Više od četiri mjeseca nakon vanrednih parlamentarnih izbora, Crna Gora je blizu formiranja nove vlade. Poslije dugih pregovora i neuspjelog pokušaja da pridobije podršku za prvobitnu viziju vlade, mandatar Milojko Spajić odlučio je da je na kraju formira uz podršku koalicije “Za budućnost Crne Gore” (ZBCG) koju Vašington ne smatra partnerom.

Potez Spajića – jednog od lidera Evrope sad – zabrinuo je dio domaće ali i međunarodne javnosti.

“Ono što mene brine, i ne samo mene, jeste ako se formira koalicija gdje oko jedne trećine mjesta u parlamentu koja je podržavaju pripada stranci koja, velikodušno rečeno, ima snažne rezerve u pogledu puta ka članstvu u Evropskoj uniji, a direktnije rečeno, sprovodi i podržava politike koje su direktno suprostavljena sa EU. Zbog toga strahujem da će ta koalicija biti potpuno nefunkcionalna ili će biti primorana da pravi značajne kompromise koji će podriti deklarisane ciljeve vodećih političkih stranaka u toj koaliciji koje tvrde da podržavaju članstvo u EU”, kaže za Glas Amerike bivši američki ambasador u Crnoj Gori Roderik Mur.

Zabrinutost prvog američkog ambasadora u nezavisnoj Crnoj Gori dijeli i Ričard Kremer, saradnik američkog Instituta za spoljnopolitička istraživanja koji smatra da je uključivanje bivših lidera Demokratskog fronta (DF) u vladu kontradiktorno i apsurdno.

“Dvojica lidera (Andrija Mandić i Milan Knežević) proaktivno su učestvovala u organizaciji i finansiranju pokušaja puča u oktobru 2016. godine u saradnji sa ultranacionalističkim elementima u Srbiji i uz punu podršku Rusije, koja je čak u Crnu Goru poslala pripadnike obavještajne službe GRU da podrži napore na onome što je mislila da će biti uspješan puč. Pokret Evropa sad, kao što mu i samo ime sugeriše, kandidovao se na platformi da će pomoći da se Crna Gora uvede u Evropsku uniju i da će biti puni učesnik i odgovorni član transatlantske zajednice. Imati (u vladi) pojedince koji su pokušavali nasilnim sredstvima da zbace vladu, koji žele ukidanje sankcija protiv Rusije, koji se zalažu da Crna Gora više ne priznaje nezavisnost Kosova, sve je to u suprotnosti sa stavom Brisela”, ističe Kremer.

Ohrabrujuća poruka Rajnke

Lideri koalicije Za budućnost Crne Gore Andrija Mandić i Milan Knežević negirali su krivicu u slučaju “državni udar”. Osuđeni su u prvostepenom postupku na zatvorske kazne, ali je Apelacioni sud ukinuo presude i slučaj vratio na ponovno suđenje koje još traje.

Odluku da koaliciju Za budućnost Crne Gore, nakon višemjesečnog protivljenja, ipak uključi u vladajuću koaliciju, Spajić je donio nakon poruka američkih zvaničnika da bi to trebalo izbjeći, koje su direktno saopštene i crnogorskom predsjedniku Jakovu Milatoviću.

U novoj vladi bi, kako prenose crnogorski mediji, trebalo da budu predstavnici Pokreta Evropa sad, Demokratske Crne Gore, Socijalističke narodne partije (SNP), Saveza građana CIVIS, Albanskog foruma i Albanske alijanse, dok će joj podršku u parlamentu dati ZBCG.

Predviđena je i rekonstrukcija vlade, kada bi bivši DF i formalno postao njen dio.

Na izvještaje o novoj kombinatorici za formiranje vlade, reagovala je američka ambasadorka u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke porukom da je Amerika veoma zabrinuta “zbog izvještaja da bi novu vladajuću koaliciju mogle da čine stranke i lideri koji se aktivno protive evroatlantskim vrijednostima”, te da će to drastično da omete evropske aspiracije Crne Gore. Njenu poruku, u intervjuu za Glas Amerike, podržao je i američki senator Piter Velč, koji je sa senatorkom Džin Šahin, nedavno boravio u Crnoj Gori.

“Koaliciona vlada je drugačija od načina na koji se ovdje upravlja zemljom. Imate stranke sa drugačijim interesima. A ovdje bi u suštini imali vladu koja kaže da je prozapadna i proevropska sa partnerom koji eksplicitno želi da bude orijentisan ka (ruskom predsjedniku Vladimiru) Putinu. Riječ je o konfliktu koji bi doveo do mnogo problema. I to će tamo morati da riješe. Bili smo otvoreni u našoj procjeni da je jedna stvar imati partnere između kojih postoje određene razlike, ali ako imate partnere od kojih je jedan pro-putinovski a drugi proevropski i prozapadni, to možda neće biti lako riješiti”, ocijenio je demokratski senator iz Vermonta.

