Demokrate, koji su nenadano došle u poziciju da se nešto pitaju, moraće da odluče – da li će zajedno sa DPS-om, SDP-om i ostalima skratiti mandat Skupštini i dati priliku predsjedniku Milu Đukanoviću da raspiše prijevremene izbore i spoji ih sa lokalnim u oktobru ove godine.
Poznavaoci političkih prilika i analitičari smatraju da bi Demokrate lakše podržale odluku o skraćenju mandata Skupštini, nego onu o povjerenju Vladi, te je za očekivati da scenario o vanrednim izborima u oktobru bude onaj koji će se odigrati.
Takav rasplet odgovorao bi i procrnogorskim, ali i nacionalnim partijama. U tom slučaju iz vlade neće, ili ne bi trebalo da izađu ministri SDP-a, Bošnjačke i albanskih stranaka, a sadašnja manjinska Vlada bi prešla u takozvani tehnički mandat do izbora. Ona ne bi trebala da odlučuje o važnim stvarima i pripremala bi izbore. Time bi Temeljni ugovor i njegovo potpisivanje bilo ostavljeno za novu vladu. Ipak, ne treba zaboraviti da Crna Gora nema Zakon o Vladi, te tako nijesu jasno propisane i pravno ustanovljene ingerencije vlade u tehničkom mandatu, već je to ostavljeno kao neki vid tzv “dobre prakse”.
Međutim, vidjeli smo i prilikom glasanja za Temeljni ugovor sa SPC kako se lako zaboravlja ono što je dogovor i sporazum, ako to nije zakonski i na neki drugi način riješeno. Umjesto kvalifikovane većine, kako piše u sporazumu partija koje su činile ili podržavale manjinsku vladu, Abazovićeva vlada je o ovom važnom pitanju odlučila prostom većinom, jer tako je propisano Poslovnikom Vlade.
Preporučeno
Video