Video
Prvi put je „ista stvar“ urađena 8. septembra 2020. godine kada su Zdravko Krivokapić, Aleksa Bečić i Dritan Abazović potpisali Sporazum. Tada su se samotitulisali u „novu demokratsku vlast“ i obavezali su se da će, između ostalog, realizovati sve reforme potrebne za članstvo Crne Gore u EU, da će jačati saradnju sa NATO, da će izvršiti depolitizaciju institucija, da će poštovati Ustav, da neće sprovoditi revanšizam po bilo kom osnovu i da će sve zakone donositi i revidirati u skladu sa evropskim standardima. Potom su zapisali da svojim potpisima garantuju da će potpuno i dosljedno poštovati ovaj Sporazum. Vlada Zdravka Krivokapića i potpisnici Sporazuma uradili su suprotno od potpisanog. Toliko vrijede njihovi potpisi.
Drugi put je „ista stvar“ urađena kada je mandatar za sastav Vlade Dritan Abazović pročitao Ekspoze na sjednici Skupštine 28. aprila 2022. godine. Abazović je tada izjavio: „Vjerujem da Crna Gora može zatražiti ubrzani prijem i da hitnim, ali mudrim odlukama može uskoro postati punopravna članica EU… Uz odlučne korake koje ćemo napraviti tokom trajanja mandata, vjerujemo da ćemo brzo dobiti i zeleno svijetlo za ulazak u EU… Otuda je prvi zadatak nove Vlade da odblokira proces evropske integracije.“ Naveo je i ovo: „Cilj Vlade je da sve vjerske zajednice imaju ravnopravan položaj uz puno poštovanje principa sekularnosti, kao i regulisanje ugovornog odnosa sa vjerskim zajednicama u skladu sa Ustavom i zakonima Crne Gore.“ Dio Ekspozea o kulturi i medijima Abazović je tada naslovio „Slobodno stvarajmo, pišimo i govorimo“. Nevladin sektor je nazvao strateškim partnerom i obećao da će stvoriti uslove za „nesmetano djelovanje NVO koje daju snažan doprinos kvalitetu javnih politika, a istovremeno na kritički način analiziraju rad državnih institucija i ukazuju na nedostatke.“ Na kraju je istakao: „Pred nama je prilika koju ne smijemo propustiti. Sa malo zajedničkog napora možemo uraditi istorijske stvari za našu državu“. Abazović je u Ekspozeu naveo jedno, a u praksi je uradio drugo. Rezultat drugog pokušaja „iste stvari“ bio je identičan rezultatu iz prvog pokušaja.
Vladi Dritana Abazovića je zbog vođenja dvolične politike izglasano nepovjerenje. Potom su se samoproglašeni pobjednici izbora 30. avgusta 2020. godine opet udružili i 2. septembra 2022. godine potpisali Politički sporazum koji je, u stvari, samo prepričana verzija Sporazuma od 8. septembra 2020. godine. Tada je „ista stvar“ pokušana treći put. Političkim sporazumom od 2. septembra 2022. godine potpisnici su se obavezali da će tehnička Vlada, koju je trebalo da sastavi Miodrag Lekić, počivati na demokratskim principima i da će sprovesti izbornu reformu i intenzivirati ekonomske reforme, da će sa opozicijom dogovoriti izbor članova Sudskog savjeta, sudija Ustavnog suda i VDT-a, da će biti maksimalno posvećena evropskim
integracijama i poštovanju svih preuzetih međunarodnih obaveza i da će staviti moratorijum na sva identitetska pitanja. Umjesto ispunjenja ovih obećanja izvršili su ustavni udar. Tada su evropski i američki zvaničnici konstatovali da je Crna Gora rak-rana evropskih integracija I da je blizu institucionalnog kolapsa. „Ista stvar“ je treći put dala isti rezultat.
Onda je predsjednik PES-a i samoproklamovani mandatar Milojko Spajić 17. jula 2023. godine objavio deset Principa za formiranje Vlade. Otkrio je da je Crna Gora nezavisna i suverena država zasnovana na demokratiji i obećao je da će institucionalnu krizu riješiti kroz najširi dijalog, da će izvršiti ekonomsku i izbornu reformu, da će raditi na ubrzanom pristupanju Crne Gore EU, da će biti posvećen kredibilnom članstvu u NATO, da će se kadrovska politika zasnivati na meritokratiji i transparentnim konkursima, da će iskorijeniti nacionalne, vjerske i političke podjele, da neće podsticati teme koje produbljuju ove podjele i da će o ovim temama voditi širok društveni dijalog. Spajićevi Principi su samo reciklaža bezvrijednih dokumenata i lažnih opredjeljenja bivšeg DF-a, Demokrata i URA-e. Pri tome, Spajić je već jednom, kao ministar Krivokapićeve Vlade, učestvovao u realizaciji „iste stvari“. Tako isti akteri hoće da četvrti put urade „istu stvar“, a većinska domaća javnost se navodno ozbiljno zapitala da li će ovaj put rezultat biti drugačiji.
Od 30. avgusta 2020. godine politički subjekti okupljeni oko koalicija DF-a (sada Za budućnost Crne Gore), Demokrata, URA-e i PES-a tri puta su napismeno obećali da će poštovati nezavisnost i suverenost Crne Gore, ustavno uređenje, demokratske prakse i procedure, međunarodne obaveze i da će, kao najveći državni cilj, Crnu Goru integrisati u EU. Svaki put su prevarili. Tri puta je tokom tri godine u crnogorskoj političkoj laboratoriji, pred očima domaće i međunarodne javnosti, naučno dokazano da vlast koju čine sljedbenici velikosrpske ideologije i ruskog imperijalizma razara crnogorsko društvo, državnost i demokratiju i da ta vlast ne može Crnu Goru integrisati u EU. S takvim akterima u Vladi priča o ubrzanom pristupu Crne Gore u EU je samo propagandna farsa. Tri puta je naučno dokazano da pod vlašću ZBCG, Demokrata, URA-e i PES-a ne samo da nema integracije Crne Gore u EU, nego da se Crna Gora sve više sama dezintegriše. Tri puta je eksplicitno dokazano da pod njihovom vlašću Crna Gora ne samo da nije ni malo evropska, nego je sve manje crnogorska. Izgleda da je to uzaludna nauka, jer će Milojko Spajić iz četvrtog pokušaja uraditi „istu stvar“, a većinska domaća javnost i „naši međunarodni partneri“ će glumiti da očekuju drugačiji rezultat.
Spajić i bjelaško-četnički tabori „istu stvar“ ne rade iz bezumlja, nego svjesno i iz zle namjere, jer vlast koriste da realizuju anticrnogorsku politiku kojoj su se davno zakleli. To je svima jasno. Crna Gora će pravu šansu za demokratsku konsolidaciju i potom za ulazak u EU dobiti tek kada svi tridesetoavgustovci budu u opoziciji, a mnogi od njih i na sudu. Do tada će njihova „ista stvar“ razarati Crnu Goru. Zadatak procrnogorskih, proevropskih i građanskih snaga nije da tridesetoavgustovcima budu vodonoše i konstruktivna, već beskompromisna opozicija. To je prvi korak ka obnovi Crne Gore.
Preporučeno
Piše: Dragutin Papović, istoričar