Mur kaže da Sjedinjene Države, kao prijatelj i partner Crne Gore, izražavaju zabrinutost u pogledu njenog potencijalnog smjera.

“I postoji logika u izjavi ambasadorke. Želim da naglasim da nemam nikakve veze sa tom izjavom, ali razumijem odakle dolazi zato što je Crna Gora od nezavisnosti, a i prije, bila snažan pristalica evroatlantske budućnosti. I ta politika je tokom godina donijela ogromnu korist Crnoj Gori. Ako bi se Crna Gora odlučila na drugačiji put, američka vlada bi pretpostavljam smatrala da to nije dobro”, rekao je Mur.

Kremer, koji je bio dio pravnog tima koji je savjetovao crnogorsku vladu u pregovorima sa Srbijom o državnoj zajednici, vjeruje da Rajnke ne bi uputila poruku o posljedicama po crnogorske evropske aspiracije bez konsultacija sa Briselom i drugdje.

“Ohrabrila me je reakcija ambasadorke Rajnke koja je veoma jasna. Međutim suočavamo se ponovo sa problemom sa ovom i prethodnim administracijama, a to je vjerovanje da je Zapadni Balkan evropsko pitanje, da je to u evropskom interesu i da im možemo prepustiti da to riješe. Uzmite na primjer nedostatak napretka po pitanju Srbije i Kosova koji mi ne sugeriše da oni (Evropljani) imaju kapacitete ili kompetentnost da to postignu bez veće koalicije. To bi zahtijevalo da se uključi Velika Britanija i da SAD budu veoma proaktivne”, istakao je Kremer.

Potencijalne posljedice po odnose

Crnogorski predsjednik više puta je ponovio da će se vlada praviti u Crnoj Gori, dok su pojedine političke stranke optuživale američke zvaničnike da se miješaju u crnogorska unutrašnja pitanja. Ambasador Mur nije saglasan sa tim ocjenama.

“Sjedinjene Države mogu da ponude prijateljski savjet. I savjet u ovom određenom slučaju je razuman. Konačno, Crna Gora je saveznik SAD, NATO-a i ima mnogo veza između dvije zemlje. I siguran sam da će SAD nastaviti da rade sa Crnom Gorom, neće joj okrenuti leđa, šta god da se dogodi. Međutim, istovremeno mislim da bi potencijalno moglo da bude posljedica po prirodu i dubinu tih odnosa, mada mislim više sa Evropskom unijom nego sa Amerikom jer je Crna Gora prirodni budući partner i članica EU”, ocijenio je Mur.

Kremer ističe da Crna Gora, kao članica Alijanse, ima obavezu da poštuje određene principe.

“Kada vidimo da pojedinci zauzimaju liderske pozicije, naročito u vezi sa crnogorskom vojskom, koji bi negativno uticali na naše sopstvene bezbjednosne interese, onda imamo pravo da se pitamo. Ne možete da budete dio zajednice i radite što god hoćete. Sve zajednice su zasnovane na standardima, vrijednostima i principima koje ili prihvatate ili možete da idete svojim putem”, ocijenio je on.

Zabrinutost zbog podrške ruskoj politici i pristupu povjerljivim informacijama

Andrija Mandić, lider Nove srpske demokratije i kandidat te stranke za predsjednika Skupštine, protivio se ulasku Crne Gore u NATO-u, priznanju nezavisnosti Kosova i sankcijama protiv Rusije. Iste stavove zastupa i njegov koalicioni partner Milan Knežević, lider Demokratske narodne partije. Ambasador Mur, trenutno profesor na Državnom univerzitetu Arizone, kaže da ga posebno brine njihov odnos sa Rusijom i podrška ruskoj politici.

“Rusija u 2023. godine je sve korumpiranija autokratska država koja guši nezavisne glasove, često zatvara i ponekad ubija političke protivnike. Izvršila je nasilnu invaziju na susjednu državu i zauzela i anektirala njenu teritoriju. Riječ je o zemlji koja je pod međunarodnim sankcijama i izolovana, a za njenim predsjednikom je izdat nalog za hapšenje zbog ratnih zločina. To je u suprotnosti sa Crnom Gorom koju poznajem i različito od onoga što vjerujem da Crnogorci žele za svoju zemlju”, naglasio je Mur.

Kremer ističe i da bi Mandić, kao predsjednik parlamenta, imao pristup Savjetu za odbranu i bezbjednost Crne Gore.

