Video
Inicijativa, kako je saopšteno iz Kabineta Milatovića, nastala je u saradnji sa ekološkim aktivistima i predstavnicima akademske zajednice, predlaže besplatan ulaz u nacionalne parkove za građane Crne Gore, Žabljak kao ekološku prijestonicu, snažniju zaštitu šuma od požara, strožu odgovornost zagađivača, kao i konkretne lokalne mjere zaštite prirode.
,,Inicijativa je proistekla iz okruglog stola predsjednika Milatovića sa ekološkim aktivistima i predstavnicima akademske zajednice koji godinama rade na zaštiti prirodnog nasljeđa Crne Gore.
Među ključnim predlozima su besplatan ulaz u nacionalne parkove za državljane Crne Gore, status ekološke prijestonice za Žabljak, jedinstvena nacionalna baza biodiverziteta, javni digitalni katastar zaštićene prirode, preventivna zaštita budućih Natura 2000 područja i snažniji sistem zaštite šuma od požara”, piše u saopštenju.
Dodaju da Inicijativa obuhvata i zaštitu obale i pristupa vodi, strožu odgovornost zagađivača, održivije upravljanje turizmom u Boki, zelenu vinjetu, sistem povrata ambalaže, zelene javne nabavke, kao i jasnije određivanje prostora pogodnog za razvoj solarnih i vjetroelektrana.
,,Kao prve lokalne primjere praktične zaštite, ‘Ekološka država 2.0‘ izdvaja konačnu zaštitu brda Spas u Budvi i cjelovitu zaštitu Valdanosa u Ulcinju.
Cilj inicijative je da Crna Gora precizno zna šta mora da sačuva, gdje i kako može da se razvija, koliko prostor može da podnese i ko snosi odgovornost za ekološku štetu”, kazali su iz Milatovićevog Kabineta.
Incijativu ,,Ekološka država 2.0” prenosimo integralno:
Inicijativa za novu fazu razvoja prve ekološke države na svijetu
Prije 35 godina, 20. septembra 1991. godine na Žabljaku, Crna Gora je proglašena prvom ekološkom državom na svijetu. Bila je to ideja ispred svog vremena i opredjeljenje da odnos prema prirodi postane dio državnog identiteta i pravca razvoja Crne Gore.
Trideset pet godina kasnije, vrijeme je da toj ideji damo novi sadržaj. Ekološka država 2.0 znači da viziju ekološke države pretvaramo u konkretna pravila, projekte i mjerljive rezultate.
Cilj je da Crna Gora zna šta mora da sačuva, gdje i kako može da se razvija, koliko određeni prostor može da podnese, ko snosi odgovornost za ekološku štetu i kako zaštita prirode može neposredno da doprinese kvalitetu života građana.
Inicijativa je proistekla iz okruglog stola koji je Predsjednik Crne Gore održao u saradnji sa ekološkim aktivistima i predstavnicima akademske zajednice koji godinama rade na zaštiti prirodnog nasljeđa Crne Gore. Njihovo znanje, iskustvo i upornost predstavljaju važan dio ove inicijative i zaslužuju zahvalnost.
Ekološka država 2.0 polazi od nekoliko jednostavnih principa:
• Odluke o prostoru i prirodnim resursima treba zasnivati na podacima i stručnom znanju;
• Vrijedne prirodne cjeline treba štititi na vrijeme;
• Razvoj treba planirati u skladu sa stvarnim kapacitetima prostora;
• Zagađivač mora snositi punu odgovornost za štetu koju napravi;
• Prirodna dobra od posebnog javnog značaja moraju ostati dostupna građanima;
• Država mora sopstvenim politikama, investicijama i javnom potrošnjom podsticati održiviji razvoj.
1. Žabljak kao ekološka prijestonica Crne Gore
Žabljak ima posebno mjesto u istoriji ekološke države. Upravo ovdje je 1991. godine usvojena Deklaracija kojom je Crna Gora postala prva ekološka država na svijetu. Zato predlažemo da Žabljak dobije status ekološke prijestonice Crne Gore.
Taj status treba da bude osnova konkretnog razvojnog programa za Žabljak i durmitorski kraj. Program bi usmjerio dodatnu pažnju i ulaganja ka komunalnoj infrastrukturi, upravljanju otpadom i otpadnim vodama, energetskoj efikasnosti, zaštiti biodiverziteta, održivom turizmu, ekološkom obrazovanju i kvalitetu života lokalnog stanovništva.
