo oslobođenje u budućnosti. Prijetnja Finskoj je već u potpunosti realizovana, uostalom, ne tako davno u Finskoj se intenzivirala rasprava o potrebi ulaska ove zemlje u NATO.
Baltičke zemlje su odavno svjesne ruske prijetnje, koja je za njih posebno akutna. Zato su oni aktivno uključeni u pružanju pomoći Ukrajini, ali bi ove zemlje trebalo da postanu glavni zagovornici Ukrajine u NATO-u kako bi se naše nebo konačno zatvorilo. Uostalom, ako se NATO sada boji da uđe u rat sa Rusijom, moguće je da će to morati da uradi shodno principu člana 5 Sjevernoatlantskog pakta – zbog baltičkih zemalja.
POBJEDA: Na Zapadnom Balkanu postoje potencijalna žarišta i države koje Putin targetira. To su Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija. Vi ste nedavno izjavili da organizacije, koje već djeluju na području Zapadnog Balkana, Savez dobrovoljaca Donbasa, tzv. Balkanska kozačka vojska i organizacija „Kosovski front“ vrbuju plaćenike koji se na istoku Ukrajine bore za Rusiju. Možemo li očekivati da Putin iskoristi ove organizacije kako bi izazvao konflikte u zemljama Zapadnog Balkana?
KUČERENKO: Naravno, Rusija može da organizuje provokacije kroz organizacije koje kontroliše na Balkanu. Štaviše, vi ćete sigurno biti njihova meta u kontekstu procesa koji se trenutno odvijaju u Crnoj Gori. Rusija je na Balkan uvijek dolazila veoma lukavo: koristila je protivrječnosti koje postoje u društvu ove ili one države, igrala je na njih. Na taj način unosila je dodatni haos izazivajući međuetničke i međuvjerske sukobe koji su uvijek bili eksplozivni. Sigurna sam da vam proruske snage u Crnoj Gori još uvijek nijesu oprostile vašu veliku pobjedu – ulazak države u NATO i sada će uraditi sve da destabilizuju zemlju kako bi spriječili vaš ulazak u EU. Koristiće zabranjene trikove, uključujući i prljavo igranje na kartu crkve. Takođe, iz sve snage će, kroz Republiku Srpsku, poljuljati situaciju u Bosni. U to sam i više nego sigurna. Ovo će biti neophodno kako bi se pokazalo da napori EU da se postigne rješenje nijesu ništa vrijedili, kao i da se što je više moguće skrene pažnja sa djelovanja same Rusije kao države.
POBJEDA: Predsjednik Srbije, koja nije NATO članica, Aleksandar Vučić ima bliske veze sa Putinom i odbija da uvede sankcije Rusiji. Ova zemlja aktivno sprovodi projekat „srpskog sveta“. On je veoma sličan, ili čak isti projektu „ruskog sveta“. Što mislite da je uloga ove države?
KUČERENKO: Mislim da će Vučićevo koketiranje sa Putinom, ili čak prije pokušaji da se proda Putinu za jeftin ruski gas jednostavno uništiti Srbiju i njenu budućnost kao države. I ovo nijesu emotivne riječi, već gola istina: Rusija traži dug, ali ga traži politički. I mi veoma dobro znamo koji će to biti zahtjevi – Srbija već odbija da uvede sankcije Rusiji, distancirajući se na taj način od konsolidovane pozicije Evropske unije, kojoj je toliko dugo težila. A što je sljedeće? Zahtjev da se aneksirani Krim prizna kao ruski, okupacija teritorija u istočnoj Ukrajini od strane Rusije? Ali, ovo će precrtati cio stav Srbije o Kosovu i njenu višegodišnju borbu za Kosovo. Dakle, Srbija samo sebi puca u nogu. Osim toga, Rusi će nekako iskoristiti Srbiju u svojim planovima da destabilizuju Balkan kroz rusku propagandu i regrutaciju Srba u proruske organizacije na samom Balkanu.
Preporučeno
Srbija i njen narod moraju da odluče što im je važnije – ambicije rukovodstva da izgradi „srpski/ruski svet“ i da se po svaku cijenu domogne vlasti ili evropska budućnost sa pristojnim životnim standardom uz nivelisanje mnogih prijetnji. Stabilna i evropska Srbija je potrebna čitavom Balkanu. I to bi trebalo da bude Srbija sa nezavisnim vlastima koji će djelovati u interesu svojih građana i mira u regionu, a ne da budu ruske marionete.