“Otvoriti pristup tajnama i povjerljivim informacijama neophodnim za odbranu zemlje nekome ko je podržavao Vladimira Putina – koji je u ovom trenutku više od suparnika za Brisel, Berlin, London, Vašington i drugdje – to bi moglo da ima neposredne posljedice po odnose Crne Gora sa NATO-m. To me ne bi iznenadilo”, rekao je Kremer.

I dok građani čekaju na formiranje vlade, a ankete pokazuju da ubjedljiva većina i dalje podržava članstvo u EU, proces evropske integracije Crne Gore je u zastoju. Mur kaže da je teško zamisliti kako bi planirana koalicija mogla da to promijeni i ubrza tempo napretka.

Amerika će, kako kaže, u međuvremenu pratiti spoljnopolitičke poteze nove vlade kada je riječ o Rusiji i sankcijama protiv te zemlje, podršci Ukrajini, napretku u zatvaranju poglavlja u pregovorima sa Briselom, te odnosu prema regionalnim pitanjima.

“Evropska unija ima veoma jasne stavove i politiku kada je riječ o odgovoru na rusku invaziju Ukrajine i biće veoma jasno da li će nova crnogorska vlada nastaviti da ih poštuje. Biće jasno veoma brzo da li će nastaviti da podržavaUkrajinu. Ako se ova koalicija na kraju formira, mislim da bi je trebalo veoma brzo podstaći da zauzme stav o ovom pitanju. I onda ćemo moći da vidimo da li će biti nastavljeno sa principijalnim stavovima ili će doći do odstupanja od dosadašnje politike”, poručuje bivši američki diplomata.

Ričard Kremer za Glas Amerike ocjenjuje da u Pokretu Evropa sad možda postoji mišljenje da bi ta stranka mogla da slijedi taktiku predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i bude otvorena i prema Zapadu i Rusiji. Kratkoročno, to će možda imati određene benefite, ali dugoročno bi dovelo do toga da budu izolovani, upozorava američki ekspert.

“Kada pogledate zemlje kao što je Mađarska i svu glavobolju koju zadaju Briselu zbog proruskog stava, naročito poslije druge invazije na Ukrajinu, zbog stava o Kini, zašto bi momci koji vode Evropu sad mislili da će to povećati šanse da budu u EU klubu u neposrednoj ili čak dalekoj budućnosti”, istakao je Kremer.

Popis i manipulacije

Pitanje koje zaokuplja pažnju crnogorske javnosti je i popis stanovništva planiran za naredni mjesec. Opozicija smatra da ne postoje uslovi da se popis održi i poziva na bojkot, dok odlaganje traži Evropski parlament. U Vladi poručuju da odlaganja nema.

Ambasador Mur kaže da razumije implikacije popisa kada je riječ o identitetskim, političkim i društvenim pitanjima ali ne vjeruje da je bojkot rešenje i dodaje da je ta strategija rijetko davala pozitivne rezultate. Ističe međutim da Vlada, koja god bude na čelu u vrijeme popisa, mora da uloži sve napore da osigura transparentan proces.

“Popis bi trebalo da bude relativno rutinski, statistički proces i vlada bi trebalo da osigura da je upravo nepolitički i nestranački… Možete da održite pretrese. Da vjerovatno pozovete međunarodne ili domaće posmatrače. Ima mnogo načina da se osigura da je proces što transparentniji da bi se izgradilo povjerenje”, smatra Mur.

Ričard Kremer naglašava da mu nije jasno zašto se popis održava u ovom trenutku, nekoliko mjeseci nakon izbora.

“Neposredno održavanje popisa me zbunjuje, osim ako nije cilj da dođe do određenog ishoda. Ne bi me iznenadilo kada bi pojedinci u Demokratskom frontu ili neko drugi manipulisali popisom, kako bi se dobilo nešto što je manje slobodno, fer i precizno. Takođe mi je interesantno kada u jednoj zemlji koja se smatra demokratijom postoji spremnost da se stoji po strani i Srpskoj pravoslavnoj crkvi, čiji je partijarh u Beogradu a ne Podgorici, dozvoljava da govori ljudima da ako želite da budete istinski pravoslavac i dio crkve, i govorite srpski, onda mora da ste Srbin”, kazao je Kremer.

Srpski partijarh Porfirije je nedavno na vjerskom skupu u Podgorici rekao da osjeća potrebu da podrži građane da “u svakoj prilici odlučno ispolje svoj identitet, kao vjernici SPC, govornici srpskog jezika i kao dični pripadnici srpskog naroda”.

Dio crnogorske javnosti oštro je reagovao na izjavu srpskog patrijarha, koja je protumačena kao direktno miješanje u predstojeći popis.