Video
Picula kaže i da ostaje otvoreno pitanje da li će neka vrsta manjinske Vlade, ako do nje dođe, imati snage da pokrene bitne reforme.
“Već se dugo u Crnoj Gori previše energije i vremena gubi na politička prepucavanja i bojim se da fokus jednog dijela vladajuće strukture nije na putu ka EU, već na različitim koalicionim i parlamentarnim manevrima”, rekao je Picula.
On smatra da je, kako kaže, haotična situacija u vladajućoj koaliciji poprilično zakočila evropski put zemlje.
“Ja bih volio da se to promijeni, ali upozoravam da se ona ne smije nastaviti jer se jedna izgubljena godina lako može pretvoriti u dvije, pa i tri”, naveo je Picula.
On je kazao i da najnovija istraživanja javnog mnjenja pokazuju da je došlo do povećanja apatije u društvu, što je zabrinjavajuće.
Upitan šta misli o konceptu manjinske Vlade koja se sve češće pominje kao rješenje političke krize, Picula je rekao da ostaje otvoreno pitanje da li će neka vrsta manjinske Vlade, ako do nje dođe, imati snage da pokrene bitne reforme.
“To je otvoreno pitanje jer je za kompleksan reformski proces koji predstoji Crnoj Gori potrebno imati postojanu i snažnu parlamentarnu većinu. U suprotnom taj potez onda ne bi donio očekivane rezultate i onda bi možda bilo legitimno zatražiti demokratsko izjašnjavanje građana”, kazao je Picula.
Na pitanje jesu li izbori najbolje rješenje, izvjestilac Evropskog parlamenta odgovara konstatacijom da odluku treba da donesu domaći političari.
“Ono što bi bilo dobro za građane je da Crna Gora dobije Vladu koja može predlagati snažne reformske poteze koji će onda imati nedvosmislenu podršku u nacionalnom Parlamentu”, kazao je Picula.
Komentarišući zaključke Savjeta EU o proširenju, Picula je naglasio da je dobro što je proširenje došlo na dnevni red na tako visokom nivou u EU, te da posljednje izjave, “posebno u kontekstu nepotrebne i nerazumne blokade Sjeverne Makedonije i Albanije daju blagi optimizam da bi iduće godine moglo biti pomaka na bolje”.
Podvlači i da treba biti realan i reći da proširenje neće biti prioritet francuskog predsjedavanja u prvoj polovini 2022.
Preporučeno
“Međutim, Francuska će biti izrazito zainteresovana za jačanje sigurnosne i odbrambene politike EU i jasno joj je da je bezbjednost regiona ujedno i bezbjednost EU. U tom aspektu vidim priliku za Zapadni Balkan da se stvari pomaknu na bolje u narednih šest mjeseci”, rekao je Picula.
