Video
Govoreći o ponovnom izboru kandidata za sudije Ustavnog suda, Krapović ocjenjuje da bi se u najboljem slučaju mogao završiti do kraja januara mjeseca.
“Sa jednom birnom ogradom, da smo u poslednje dvije i po godione imali šest poziva za izbor sudija Ustavnog suda. Šest poziva koji su propali. Imali smo među njima i kredibilne kandidate, kandidate čije reference niko nije osporio, ali nijesu izabrani zbog više razloga” kazao je Krapović i ocijenio da funkcionalan Ustavni sud ne odgovara DPS-u.
Poručio je da su prošla vremena kada je DPS postavljao sebi bliske ljude na čelo krovnih institucija u državu.
Komentarišući različite interpretacije nacrta izvještaja Venecijanske komisije Krapović je kazao je da su iz Venecijanske komisije naglasili da ocjenu Zakona o predsjedniku može dati samo Ustavni sud.
“Rekli su da u nedostatku Ustavnog suda oni prihvataju da daju svoje mišljenje ali nagalašavaju da je ključno da se kompletira US i da imamo krovnu instituciju i nešto što je krajnja linija u zaštiti ljudkih prava u CG. Mi smo insistirati na puinoj funkcionalnosti US ali nevjerovatno je da nije napravljen napor da imamo makar minimum funkcionalnosti”, kazao je Krapović.
Poslanica Demokratskog fronta Jelena Božović saopštila je da su izmjene Zakona o predsjedniku, koji je opet usvojen nakon što ga je prethodno predsjednik države Milo Đukanović vratio Parlamentu na ponovno izjašnjavanje, bio pokušaj izlaska iz krize u koju je, prema njenim riječima, zemlju uvukao Đukanović nedavanjem mandata Miodragu Lekiću.
“Ovim Zakonom pokušava se samo prevazići njegova samovolja. Glavni problem je nemogućnost izjašnjavanja Ustavnog suda o svim gorućim pitanjima. Iz opozicije su imali juče priliku da glasaju i odblokiraju procese, ali su svjesno odbili da odrade to”, saopštila je Božović.
Ona je kazala da do ovoga dolazi jer DPS ne može da se pomiri sa činjencom da su izgubili vlast.
“I oni sada dovode CG u krizu kako bi pokušali da kupuju vrijeme i politički trguju kako bi dobili pozicije moći i vlast kakvu su ranije imali”, kazala je Božović.
Filip Ivanović iz pokreta Evropa sad kazao je da su u tom političkom subjektu prilično zabrinuti zbog razvoja situacije.
“Reakcija međunarodne zajednice je na fonu onoga što već dugo govorimo, a to je svakako neophodnost izbora svih sudija Ustavnog suda. To je bio osnovni preduslov za rješavanje pravnih i ostalih nedoumica koje imamao. Jedna od ideja koju smo mi zastupali jesu vanredni izbori, a druga je juče izglasani Zakon o predsjeniku”, kazao je Ivanović i katao da je interesantno da se nije išlo u skladu sa preporukom Venecijanske komisije koja je preporučila da se Zakon o predsjedniku ne treba usvajati prije izbora sudija US.
Ivanović naglašava da bi funkcionalan Ustavni sud otvorio vrata za podnošenje inicijativa o procjeni ustavnosti svih tema koje su trenutno u fokusu u Crnoj Gori.
Poslanik SD-a Nikola Zirojević kazao je da je sam predlog sudija Ustavnog suda neustavan, jer nije predložen niko iz redova manjinskih naroda.
“Oni su konkurisali na konkursu. To neka bude prvi razlog zbog kojeg nijesmo podržali ove kandidate”, kazao je Zirojević.
Dodaje da predsjednica Skupštine Danijela Đurović nije na vrijeme pokrenula dijalog sa drugim partijama budući da je morala biti svjesna činjenice da imaju većinu od 41 poslanika.
“Da bi se nešto izlasalo dvopetinskom većinom mora se prethodno pokrenuti dijalog. Evo sad prilike da se ponovo raspiše konkurs, da se sjedne na vrijeme i dogovori”, kazao je Zirojević.
Preporučeno
Poručuje da jedan sudija nije dovoljan, te da je cilj izabrati svo četvoro sudija Ustavnog suda jer je to jedini garant funkcionisanja ove institucije.
