Video
Predloženo je, između ostalog, i da se odluke o početku pregovora, otvaranju i zatvaranju pojedinih poglavlja donose kvalifikovanom većinom, dok bi konačna odluka o članstvu bila jednoglasna. Rezolucija je usvojena glasovima 502 poslanika.
“Reformski procesi politike proširenja i unutrašnje reforme EU treba da idu ruku pod ruku. Vladavina prava treba da bude u centru procesa. Potrebno je da strateški primijenimo uslovljenost zasnovanu na jasnim mjerilima napretka. To znači blagovremeno nagrađivanje reformi i reagovanje na nazadovanje ili uporni nedostatak napretka. Članstvo u EU je mnogo više od fondova EU i transportnih koridora. Prije svega, ono predstavlja skup vrijednosti i principa koje treba dijeliti i poštovati”, kazao je autor Izvještaja o strategiji proširenja EU Tonino Picula.
Evropski komesar za proširenje i susjedsku politiku Oliver Varhelji kazao je da je zajednička vanjska i bezbjednosna politika postala važnija nakon početka rata.
“Međutim, prema našoj metodologiji proširenja i pregovaračkim okvirima, brzina pristupnih pregovora i finansijska podrška našim regionima ostaju zasnovane na napretku u temeljnim pravima. To zavisi od napretka naših partnera. Stoga, smatramo da je potrebno više a ne manje angažovanja”, kazao je Varhelji.
Poslanik Evropskog parlamenta Andreas Šejder kazao je da je Balkanu potreban jasan signal Evropske unije.
“Građani Balkana već duže vreme očekuju veoma jasan signal Evropske unije. Nedavni događaji, uključujući geopolitičke okolnosti, još jednom pokazuju da je krajnje vrijeme za dinamičan i snažan proces proširenja”, kazao je Šejder.
Poslanik liberalne grupe “Obnovimo Evropu” u Evropskom Parlamentu da se dešavanja oko proširenja postaju sve više proces koji ima za cilj da odgovori na aktuelna dešavanja u Evropi, gdje države postaju kandidati bez uslova.
“Istovremeno, postavljamo gotovo nedostižne uslove drugim zemljama, poput Bosne, za istu poziciju. S jedne strane, u slučaju kandidatkinja, poput Srbije, tolerišemo klizanje u autoritarizam, ali istovremeno ne možemo nagraditi one kandidatkinje, poput Sjeverne Makedonije, koje napreduju”, kazao je Grošelj.
Poslanik Evropskog parlamenta Tomislav Sokol kazao je da ponovne napetosti između Srbije i Kosova, “srpsko neusklađivanje sa sankcijama Unije protiv Rusije, masovna propuštanja migranata prema EU-u ukazuju na to da je Srbija glavni faktor nestabilnosti na području jugoistočne Europe”.
Preporučeno
“Zbog toga Unija mora jače iskoristiti vlastite gospodarske i političke instrumente kako bi sankcionirala Srbiju ukoliko se ona nastavi ponašati suprotno europskim vrijednostima. Povezan s time je primjer Crne Gore koja je destabilizirana od strane onih političkih snaga koje je žele vratiti pod okrilje Srbije i Rusije. Tome se moramo snažno suprotstaviti, zadržati Crnu Goru u zapadnoj sferi utjecaja, što je trenutno u velikoj opasnosti”, kazao je Sokol.