Žabljak tako može postati mjesto na kojem će Crna Gora pokazati kako savremena ekološka država izgleda u praksi.
2. Besplatan ulaz u nacionalne parkove za naše građane
Nacionalni parkovi predstavljaju zajedničko prirodno nasljeđe građana Crne Gore.
Predlažemo da se državljanima Crne Gore omogući besplatan ulazak u nacionalne parkove, uz zadržavanje mogućnosti naplate posebnih usluga poput parkinga, plovidbe, vodiča i komercijalnih sadržaja.
Istovremeno, država treba da obezbijedi stabilan model finansiranja (kroz budžet, Eko-fond ili dio prihoda zelene vinjete) kojim bi nacionalnim parkovima bila nadoknađena sredstva potrebna za zaštitu prirode, rad čuvarskih službi, održavanje staza, monitoring i upravljanje.
Cilj je da što više građana, posebno djece i porodica, upozna prirodu svoje zemlje i razvije snažniji odnos prema njenom očuvanju. Najbolje čuvamo ono što poznajemo i osjećamo kao svoje.
3. Znamo šta čuvamo: jedinstveni nacionalni sistem podataka o biodiverzitetu
Dobra zaštita prirode počinje znanjem.
Crna Gora mora imati pouzdane podatke o svom biodiverzitetu, jasno označene prostore koji uživaju zaštitu i mehanizme koji omogućavaju da vrijedna područja budu sačuvana na vrijeme.
Predlažemo uspostavljanje jedinstvene i redovno ažurirane nacionalne baze biodiverziteta koja bi objedinjavala podatke državnih institucija, univerziteta, muzeja, nacionalnih parkova, stručnih organizacija i civilnog sektora.
Posebnu pažnju treba posvetiti vrstama i grupama o kojima danas nemamo dovoljno kontinuiranih podataka, uključujući velike sisare, divlje pčele i druge oprašivače. Za oprašivače treba razviti dugoročni nacionalni monitoring, jer njihovo stanje neposredno utiče i na prirodne ekosisteme i na poljoprivrednu proizvodnju.
Država mora znati šta ima da bi znala kako to da čuva.
4. Preventivna zaštita budućih Natura 2000 područja
Vrijedni lokaliteti mogu biti ugroženi upravo u periodu dok traju procedure potrebne za njihovu formalnu zaštitu.
Predlažemo mehanizam preventivne zaštite kojim bi područje za koje stručne analize pokažu visok ekološki značaj moglo dobiti privremeni režim zaštite do donošenja konačne odluke.
Ovakav pristup posebno je važan tokom pripreme buduće mreže Natura 2000 i omogućio bi da vrijednosti zbog kojih je neki prostor prepoznat budu sačuvane tokom cijelog postupka.
Preventivna zaštita treba da obezbijedi da prostor koji danas prepoznamo kao vrijedan za evropsku ekološku mrežu za nekoliko godina i dalje bude vrijedan zaštite.
5. Javni digitalni katastar zaštićene prirode
Građani, investitori, opštine i inspekcije treba na jednom mjestu da mogu provjeriti da li se određena parcela nalazi u zaštićenom području, zaštitnoj zoni, ekološkom koridoru ili drugom prostoru sa posebnim režimom.
Predlažemo uspostavljanje jedinstvenog digitalnog katastra zaštićenih prirodnih cjelina, povezanog sa podacima o parcelama. Katastar treba da bude besplatan i jednostavan za korišćenje, sa jasno označenim granicama, kategorijom zaštite, režimom korišćenja, pravnim osnovom i upravljačem.
Time se istovremeno povećavaju pravna sigurnost, transparentnost i sposobnost građana da učestvuju u zaštiti prirodnih dobara.
6. Nacionalna banka biljnih gena
Autohtone biljne sorte i populacije predstavljaju prirodno, kulturno i poljoprivredno nasljeđe Crne Gore.
Predlažemo snažnije povezivanje postojećih kolekcija, stručnih kapaciteta i programa u nacionalni sistem (banku) za dugoročno čuvanje autohtonog biljnog genetskog materijala.
Takva banka bila bi važna za očuvanje domaćih sorti, naučna istraživanja, buduću poljoprivrednu otpornost i obnovu šuma i staništa nakon požara i drugih ekoloških katastrofa.
7. Zaštita šuma prije požara
Zaštitu šuma potrebno je zasnivati na prevenciji, ranom otkrivanju požara i brzoj reakciji nadležnih službi.
