Video
Picula je juče tokom plenarne sjednice u Strasbourgu imenovan za stalnog izvjestioca Evropskog parlamenta za Srbiju te će u narednih pet godina ispred Parlamenta biti zadužen za sve teme koje se tiču odnosa Evropske unije i Srbije.
Piculu, koji se u svojim mandatima aktivno bavio odnosima zemalja zapadnog Balkana i Unije, mediji u Srbiji bliski vlastima izdvajaju kao eurozastupnika koji ima neprijateljski odnos prema Srbiji te su njegovo imenovanje za stalnog izvjestiocs Evropskog parlamenta za Srbiju opisali i kao “guranje prsta u oko” Beogradu.
Evropski parlament je najdosljedniji zagovaraoc proširenja
U dijelu srpskih medija nerijetko je predstavljen kao “srbomrzac”, pa tako i u nekim objavama vijesti o imenovanju za izvjestioca EP-a. “U proteklih 11 godina sam vodio delegacije za odnose s Bosnom i Hercegovinom i Kosovom. U prošlom mandatu sam bio i stalni izvjestioc za Crnu Goru i prema tome imam već jednu vrstu rezistencije na sve ono što nije opravdana kritika, što je možda ideološki ili vrijednosno obojano”, odgovara Picula.
“Moj je posao prije svega da u određenoj zemlji razgovaram s predstavnicima institucija koje moraju napraviti glavni dip posla, jer je za stanje u nekoj zemlji najodgovornija vlast. Na meni je da u otvorenim razgovorima s predstavnicima vlasti komuniciram prije svega očekivanja i analiziram ono što se, po nekoj opštoj procjeni, mora napraviti”, kazao je.
“Pa ako čak i stavimo sa strane moje imenovanje na tu dužnost sa svim onim kako se to interpretira, pogotovo vjerovatno u Srbiji, treba kazati da je Evropski parlament od sve tri institucije Evropske unije uvijek bio najdosljedniji zagovaraoc politike proširenja”, rekao je Picula u razgovoru za Hinu, ali i naglasio da “proces pristupanja i dalje mora biti utemeljen na ispunjavanju kriterijuma”.
Jedan od glavnih izazova za Srbiju svakako će, pored usklađivanja s pravnim tvorevinama i vrijednostima EU, biti usklađenost s aktualnom politikom Briselaa prema ruskoj invaziji na Ukrajinu, najavio je Kabinet zastupnika. O stanju u Srbiji zastupnik Picula će jednom godišnje u ime EP-a pripremati izvještaj nakon predstavljanja godišnjih izvještaja Evropske komisije.
Postoje kopenhaški kriterijumi
Srbija je status zemlje kandidata dobila u martu 2012., a pregovore o pristupanju s EU počela je 2014. godine. U pregovorima su do sada otvorena 22 od 35 poglavlja, od kojih su dva privremeno zatvorena. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je ove sedmice priznao da pregovori EU i Srbije sporo napreduju i utvrdio da to “nije zbog vladavine prava”.
“Da priznamo (lažnu državu) Kosovo ili uvedemo sankcije Rusiji, sjutra bismo postali članica EU”, rekao je Vučić, prenijeli su srpski mediji. Iako Vučić takvu mogućnost odbacuje kao neprihvatljivu, Picula dodaje da ni to ne bi bilo dovoljno.
“Meni se čini da su to važni elementi koji bi značili da Srbija zaista mijenja odnos prema političkim procesima koji su naročito važni za nju i za njene susjede. Ali naravno da pored toga postoji cijeli niz elementa specifičnih politika koje Srbija na svom putu do svog konačnog cilja mora i ispuniti. Ne možemo reducirati to samo na jedan, dva ili tri elementa koji, koliko god da su važni, nijesu dovoljni”, rekao je Picula.
