Video
Evropski lideri, Kanada i Turska dogovorili su se da udruže snage i izdvoje milijarde eura za pomoć Ukrajini, da predvide u budžetima novca za vojne troškove, te da formulišu mirovni plan za Ukrajinu za koji će pokušati da isposluju podršku Sjedinjenih Američkih Država.
To je u najkraćem epilog nedjeljnog samita u Londonu gdje su se našli predsjednici vlada dvanaest evropskih država, premijer Kanade Žastin Trudo, predsjednica Evropske komisije Ursula fon er Lejen, generalni sekretar NATO-a Mark Rute, ministar vanjskih Hakan Fidan i predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski.
S druge strane Atlantika stigli su tokom vikenda signali da Vašington ne mijenja stavove izrečene u petak na katastrofalnom sastanku predsjednika SAD i Ukrajine. Državni sekretar Mark Rubio je objavio da Amerika neće nastaviti razgovore sve dok Kijev ne pokaže da je spreman za dogovor.
Suprotne pozicije EU i SAD u vezi s ruskom agresijom na Ukrajinu reflektuju se i na Crnu Goru.
Prvi političar koji se oglasio na ovu temu je bivši predsjednik i premijer Milo Đukanović koji je na dan skandaloznog događaja u Bijeloj kući objavio da je „rat protiv Ukrajine i rat protiv demokratske Evrope, njenog sistema vrijednosti i njenog jedinstva“, te da su „tri godine Ukrajinci, uz ogromnu podršku EU i SAD, hrabro držali front uz ogromne ljudske žrtve“.
„Zato je danas nerazumljivo i apsolutno neprihvatljivo mijenjati narativ o agresoru i žrtvi i teret odgovornosti za trajanje rata i njegove konsekvence adresirati Ukrajini. Savršeno je jasno da je svijet pred uspostavljanjem novog geopolitičkog poretka. Ali, ne smijemo pristati na to da taj poredak bude zasnovan na nasilju i pravu jačeg. Ovo je sudbonosno vrijeme za Evropu. Ili će još snažnije stati u odbranu Ukrajine, u odbranu mira u svijetu, međunarodnog prava i multilateralizma, ili će izgubiti smisao svog postojanja“, napisao je Milo Đukanović na mreži X.
Sadašnji predsjednik Crne Gore Jakov Milatović podijelio je stav EU, dok je premijer Milojko Spajić ponovio podršku stavovima Donalda Trampa.
„Crna Gora podržava pravedan i trajan mir u Ukrajini i stoji uz njene građane u njihovoj težnji za mirom“, napisao je na mreži X u subotu predsjednik Crne Gore, posebno tagujući predsjednika Ukrajine. Objavu je podijelilo Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore.
Predsjednik Vlade, koji je i ranije iskazivao oduševljenje Donaldom Trampom, podijelio je objavu američkog predsjednika o kriptovalutama uz komentar „Novo doba, nova ekonomija“ i simbole SAD i CG uz srce.
Predsjednik Skupštine, realni lider vladajuće koalicije Andrija Mandić se do sada nije oglašavao na ovu temu.
Iako se Andrija Mandić i Milojko Spajić nijesu izjašnjavali o posljednjim potezima Donalda Trampa prema Ukrajini, njihove ranije iskazane simpatije prema novom predsjedniku SAD, koje su čak prelazile granicu dobrog ukusa, jasno ukazuju koju od dvije politike preferiraju i da promjena stava nije realna
Mandićeva čestitka Donaldu Trampu povodom stupanja na dužnost u kojoj se navodi da „ova inauguracija označava početak nove ere“, i da Tramp i njegova „administracija predstavljaju svjetionik koji će pokazati put ka novoj budućnosti, čineći da SAD ponovo budu ‘sjajni grad na vrhu brda’, put kojeg će biti zagledane oči svih slobodoljubivih ljudi na svijetu“.
U oduševljenju prilikom promjene u Bijeloj kući nije zaostajao ni predsjednik Vlade koji je uz veliku fotografiju Donalda Trampa izrazio ubjeđenje „da za američku ekonomiju najbolji dani tek predstoje“ te da „samim tim Crna Gora kao i čitava svjetska ekonomija imaju razloga za veliki optimizam“.
I Mandić i Spajić su u više drugih navrata iskazivali podršku Donaldu Trampu i njegovoj politici.
Njima bliski mediji i političari bili su u iskazivanju podrške Vladimiru Putinu i Donaldu Trampu i ismijavanju EU i Evrope uopšte daleko oštriji i direktniji.
Kako će se određivati Crna Gora s obzirom na očiti vanjskopolitički raskorak njenih najviših predstavnika?
U formalnom smislu naša zemlja i okviru procesa evropske integracije odavno je u potpunosti uskladila vanjsku i bezbjednosnu politiku s politikom Evropske unije, osim vizne politike. Na tom planu Vlada će vjerovatno nastaviti da sprovodi dosadašnje mjere prije svega prema licima iz Rusije i okupiranih djelova Ukrajine jer bi suprotna politika momentalno rezultirala zastojem, odnosno u ovom slučaju čak korakom unazad u pregovorima. Međutim, sva je prilika da će, ukoliko politike SAD i Evrope budu nastavile da se bitno razlikuju u vezi s Ukrajinom i Rusijom, i premijer i predsjednik Skupštine gledati da zadovolje lične političke afinitete. Već smo svjedočili, posljednji put krajem prošle sedmice, aktima predsjednika Skupštine u vezi s Bosnom i Hercegovinom, i onda „peglanjem“ Vlade kako je riječ i „ličnim“ stavovima.
Biće to još jedna oblast u kojoj će se Crna Gora brukati i pokazivati nedosljednost.
Kada je riječ o politici prema ovom regionu ne bi trebalo očekivati, makar ne skoro, značajnu promjenu politike SAD.
Prva i za sada jedina objava Vašingtona, kada je naš region u pitanju, ticala se direktne podrške suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine.
Preporučeno
„Sjedinjene Države decenijama ulažu u stabilnost Bosne i Hercegovine. Čvrsto se protivimo svim postupcima lokalnih čelnika koji potkopavaju bezbjednost i stabilnost. Podržavamo Dejtonski sporazum i suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine“, objavila je portparolka State Departmenta Tami Brus 27. februara, nakon što je Sud BiH izrekao presudu predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku.
