Video
Piculin će zadatak biti formulisati prijedlog nove strategije proširenja, koju zatim treba usvojiti Evropski parlament i potom uputiti Evropskom vijeću, Evropskoj komisiji i visokom predstavniku EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.
“Prijedlog izvješća koje su mi kolegice i kolege povjerili jasno naglašava vrijednost politike proširenja kao strateškog ulaganja u sigurnost i blagostanje Evrope te da je ona već uvelike doprinijela uspostavi mira u područjima koja su ranije bila pogođena ratom. Također, inicijalni prijedlog izvješća prepoznaje činjenicu o kojoj dugo govorim i na kojoj cijelo vrijeme inzistiram, a to je da je proširenje najučinkovitiji instrument vanjske politike EU-a i jedna od najuspješnijih politika Unije te da je ono i dalje strateško ulaganje u stabilnost i blagostanje na europskom kontinentu. Ono je važno i za Hrvatsku, jer dok god na svim svojim granicama ne budemo imali druge članice EU, nećemo moći u potpunosti koristiti sve mogućnosti našeg članstva”, istakao je Picula prilikom imenovanja.
A proširenje je posebno važno danas u kontekstu ruske invazije na Ukrajinu, kako bi se Ukrajini i Moldaviji dala perspektiva izglednog članstva, ali i kako bi se samoj politici proširenja dao nužni novi poticaj i zamah.
Procesu proširenja Evropske unije potreban je, osim novog podsticaja i zamaha i kontinuitet, dosljednost, vjerodostojnost i učinak, stoji u nacrtu Izvještaja.
Napredak i sigurnost cijele Evropske unije zavisi od njene sposobnosti da brani demokratiju unutar i izvan svojih granica, ističe Picula, kao i ljudska prava i multilateralni poredak utemeljen na jasnim pravilima.
“Geopolitička unija, kakvu je na početku ovog mandata najavljivala predsjednica Komisije v.d. Leyen, tek je u geopolitički veoma zahtjevnim okolnostima rata na granici Unije dobila svoju stvarnu težinu. Nužno je da EU zadrži i ojača svoju geostratešku važnost i vjerodostojnost, a to će biti moguće samo ako se više integrišemo u zajedničkoj vanjskoj, sigurnosnoj i obrambenoj politici, te kad uspostavimo djelotvornije postupke donošenja odluka”, istakao je.
Govoreći o odnosima s potencijalnim novim članovima, Picula ističe kako je nužno da članice EU počnu ispunjavati svoje obaveze prema kandidatkinjama koje ispunjavaju uslov koji su pred njih postavljeni, da izbjegavaju korišćenje neriješenih bilateralnih sporova za ucjene i blokiranje procesa pristupanja kandidatkinjama, kao i da strateški više komuniciraju koristi proširenja, kako u zemljama kandidatkinjama, tako i u svojim vlastitim zemljama.
Picula u nacrtu izvještaja predlaže da se ubrza integracija zemalja koje pokazuju stratešku orijentaciju i predanost reformama nužnim za EU članstvo, kao i da im se konačno postave jasnija, transparentnija i dosljednija mjerila uspješnosti, te da se poboljša mjerenje napretka i osigura stalna politička i tehnička podrška tokom cijelog procesa pristupanja.
Takođe, da se pojačaju solidarnost i prelazni politički i ekonomski poticaji za zemlje pristupnice, osiguravajući da međukoraci integracije ne zamjenjuju već olakšavaju konačni cilj punopravnog članstva u EU-u.
Posebna je pažnja u nacrtu posvećena i našem susjedstvu, u skladu s Piculinim strateškim narativom o važnosti da Hrvatska na svim granicama ima druge članice Unije, pa se tako zahtijeva da se priznaju postignuća zemalja zapadnog Balkana otvaranjem pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom koji su odavno trebali početi i odobravanjem liberalizacije viznog režima Kosovu bez odgode.
Preporučeno
Nužno je, Picula zaključuje, da EU pomogne Bosni i Hercegovini da što prije dobije status kandidata, kao i da podsrakne ubrzanje procesa pristupanja Crne Gore kao najnaprednije zemlje kandidatkinje.
