Video
Ta odluka učinila je politiku proširenja ponovo geostrateškom potrebom EU i na zemljama Zapadnog Balkana je da to iskoriste, rekao je Picula u emisiji Skrining portala Juropijen vestern Balkansa.
On je dodao da pravo na razočaranje nemaju svi, već samo oni koji su nešto uradili – prije svega Sjeverna Makedonija, koja je promijenila čak i ime države, a poslije toga se ništa nije dogodilo, kao i Albanija koja je napravila ozbiljan zahvat u pravosuđu.
“Neki drugi na Zapadnom Balkanu nijesu uradili dovoljno”, rekao je Picula i dodao da misli da se u drugoj polovini ove godine, ako budu dolazile dobre vijesti sa Zapadnog Balkana, možda i vide neki pomaci u statusima.
Upitan o statusu kandidata za Ukrajinu, ali ne i za Bosnu i Hercegovinu, on je rekao da je Ukrajina zemlja u ratu i ima spoljne prijetnje, dok BiH niko ne ugrožava od spolja.
“BiH je ugrožena zemlja iznutra. To je zemlja koja je u desetogodišnjoj blokadi zbog djelovanja domaćih političara, koji imaju proevropski narativ na usnama, ali malo rade na zadovoljavanju kriterijuma. Odgovornost prije svega ne leži na Briselu, nego na političarima koji vode tu zemlju”, rekao je Picula.
Na pitanje šta Zapadni Balkan može da očekuje tokom češkog predsjedavanja EU, rekao je da će ono staviti akcenat na solidarnost EU u pomaganju Ukrajini, ali i da, prema njegovom mišljenju, pažnja mora biti usmjerena na ono što se dešava na Zapadnom Balkanu.
Upitan da li Zapadni Balkan može da padne u zapećak, rekao je da “nije na Briselu da briše dugove, već na državama Zapadnog Balkana da ispunjava reforme”, a on Zapadni Balkan vidi kao presudno važan geostrateški prostor za realizaciju EU kao uticajne geopolitičke sile.
Kako je rekao, u mjeri u kojoj se politika neke države usaglasi sa politikama i vrijednostima EU, smanjiće se razlozi za spori napredak.
Preporučeno
“Ne možete očekivat brz ili normalan napredak zemlje poput Srbije, koja ima tako nizak postotak usaglešenosti sa zajedničkom bezbjednosnom i spoljnom politikom EU”, istakao je Picula.
