Video
Odbor za vanjske poslove Evropskog parlamenta želi da pokrene istragu o djelovanju Evropskog komesara za susjedstvo i proširenje Evropske unije Olivera Varheljija, objavio je član Evropskog parlamenta Tis Rojten na Twitteru.
Istraga će biti pokrenuta zbog navoda da Varhelji namjerno podriva reforme u oblasti demokratije i vladavine prava u zemljama kandidatima za EU – napisao je Rojten na Tviteru.
CdM je pitao Piculu da li djelovanje Olivera Varheljija, kao i prijave protiv njega, mogu da poljuljaju kredibilitet Evropske komisije, te otvore pitanja da li je EK i koliko vodila računa kada je birala komesara za proširenje, a što je za zemlje kandidate kao što je to Crna Gora, od izuzetnog značaja?
Picula je, uz konstataciju prepoustljivog Varheljijevog stava prema Srbiji, kazao da je komesar za proširenje rekao da nije Crna Gora ta koja čeka Evropu, već Evropa čeka Crnu Goru.
Napredak najviše zavisi od političke voljie Podgorice da ispuni prihvaćene obveze. EU je već kroz IPAIII finansijski instrument za pretpristupnu pomoć dokazala koliko želi da joj se Crna Gora priključi u svojim redovima. U ovom je slučaju važno imati jasnu, transparentnu i dvosmjernu komunikaciju što bi omogućilo da ambicije obje strane budu ispunjene – jasan je Picula.
Govoreći o političkoj situaciji u Crnoj Gori, Picula je kazao da istitucije Crne Gore, zbog mnogih prestrojavanja, promjena i problematičnih poteza dovedene su u stanje blokiranosti pa bi stoga bilo najkorisnije održati prijevremene izbore.
Oni bi, kako dodaje, mogli iznjedriti jasnu većinu i spriječiti institucionalno nazadovanje koje danas koči Crnu Goru na njenom evropskom putu, ali i na putu ostvarenja vlastite stabilnosti.
Smatram da bi to bilo pošteno prema građanima koji su se svega nagledali od zadnjih izbora. Previše je vremena izgubljeno – navodi on.
Građani Crne Gore žele u EU
Prema Piculinim riječima, ovaj parlamentarni saziv više nije u stanju adekvatno artikulisati politiku i izabrati stabilnu vladu.
Podvukao je da je Venecijanska komisija, zadužena za ustavna pitanja i djelovanje demokratskih ustanova, uz Evropsku uniju, uputila apel Crnoj Gori na neodložan izbor sudaca Ustavnog suda.
Ne smije se zanemariti niti kontekst vremena, tj. ovih geopolitičkih okolnosti u kojima živimo, gdje zacrtani evroatlantski smjer Crne Gore ne smije biti doveden u pitanje. To je prije svega smjer koji traže građanke i građani Crne Gore, a koji u ogromnom postotku žele budućnost u EU – naveo je Picula.
Vlast i opozicija ostavili su rok do 12. decembra kako bi se dogovorili oko uslova koje je postavila Demokratska partija socijalista, a kako bi se izabrao makar jedan sudija Ustavnog suda i napravio početni korak ka njegovoj deblokadi.
DPS traži određivanje datuma vanrednih parlamentarnih izbora i povlačenje neustavnog Zakona o predsjedniku.
Neustavni zakon o predsjedniku treba povući
Na pitanje da li vjeruje da je moguće doći do dogovora u tako kratkom roku, te ima li izlaza iz krize ako ne bude dogovora vlasti i opozicije, Picula odgovara da, s jedne strane, tako kratak rok zaista ostavlja malo prostora za pronalazak adekvatnog rješenja, a s druge strane, možda se pod ovakvim pritiskom stvari uspiju posložiti.
No, dodaje, teško je sa sigurnošću zaključiti kakav će biti konačni ishod, s obzirom na to da smo i ranije svjedočili neočekivanim obratima u crnogorskoj Skupštini.
Bilo kako bilo, slažem se da neustavni Zakon o predsjedniku treba biti povučen te da se Ustavni sud hitno mora deblokirati. Ustav je temelj vladavine prava i sve zakonodavne odluke moraju biti usklađene s njim. Jer kada su institucije kompromitovane, otvara se prostor malignim uticajima, a naposljetku šteti i reputaciji Crne Gore kao predvodnice regate evropskog proširenja – upozorava Picula.
Navodi da je čak je i to manje važno od građana koji najviše ispaštaju zbog posljedica kršenja zakona i neuspjelih dogovora.
Nema izlaska iz krize bez kompromisa
Upozorava da Crna Gora neće uspjeti izaći iz krize ukoliko se ne postigne kompromis između vlasti i opozicije.
Smatram da se bez takvog dogovora klizi u još dublju krizu koja bi onda imala i ozbiljne reperkusije ne samo za politički život Crne Gore, već i za njen europski put i ambicije. I vlast i opozicija moraju biti svjesni svoje povijesne odgovornosti za daljnji napredak Crne Gore – ocjenjuje Picula.
Crna Gora ima legitimno izabranog predsjednika
Nedavno je predsjednica Skupštine Danijela Đurović kazala sljedeće: Ustav predviđa mogućnost, ukoliko iz nekog razloga nemamo predsjednika države, da predsjednik parlamenta obavlja poslove, odnosno vrši dužnost predsjednika države do izbora.
Na pitanje da li ovo ocjenjuje kao politički pritisak i zašto bi Crna Gora u ovom ili nekom bliskom narednom trenutku bila bez predsjednika, kako to implicira predsjednica Skupštine, izvjestilac EP za Crnu Goru ja kategoričan – Crna Gora ima legitimno i legalno izabranog predsjednika koji ima pravo koristiti svoja ovlašćenja propisana Ustavom.
Neustavno dovođenje u pitanje njegovih ovlašćenja, kao što su nedavne izmjene Zakona o predsjedniku jasno su kritikovane od strane EU institucija. Upravo i zbog nadolazećih predsjedničkih izbora, potrebno je deblokirati rad Ustavnog suda. Takav bi potez, dakle, bio pokazatelj neustavnih ambicija tanke skupštinske većine što bi dovelo do degradacije institucija, a posljedice mogle biti dalekosežne. Nadam se da do takvog negativnog scenarija ipak neće doći – podvukao je Picula.
Nema pregovora bez stanilne Vlade
Koliko je politička situacija ozbiljna u Crnoj Gori, govori i činjenica da Crna Gora, najozbiljniji kandidat za prvu sljedeću članicu EU, trenutno nema ministre vanjskih i evropskih poslova.
Picula, komentarišući ovo, kaže da se boji da je nemoguće voditi ozbiljne pregovore i povesti strukturne reforme bez stabilne vlade i bez izabranih zvaničnika koji ujedno snose i političku odgovornost upravo za vođenje pregovora i implementaciju reformi.
Preporučeno
Upravo zato je potrebno brzo riješiti ovu neodrživu situaciju, koja samo vodi u daljnju stagnaciju Crne Gore i gubitak vremena. Mislim da je to jasna poruka. Potrebno je, dakle, da se popune te ključne pozicije, makar u prelaznom periodu do izbora – zaključio je Picula.
