Mitrić: Ustav Crne Gore bačen pod noge, trebalo bi da je sud u Strazburu sada nadležan

Podsjetimo, većina od 41 poslanika koju predvode Demokratski front (DF), Demokrate i Građanski pokret URA usvojili su kasno sinoć izmjene Zakona o predsjedniku Crne Gore, kojim namjeravaju da predsjednika države ograniče u ustavnim nadležnostima. Ograničenja se prema usvojenim izmjenama Zakona, odnose na proceduru izbora mandatara za sastav Vlade koja se prenosi na skupštinsku većinu i na postavljanje i opoziv ambasadora.

Prema Ustavu Crne Gore, isključiva nadležnost predlaganja mandatara za sastav nove Vlade pripada predsjedniku države.

Izmjenama Zakona o predsjedniku, parlamentarna većina želi da taj proces prenese na Skupštinu, kako bi DF, Demokrate i Ura pokušali da još jednom kandiduju poslanika i nekadašnjeg diplomatu Miodraga Lekića za mandatara za sastav nove Vlade.

* Da li je, kako se ocjenjuje, Ustav Crne Gore sinoć “bačen pod noge”?

Mitrić: Jeste. To je jedna od najgrubljih povreda Ustava od kad ih ja pratim, a pratim ih ima 30 godina. Jedna od najgrubljih.

Imate jednu prostu pravnu situaciju a takva je i ustavno-sudska praksa ne samo našeg Ustavnog suda već i svih sudova bivše SFRJ – da se samim faktom prosto prepiše ustavna norma u zakon ili izmjene zakona. Samim tim faktom što je to uzeto iz Ustava smatra se neustavnim.

Ne možete zakonom regulisati ono što već Ustav reguliše, to je pod jedan.

Pod dva, ovim sinoćnjim izmjenama Zakona o predsjedniku Crne Gore oni ne samo da su prepisali dio te ustavne norme nego su dodali još nekakve elemente, još nekakve riječi, još nekakve pravne situacije koje nemaju blage veze sa tom ustavnom normom koja reguliše nadležnost predsjednika.

I treća stvar, najvažnija, opet na nivou principa – neustavno je i to kardinalno neustavno kad se zakonom uređuju nadležnosti ne samo predsjednika države, već i nadležnost Skupštine i nadležnost Vlade.

Vi možete da pravite razne dopune raznih zakona ali ne možete zadirati u nadležnosti. Može recimo vezano za nekakve druge poslove da predsjednik može da pomiluje, zatim da bude predsjednik nekakvih drugih asocijacija… ali ne možete da mu ulazite u ustavnu nadležnost i ne samo Predsjedniku. Ponavljam, nego ni Skupštini ni Vladi.

Nadležnost ova tri organa je zaštićena Ustavom.

 * Pošto Ustavni sud nije funkcionalan, postoji li mogućnost da se podnese tužba Sudu u Strazburu protiv 41 poslanika CG zbog povrede Ustava?

Mitrić: U Crnoj Gori se to zove žalba sudu u Strazburu a naziv toga suda je Evropski sud za zaštitu ljudskih prava i sloboda i u sto odsto slučajeva uperen je protiv države koja je zgazila ta prava.

Ne može se podnijeti tužba protiv poslanika već može da se podnese tužba protiv države Crne Gore odnosno državnog organa koji je donio takve odluke.

Mogu Vam reći jednu situaciju od prije petnaestak godina kada je Ustavni sud, ovaj sad, imao nagomilano dvije, tri hiljade ustavnih žalbi, nije ih rešavao, bile su značajne.

Onda je sud u Strazburu proglasio da je ustavna žalba nedjelotvorno pravno sredstvo u pravnom sistemu Crne Gore i da građani Crne Gore mogu da direktno upućuju žalbe Sudu u Strazburu nakon konačne odluke, ali ne Ustavnog suda jer Ustavni sud je zadnji koji odlučuje, nego nakon konačne odluke na primjer Vrhovnog suda.

Sad je još rigidnija situacija, sada nemamo Ustavni sud. Prema tome ovo pitanje je logično i onda po tom pravnom rezonu trebalo bi da je Sud u Strazburu nadležan.

* Da li se može očekivati reakcija recimo Specijalnog državnog tužioca, kao retke pravosudne institucije u punom mandatu imajući u vidu da je Crna Gora u situaciji kada ne funkcionišu brojne institucije, posebno u pravosuđu, da zaštiti zakonitosti u Crnoj Gori?

Mitrić: Ne može, nije to krivično dijelo iako su sinoć pozivali na krivično dijelo u Skupštini. To nema blage veze sa krivicom.

Zašto? Zato što u Ustavu Crne Gore postoji odredba koja kaže da poslanik ne može biti odgovoran uopšte za riječ i glas datu za vrijeme sjednice Skupštine Crne Gore. Ako nešto “lane” van Skupštine, van zasijedanja, onda može. I druga odredba kaže da poslanik glasa po sopstvenom uvjerenju i po sopstvenoj volji, kako hoće.

Inače, što se tiče institucija koje ste spomenuli, ne samo Ustavni sud, nego je i Tužilaštvo u v.d. stanju, onda Vrhovni sud nema predsjednika nego v.d, Sudski savjet – dakle najvažniji državni organi i institucije koje tvore državu, oni ne rade.

Jedini je legitimni predsjednik Crne Gore i donekle Skupština. Donekle zato što mijenjaju izbornu volju građana kako im se prohtje, što je potpuno protivno Ustavu.

Kad se izglasa nepovjerenje vladi nema sad evo manjinska vlada, evo ova vlada, a bez izbora. Da se dogovore lideri partije i sad oni pređu u redove vlasti i tako svojim poslanicima naprave većinu, drugu, mimo izbora, to je pravno ludilo.

* Šta se može očekivati dalje?

Mitrić: Dalje, što se tiče Ustava zakon je usvojen sa potrebnom većinom. Po ustavu predsjednik države je dužan da ukazom proglasi taj zakon.

On ima pravo po Ustavu da ga vrati na ponovno odlučivanje ne na ponovno razmatranje a onda drugi put predsjednik je po Ustavu obavezan da potpiše bez obzira da li je u istom tekstu ili nije, on je dužan da donese ukaz o proglašenju zakona.

* Između mržnje prema DPS-u i mržnje prema Crnoj Gori, šta je, po Vašem mišljenju, prevladalo sinoć u Skupštini? 

Mitrić: Vlast. Kod nas je stravična borba za vlašću i to ne birajući sredstva ni jedni ni drugi. Sama činjenica da su protivustavno formirali manjinsku vladu dovoljno govori.

Bili su obavezni da raspišu parlamentarne izbore. Ne može se birati nova vlada i mijenjati struktura Skupštine na osnovu dogovora lidera partija nego isključivo na osnovu volje građana tj, izbora jer ima tačno član 9 koji svako dijete može da zna.

Član 2 je nešto drugo, koji kaže da se ne može uspostaviti niti priznati nijedna vlast da nije rezultat slobodno izražene volje građana na parlamentarnim izborima u skladu sa zakonom.