Potrebno je izraditi i redovno ažurirati mape požarnog rizika, posebno zaštititi područja visoke prirodne vrijednosti, održavati protivpožarne puteve i prosjeke, obezbijediti pristup vodi i uklanjati lako zapaljivu biomasu na kritičnim lokacijama.
Poseban prioritet treba da bude uspostavljanje sistema ranog otkrivanja požara koji bi kombinovao nadzorne i termalne kamere, digitalno praćenje rizičnih područja i redovno korišćenje dronova, naročito tokom perioda povećanog požarnog rizika. Podaci sa terena treba da budu neposredno povezani sa nadležnim službama kako bi se požar otkrio u najranijoj fazi i omogućila brza intervencija.
Za nacionalne parkove i druga područja visoke prirodne vrijednosti potrebno je razviti posebne planove prevencije i reagovanja.
8. Zelena energija na pravom mjestu
Energetska tranzicija treba da donese više čiste energije uz pažljiv odnos prema prostoru i biodiverzitetu.
Predlažemo da Crna Gora institucionalizuje nacionalnu mapu područja pogodnih za razvoj solarnih i vjetroelektrana sa niskim rizikom konflikta sa vrijednim staništima, zaštićenim područjima, pejzažima, poljoprivrednim zemljištem i lokalnim zajednicama. Takve mape treba povezati sa prostornim i energetskim planovima i postupcima izdavanja dozvola.
Time država unaprijed daje jasniju sliku investitorima, ubrzava kvalitetne projekte i štiti najvrednije djelove prostora.
9. Priroda kao dio grada
Crnogorski gradovi moraju biti spremniji za sve toplija ljeta, obilnije padavine i druge klimatske izazove.
Predlažemo sistemsko uvođenje plavo-zelene infrastrukture u urbanističko planiranje. To podrazumijeva više drvoreda, parkova, zelenih krovova i fasada, propusnih površina, kišnih bašta i drugih rješenja zasnovanih na prirodi. Predlažemo i povezivanje stručnjaka, institucija i lokalnih samouprava kroz nacionalni okvir za zelenu gradnju, kako bi se razvijali standardi za klimatski otpornu, resursno efikasnu i kvalitetnu izgradnju.
Zelene površine treba planirati kao osnovni dio kvalitetnog naselja i svakodnevnog života građana.
10. Boka po mjeri turizma i života
Bokokotorski zaliv zahtijeva razvoj zasnovan na stvarnim ekološkim, infrastrukturnim i društvenim kapacitetima.
Predlažemo izradu nezavisne i javno dostupne studije ukupnog uticaja kruzing turizma na Zaliv. Studija treba da obuhvati kvalitet vazduha i mora, emisije, buku, otpadne vode, plovidbu i sidrenje, pritisak na saobraćaj i staro gradsko jezgro, kao i uticaj na kvalitet života lokalnog stanovništva.
Na osnovu podataka treba definisati kapacitet Zaliva i pravila koja će omogućiti održivo upravljanje kruzing turizmom.
11. Prvi ekološki bilans izgradnje i prometa nekretnina
Ekonomski efekti gradnje i tržišta nekretnina mjere se kroz investicije, promet i budžetske prihode. Za odgovorno planiranje potrebno je jednako jasno pratiti dugoročni uticaj na prostor i infrastrukturu.
Predlažemo izradu prvog ekološkog bilansa izgradnje i prometa nekretnina na nivou države i odabranih opština. Bilans bi pratio potrošnju neizgrađenog zemljišta, opterećenje vodovodne i kanalizacione infrastrukture, ulaganja potrebna za nove komunalne kapacitete, promjene u površini javnih i zelenih prostora, strukturu stambenog fonda i dostupnost stanovanja lokalnom stanovništvu.
Takvi pokazatelji treba da postanu važna osnova budućeg prostornog planiranja.
12. Obala dostupna svima
Crnogorska obala je jedno od najvrednijih prirodnih i javnih dobara države.
Potrebno je dosljedno sprovoditi pravila koja obezbjeđuju javni pristup moru i slobodne djelove kupališta, uz efikasnu i transparentnu kontrolu. Zato predlažemo dugoročno ograničavanje prekomjerne izgradnje uz samu obalu. Preostale neizgrađene obalne cjeline treba posmatrati kao strateški ograničen resurs i štititi ih kroz prostorne planove, zaštitne pojaseve i strože kriterijume gradnje.
