ODLUČNI SMO DA SE UHVATIMO UKOŠTAC SA NASLIJEĐENIM PROBLEMIMA, NIJE BILO POLITIČKE VOLJE ZA REFORME
”Ključni cilj Ministarstva evropskih poslova, zbog kog je ono i osnovano, je uspješna koordinacija pregovaračkog procesa s ciljem intenziviranja refomskih procesa i završetka obaveza koje imamo u svim pregovaračkim poglavljima. U tom pravcu, naš prvi zadatak, kom smo već pristupili, je reorganizacija pregovaračke strukture, kako bi ona bila operativnija i brže odgovorila zadatim obavezama.Drugi cilj, koji je zapravo imperativ ove Vlade, jeste ubrzanje reformi iz oblasti vladavine prava i dobijanje završnih mjerila za poglavlja 23 i 24”, kazala je ministarka Marović.
Ona dodaje da su mandat ove Vlade započeli opsežnim reformskim aktivnostima upravo na polju vladavine prava.
”Sigurna sam da će taj zamah biti nastavljen i u narednom periodu, te da će vidljivi pomaci, prije svega na polju borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, biti identifikovan u ovogodišnjem izvještaju EK za Crnu Goru”, ističe Marović.
U odnosu na zatečeno stanje u procesu EU integracija, ministarka je saopštila da je uočen problem nedostataka političke volje u prethodnom periodu, da se reforme izvedu do kraja.
”Ključni problem, a to sam više puta rekla, bio je nedostatak političke volje da se neki procesi i ključne reforme, prije svega na polju vladavine prava, izvedu do kraja i uspješno. Ova Vlada je od prvog dana pokazala da je odlučna da se uhvati ukoštac sa naslijeđenim problemima i pokaže mjerljive rezultate koje od nas očekuje EU, ali i naše građanke i građani. Stoga će prioritet ove Vlade biti ispunjavanje svih preostalih obaveza iz pregovaračkog procesa, a posebno iz poglavlja 23 i 24. Vjerujem da ćemo u tome uspjeti i da ćemo, na temelju isporučenih rezultata do kraja godine dobiti završna mjerila za poglavlja 23 i 24, čime ćemo i suštinski zakoračiti u finalnu dionicu našeg evropskog puta”, odgovorila je Marović na pitanje šta će biti njihovi prioriteti.
Brojne su ocjene da je prethodna Vlada umnogome usporila ovaj proces. Na pitanje koja su to poglavlja nakon skoro dvije godine stagnacije ”kritična”, Marović kaže da je prethodna Vlada krenula sa parolom ”nulte tolerancije na korupciju”, ali da na tom polju nije postigla mnogo.
”Činjenica je da su prethodne gotovo dvije godine, protekle bez suštinskih rezultata u pregovaračkom procesu. Štaviše, ni sama pregovaračka struktura nije bila do kraja postavljena, pa je zbog toga izostao rad pojedinih radnih grupa što je uticalo na dinamiku ispunjenja obaveza iz pojedinih pregovaračkih poglavlja.
Svakako da su najveći izazovi i očekivanja u oblasti vladavine prava gdje se krenulo sa parolom „nulte tolerancije na korupciju“, a zapravo se vrlo malo postiglo. Sve u svemu, ocjene iz prošlogodišnjeg Izvještaja EK pokazuju koliko je Crna Gora slabo napredovala u pregovorim tokom mandata prethodne Vlade. Sad je na nama da ubrzamo rad, sprovedemo potrebne reforme i osiguramo da ocjene u ovogodišnjem Izvještaju EK budu bolje, što će dalje trasirati naš put prema članstvu”, kazala je ministarka.
Govoreći o reformama u pravosuđu, ističe da one svakako spadaju u korpus najvažnijih obaveza iz oblasti vladavine prava. Za njihovo kvalitetno rješavanje, dodaje, potrebna je politička volja izražena u većini u Skupštini Crne Gore.
”Kao neko ko duboko vjeruje u transformativnu moć procesa evropske integracije i to da Crnoj Gori, zbog njenih građanki i građana, pripada mjesto u EU, očekujem da će političke partije uspjeti da postignu dogovor u vezi sa ključnim imenovanjima i na taj način „odblokiraju“ reforme i neke procese koje su već duže vrijeme na čekanju.
Sad je pravo vrijeme da svi pokažemo na djelu da istinski dijelimo evropske vrijednosti i da smo spremni da, zarad bolje budućnosti građanki i građana, kroz konstruktivan dijalog, dođemo do najboljih rješenja”, odgovorila je Marović.
”KLIMA” U EU POVOLJNA, TREBA ISKORISTITI MOMENAT
Upitana koliko vremena je potrebno da napravimo veći pomak u pristupanju EU i kada se može očekivati da Crna Gora postane punopravna članica, ministarka je odgovorila da se to može dostići u roku od tri godine.
”Iako je veoma nezahvalno govoriti o rokovima, zbog mogućih brojnih unutrašnjih i vanjskih faktora na koje ponekad nije moguće uticati, vjerujem da, ukoliko budemo odgovorno i posvećeno radili na ispunjavanju obaveza, Crna Gora može dostići unutrašnju spremnost za članstvo u naredne tri godine.
Svakako, ono što je mnogo bitnije od samog članstva je to da mi dostignemo evropske standarde i našim građankama i građanima omogućimo evropski kvalitet života. To je, zapravo, i suština procesa evropske integracije i tome je ova Vlada u potpunosti posvećena”, kazala je Marović u intervjuu za Standard.
Kako ističe, poruke koje dobijaju sa najviših EU adresa, kao i iz država članica potvrđuju otvorenost Unije da primi države Zapadnog Balkana u članstvo.
