Video
“U ovom trenutku napraviti jednu ovakvu nepartijsku mini tribinu u kuturi veliki je izazov. Trudiću se da izađemo iz političkih matrica, te da ni u jednom trenutku ne pomislimo da se nalazimo u bilo kakvoj kampanji, osim u kampanji afirmisanja kulture, koja je prema mom mišljenju, suština progresa jednog društva. Mi se nalazimo na ovom nivou zato što nam je,nažalost, odnos prema kulturi na nezadovoljavajućem nivou”, rekao je Mugoša.
Mugoša je naglasio da je potrebno slušati struku.
„Pozvao sam prijatelje da ih slušam i čujem, jer čini mi se da donosioci odluka sve manje slušaju i čuju struku i sve više misle da se razumiju u neke stvari u koje se ne razumiju”, rekao je Mugoša.
Glumica Julija Milačić Petrović Njegoš govorila je o tome koji su gorući problemi kada je u pitanju dramska umjetnost, kao i o festivalima od nacionalnog značaja.
„Da je više ovakvih panela, posebno povezanih sa političarima, vjerovatno bismo bili pametniji svi zajedno. Podgorica 76 godina ima Gradsko pozorište koje nema svoju zgradu, kuću. Zaposleni u tom pozorištu rade predano, istinski, iskreno, u uslovima koji su 2024. godine nehumani za čovjeka prije svega i njegovo dostojanstvo, a onda i za Podgoricu”, kazala je Milačić Petrović Njegoš.
Kada su u pitanju festivali, ona je mišljenja da mogu da se nađu načini da se od strane grada obezbijedi veća podrška, kao i da festivali trenutno nemaju kredibilitet i nemaju snagu koju bi imali uz veću podršku.
Kompozitor Senad Gačević, govorio je o klasičnoj muzici, te istakao da danas imamo ozbiljnu estradizaciju kulture. On je naveo da treba napraviti Kuću Ksenije Cicvarić, na čelu sa Mićom Miranovićem.
„Kako žive kompozitori ozbiljne muzike… žive tako da ljudi ne znaju ljudi za njih, zato što nisu osobe od neke vrste javnog angažmana, a da nema profesura ne znam da li bi mogli da žive”, kazao je Gačević.
Prema njegovim riječima, potrebno je unaprijediti mnoge stvari u odnosu prema kulturi.
„Mislim da je mnogo važnije cijeli sistem pretresti, gradske institucije kulture, festivale, objekte u kojima se obavljaju manifestacije, komunikaciju između državnih i gradskih institucija”, naveo je Gačević.
Pisac i profesor crnogorske književnosti Vladimir Vojinović kazao je da uticati na svijest, podstaći identitet može se samo razvojem pojedinca, te da se na tome mora temeljiti kompletno naše društvo.
„Knjiga će nas liječiti, ako ima lijeka, taj lijek je knjiga. Ovaj grad nema sajmište. Ovo je jedini glavni grad u regionu, jedini značajniji grad koji ja poznajem, a da nema sajmište. Time nije samo uskraćeno građanstvo za sajam knjiga, nego za jedan razvoj, za jedan motor koji bi mogao da doprinese poboljšanju ukupne ekonomije grada”, rekao je Vojinović, odgovarajući na pitanje kako popraviti status knjige.
Vojinović je kazao da građankama i građanima treba omogućiti da u Podgorici uživaju u knjigama, a ne da moraju ići ka knjizi u druge sredine.
„Neophodno je izgraditi sajmište sa kongresnim centrom, kako bismo na osnovu toga pokušali da, po modelu besplatnoga ulaska, po modelu besplatnog nuđenja usluga izdavačima, posjetiocima, učesnicima pratećih programa, omogućimo našim građankama i građanima da uživaju u knjizi, koja će doći njima, a ne da oni idu u druge veće sredine ka toj knjizi”, rekao je Vojinović.
Kompozitor i muzički producent Vladimir Maraš kazao je da Crna Gora nikad nije imala jasno definisanu kulturnu politiku, osim na marginama i to samo kada je se neko sjeti, ako zaluta sa tim senzibilitetom.
„Đe je džez u Crnoj Gori? Mi nemamo ni fundamentalne osnove da ga imamo, niti naši korijeni funkcionišu tako. Mi danas imamo internacionalni crnogorski džez festival koji se realizuje u saradnji sa renomiranom njujorškom kompanijom, a izgleda da ta njujorška kompanija više cijeni Crnu Goru kao domaćina tog projekta, nego što to radi sama Crna Gora. Znači mi se u suštini nalazimo u nekom vicu u kojem jurimo sami svoj rep. Ja mogu samo da vam pričam o tome kako će juna 2025. godine biti proslavljen 10. jubilarni rođendan internacionalnog džez festivala u Crnoj Gori, zemlji koja suštinski nema džez kulturu”, rekao je Maraš.
On je izrazio uvjerenje da će kultura popraviti mnoge stvari u društvu, čim joj se iskreno okrenemo.
„Mislim da ćemo uraditi dobru stvar tako što će promjene da počnu od kulture. Podgorica je generator bez koga se ne može”, istakao je Maraš.
Muzičar Ilija Pejović naglasio je da Podgorica mora da bude centar kulture.
„Glavni grad mora da bude centar kulture, mora da bude centar kulturnih institucija, mora da bude centar za očuvanje kulturne baštine. Ali isto tako moramo u njemu da osjetimo jedan duh i dah urbane kulture, da osjetimo taj osjećaj bunta u glavnom gradu i onoga što se kroz neke pojavne oblike u kulturi, koji nisu institucionalno vezani, jednostavno mora dogoditi… to su raznorazni subkulturni pravci, rokenrol, alternativa, itd. da osjetimo to da u Podgorici postoji kao jedan dominantan urbani pojavni oblik, ne samo u muzici”, rekao je Pejović.
Kako je kazao, kultura se mijenja kao i sve druge stvari na planeti.
Preporučeno
„Moramo da se pozicioniramo u odnosu na kontekst današnjeg vremena, da definišemo ko je publika i šta to ona traži. Kada govorimo o medijima imamo sublimiranje svih kultura. Menadžment u kulturi je, takođe, jako bitna stvar”, istakao je Pejović.