Prostorni planovi treba da ih tretiraju kao ograničen strateški resurs i da obezbijede ravnotežu između razvoja, pristupa moru i očuvanja pejzaža.
13. Pravo na vodu i sigurno javno vodosnabdijevanje
Voda je jedno od najvećih prirodnih bogatstava Crne Gore i osnovni uslov života, javnog zdravlja i razvoja.
Predlažemo otvaranje stručnog i institucionalnog procesa za dodatno jačanje pravne zaštite pristupa pitkoj vodi i osnovnog vodosnabdijevanja. Cilj je trajna garancija pristupa pitkoj vodi i osnovnom vodosnabdijevanju koja se ne može podrediti isključivo tržišnoj logici ili privatnom monopolu. Istovremeno, prioritet mora biti zaštita izvorišta, kvalitet vode i ulaganja u vodovodnu i kanalizacionu infrastrukturu.
14. Zagađivanje mora postati ekonomski neisplativo
Ekološka pravila funkcionišu kada odgovorno ponašanje ima jasnu vrijednost, a nastala šteta jasnu cijenu. Država svojim propisima, naknadama i javnom potrošnjom može snažno uticati na promjenu ponašanja privrede i građana.
Predlažemo preispitivanje kaznene politike za ozbiljne ekološke prekršaje i incidente. Finansijske sankcije treba da budu djelotvorne i srazmjerne težini prekršaja i ekonomskoj koristi ostvarenoj kršenjem propisa. Pored kazne, zagađivač mora snositi troškove sanacije, monitoringa i obnove ugroženog ekosistema, u skladu sa principom da zagađivač plaća. Za ponovljene i naročito ozbiljne prekršaje treba predvidjeti snažnije posljedice u skladu sa zakonom.
Cilj je sistem u kojem odgovorno poslovanje predstavlja racionalan i očekivan standard.
15. Zelena vinjeta za zelenu državu
Predlažemo da se razmotri savremeni model namjenske ekološke naknade za motorna vozila. Visina naknade mogla bi biti povezana sa emisijama, kategorijom vozila i periodom korišćenja, uz jednostavan elektronski sistem.
Ključni uslov je da prikupljena sredstva budu transparentno i namjenski korišćena za zaštitu prirode, čistiji javni prevoz, infrastrukturu za vozila sa nižim emisijama i finansiranje ekoloških projekata.
Građani moraju jasno vidjeti gdje je novac prikupljen u ime ekologije potrošen i kakav je rezultat ostvaren.
16. Povrat ambalaže koji funkcioniše u praksi
Crna Gora već ima zakonski osnov za uspostavljanje depozitnog sistema za ambalažu, ali je potrebno precizirati obaveze i rokove kako bi sistem zaista bio uspostavljen i usklađen sa novim evropskim pravilima.
Predlažemo da naredni korak bude uspostavljanje funkcionalnog i građanima jednostavnog depozitnog sistema za ambalažu za piće. Sistem treba da omogući visok nivo povrata ambalaže, njeno odvojeno sakupljanje i kvalitetnije recikliranje. Mjesta za povrat moraju biti lako dostupna na cijeloj teritoriji države, a način upravljanja sistemom jasan i transparentan.
Cilj je da povrat ambalaže postane svakodnevna navika, a vrijedni materijali ostanu u ekonomskom ciklusu.
17. Biootpad kao resurs
Velike količine organskog otpada nastaju u domaćinstvima, hotelima, restoranima, pijacama, javnim ustanovama i tokom održavanja zelenih površina.
Predlažemo razvoj sistema odvojenog sakupljanja biootpada i mreže lokalnih i regionalnih kapaciteta za kompostiranje. Gdje god je moguće, biootpad treba obrađivati blizu mjesta nastanka, a dobijeni kompost koristiti u poljoprivredi, održavanju gradskog zelenila i obnovi degradiranog zemljišta.
Tako otpad postaje resurs i smanjuje se količina materijala koja završava na deponijama.
18. Zelene javne nabavke
Država i lokalne samouprave kroz javne nabavke imaju veliku kupovnu moć i mogu sopstvenim primjerom podsticati održiviju privredu. Za to već postoji regulatorni okvir usaglašen sa evropskim pravilima.