Osim političke, dodaje, tu je i značajna tehnička i finansijska podrška zahvaljujući kojoj jačamo svoje kapacitete i pripremamo se za buduće članstvo.
”Crna Gora će postati članica EU, to je izvjesno. To je naša obaveza jer to od nas očekuju građanke i građani Crne Gore koji su, na nedavnom istraživanju javnog mnjenja jasno poručili da žele da vide svoju državu u EU. Kao odgovorna Vlada, mi ćemo učiniti sve da do toga dođe, a doći će onda kad odradimo naš domaći zadatak i dostignemo unutrašnju spremnost za članstvo”, navela je ona.
Komentarišući koliko je rat u Ukrajini uticao na proširenje EU, te da li to na neki način može biti prepreka za Crnu Goru, Marović je saopštila da je agresija Rusije na Ukrajinu, zapravo, dodatno usmjerila pažnju EU na Zapadni Balkan i pokazala koliko je važno da Crna Gora i ostale zemlje regiona postanu članice kluba najrazvijenijih evropskih država koje baštine univerzalne ljudske i demokratske vrijednosti.
”Nema dakle riječi o tome da bi agresija na Ukrajinu, mogla biti prepreka za put Crne Gore prema EU. Naprotiv, od strane visokih zvaničnika EU smo dobili poruke da je „klima“ u EU povoljna i da treba iskoristiti aktuelni momenat na globalnom nivou i podršku država članica, ubrzati sprovođenje reformi i put Crne Gore prema članstvu. Dakle, momenat je, što se tiče EU, povoljan. Sportski rečnikom, loptica je sada u našem terenu, da pokažemo da ono što smo obećali možemo i hoćemo da sprovedemo u djelo i osiguramo da Crna Gora zauzme ravnopravno mjesto među državama članicama EU”, odgovorila je ministarka.
ISPOLITIZOVANA TEZA DA JE OTVORENI BALKAN NAŠ PRIORITET, ANALIZA ĆE BITI GOTOVA UBRZO
Ministarka Marović nedavno je najavila formiranje Radne grupa od predstavnika više ministarstava, za procjenu inicijative Otvoreni Balkan. Na pitanje kada se očekuje njeno formiranje i zašto je ova regionalna inicijativa postala jedan od prioriteta, odnosno ko gura OB u vrh agende, ona je kazala da je ta percepcija pogrešna.
”Radna grupa će biti uskoro formirana, a vjerujem da će predstavnici resora koji će biti članovi tog tijela ozbiljno i temeljno pristupiti analizi svih aspekata na osnovu koje će Vlada zauzeti stav kada je u pitanju inicijativa Otvoreni Balkan.
Takođe, moram reći da je pogrešna, štaviše ispolitizovana teza, pa samim tim i percepcija da je riječ o inicijativi koja je postala jedan od naših prioriteta. Zna se šta je vanjskopolitički cilj Vlade Crne Gore – punopravno članstvo u EU. Tu nema nikakve dileme niti alternative”, kazala je Marović u intervjuu za Standard.
Podsjeća da je Crna Gora članica brojnih regionalnih i širih inicijativa i da smo dali značajan doprinos ispunjenju njihovih ciljeva, prije svega snaženju regionalne saradnje i dobrosusjedskih odnosa.
”Sve nove inicijative biće pažljivo razmotrene od strane stručnih lica, a odluka će biti utemeljena isključivo na činjenici koliko one doprinose unapređenju kvaliteta života građanki i građana Crne Gore i u kojoj su mjeri kompatibilne definisanim vanjskopolitičkim prioritetima Vlade i države Crne Gore”, kazala je ona.
Komentarišići izjave predsjedavajućeg Odbora za spoljne poslove Evropske unije (AFET) Dejvida Mekalistera koji je saopštio da su evropski poslanici izrazili oprez prema inicijativi „Otvoreni Balkan“, jer ne uključuje svih šest zemalja, te izjavu predstavnice Evropske zelene partije u Evropskom parlamentu Viole fon Kramon, koja je ocijenila da je inicijativa Otvoreni Balkan “opasna” i da predstavlja “pokušaj da se uspostavi paralelna struktura za regionalnu saradnju koja nije uključena i nije zasnovana na normama ili standardima Evropske unije”, ministarka Marović kaže:
”Svakako, institucije EU su naši partneri i snažni podržavaoci na putu prema članstvu i cijenimo mišljenje njihovih predstavnica i predstavnika i čelnih ljudi. Kao što sam već kazala, Vlada je ozbiljno pristupila analizi inicijative Otvoreni Balkan, sagledavajući sve njene aspekte. Vjerujem da će analiza biti gotova ubrzo i ne sumnjam da će Vlada donijeti najbolju odluku u interesu građanki i građana i države”.
Dodatno, podsjećajući na izjavu premijera Dritana Abazovića koji je rekao da su Otvoreni Balkan i Berlinski proces kompatibilni, pitali smo ministarku zbog čega nam je potrebna još jedna takva inicijativa i može li OB da nas skrene s EU puta.
”Crna Gora nema alternativu kada je riječ o vanjskopolitičkom cilju, a to je članstvo u EU. Taj put podržava više od dvije trećine naših građanki i građana, što je dodatna obaveza i motiv ovoj Vladi da zaokruži reformske procese i pripremi društvo za punopravno članstvo u Uniji.
To je jasan i više puta javno saopšten stav i predsjednika Vlade, Dritana Abazovića.
Preporučeno
Sa druge strane, kao država koja je promoter regionalne saradnje, Crna Gora blagonaklono gleda na inicijative koje doprinose članstvu u EU, unapređenju dobrosusjedskih odnosa, jačanju ekonomske saradnje i poboljšanju kvaliteta života građanki i građana”, zaključila je ministarka Jovana Marović u intervjuu za Standard.
Video