Kao naredni korak predlažemo uvođenje obaveznih minimalnih zelenih i cirkularnih kriterijuma za prioritetne kategorije nabavki, počevši od centralizovanih nabavki državnih organa, a zatim njihovo postepeno širenje na ostale javne naručioce. Kriterijumi treba da uzimaju u obzir energetsku i resursnu efikasnost, trajnost proizvoda, mogućnost popravke i ponovne upotrebe, količinu ambalaže, reciklirane materijale i ukupni trošak tokom životnog ciklusa.
Rezultate zelenih javnih nabavki treba posebno pratiti i javno objavljivati.
19. Od strategije do primjene zelenog vodonika
Crna Gora već ima Program razvoja zelenog vodonika i Akcioni plan za period od 2026. do 2028. godine.
Naredni korak treba usmjeriti ka pažljivo odabranim pilot projektima, istraživanju, razvoju stručnog kadra i povezivanju energetike sa sektorima u kojima zeleni vodonik može imati praktičnu primjenu. Projekti treba da se razvijaju tamo gdje postoji jasna potreba, dostupna obnovljiva energija, ekonomska opravdanost i prihvatljiv uticaj na vodu, prostor i životnu sredinu.
Cilj je da Crna Gora prati razvoj novih tehnologija kroz projekte koji imaju stvarnu domaću vrijednost.
20. Lokalna zaštita koja daje konkretne rezultate
Ekološka država mora biti vidljiva i na konkretnim lokalitetima čije prirodne, pejzažne i kulturne vrijednosti zahtijevaju posebnu zaštitu.
Zato Ekološka država 2.0 kao prvi lokalni fokus izdvaja dva prostora čija zaštita može pokazati kako država i lokalne zajednice zajednički čuvaju vrijedna prirodna dobra.
Konačna i stvarna zaštita brda Spas
Brdo Spas predstavlja važan dio prirodnog i pejzažnog identiteta Budve. Zato predlažemo da Opština Budva i nadležne državne institucije dovrše potrebne postupke zaštite, preciziraju granice i režime, obezbijede funkcionalno upravljanje područjem i razviju plan zaštite od požara i dalje degradacije. Posebnu pažnju treba posvetiti usklađenosti budućih planskih rješenja i zahvata sa vrijednostima prostora koji se štiti.
Cilj je da zaštita postane stvarna, jasna na terenu i dugoročno održiva.
Cjelovita zaštita Valdanosa
Valdanos predstavlja jedinstvenu cjelinu mora, obale, maslinade i kulturnog pejzaža Ulcinja.
Predlažemo integrisan pristup njegovoj zaštiti. Zaštita treba da obuhvati povezane morske, priobalne i kopnene vrijednosti, uz stručno određivanje granica i režima zaštite. Posebno je važno očuvati tradicionalnu maslinadu, morska staništa, pejzaž i javni karakter ovog prostora.
Valdanos može postati primjer kako se prirodna i kulturna baština čuvaju kao jedinstvena razvojna vrijednost.
ŠTA EKOLOŠKA DRŽAVA 2.0 TREBA DA PROMIJENI?
Ekološka država 2.0 predstavlja okvir za odgovorniji način donošenja odluka o prirodi, prostoru i razvoju Crne Gore. Rezultat treba da bude država koja:
• bolje poznaje svoje prirodno bogatstvo i pravovremeno ga štiti;
• investitorima daje jasna pravila i predvidljiv prostor za razvoj;
• otpad pretvara u resurs, javnu potrošnju koristi da podstakne održiviju ekonomiju i nove tehnologije razvija tamo gdje imaju stvarnu vrijednost;
• razvoj mjeri i po tome koliko je uspjela da sačuva;
• u kojoj se ekološka šteta ozbiljno sankcioniše i sanira;
• u kojoj su voda, obala i nacionalni parkovi dio zajedničkog dobra dostupnog građanima.
Uspjeh Ekološke države 2.0 treba da bude vidljiv i mjerljiv:
• kroz čistije rijeke;
• kroz bolje zaštićene šume;
• kroz manje otpada;
• kroz uređenije gradove;
• u očuvanoj obali;
• u dostupnijim nacionalnim parkovima;
• u investicijama koje poštuju proctor;
• u kvalitetnijem životu građana.
Preporučeno
Prije 35 godina Crna Gora je imala hrabrosti da postavi veliku viziju. Ekološka država 2.0 treba da toj viziji da novu snagu kroz konkretne odluke, jasnu odgovornost i rezultate koji ostaju generacijama koje dolaze.