“Postoje kopenhaški kriterijumi koji možda ne zvuče spektakularno, ali su putokaz kojim su prošli sve druge zemlje. Pa će tako morati i Srbija”, najavljuje Picula. Kopenhaški kriterijimi su zahtjevi koje EU postavlja pred zemlje kandidate za priključivanje, od onih političkih, poput vladavine prava, ekonomskih i pravnih, do usklađivanja s ciljevima Unije.
Srpski predsjednik posljednjih se mjeseci sastao i potpisao sporazume o saradnji na nizu područja s čelnicima najvećih evropskih privreda, francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom i njemačkim kancelarom Olafom Šolcom, a predsjednica Evropske komisije Ursula von der Lajen u petak dolazi u posjetu Beogradu.
Potrebna je transformacija cijelog društva
“Važno je otvarati i zatvarati poglavlja i klastere, ali jednako tako je važno i jeste li nekom potrebni”, primjećuje Picula. “To je u politici realnost, očito da postoji lideri država članica EU koje iz svojih nacionalnih interesa Srbiju doživljavaju kao partnera. Koliko pri tome vode računa o cjelini situacije u Srbiji, to je pitanje za njih”, rekao je.
“Naravno da vlade država članica imaju svoje kriterijume, one bi htjele da je institucija Evropskog parlamenta manje kritična i da naprosto ne prepoznaje ono što je nama sporno. I tu se ništa neće mijenjati, pretpostavljam, i ovom mandatu. Evropski parlament u svemu tome igra autonomnu ulogu, ali je naravno uvijek pitanje kako će druge dvije institucije kalibrirati svoj odnos prema politici proširenja, a onda u okviru te politike odnos prema pojedinim državama”, dodao je.
Napominje da ulazak u EU nije jednostavan proces. “Radi se o transformaciji cijelog društva. Kada govorimo o Savjetu, naravno da je to snažno obojen odnos preko bilateralnih interesa pojedinih država članica. Što se tiče Komisije, ona je ta koja predlaže određene zakonske mjere, određene mehanizme, ali Evropski parlament je institucija koja pored svega toga vodi računa i o poštivanju određenih temeljnih vrijednosti na kojima počiva europski projekt”, objasnio je.
“Na nama je u EP-u da procijenimo do koje mjere je srpsko društvo napredovalo, demokratizovano, poštuje temeljna ljudska prava i koliko je osiguralo slobode medija, koliko je pravosuđe nezavisno. Ukoliko se to ne dogodi, dobre bilateralne odnose Srbije s nekom državom članicom EU-a treba notirati, ali oni na našu ocjenu iz Evropskog parlamenta malo utiču”, naglasio je.
“Da bi neka država napredovala, srećom postoje kopenhaški kriterijumi, koji nijesu izmišljotina ni Evropskog parlamenta, ni ove generacije političara”, rekao je. Picula je u razgovoru napomenuo kako će sliku o Srbiji stvarati ne samo kroz kontakte s predstavnicima vlasti nego i s predstavnicima opozicije, civilnog sektora, akademske zajednice i, naravno, poslovne zajednice.
Stier mu čestitao
Piculin kolega u Evropskom parlamentu i Odboru za vanjske poslove EP-a, HDZ-ov Davor Ivo Stier, uz čestitke i želje za uspjeh u radu, ocijenio je kako je na Beogradu da se jasno svrsta u vanjskoj politici. Posjete evropskih čelnika Beogradu Stier je kratko prokomentarisao rekavši da će nakon “svih njih vrlo brzo tamo biti i Picula kao izaslanik”.
“Vrata su otvorena, ali Srbija je suverena država i ona ima pravo odlučiti ako želi biti dio EU-a. To je njeno pravo, ali onda mora prihvatiti i sve ono što to nosi, uključujući i vrlo jasno svrstavanje s evropskom vanjskom i bezbjednosnom politikom, a to uključuje, kao što znate, uvesti sankcije Ruskoj Federaciji”, rekao je bivši hrvatski ministar vanjskih poslova.
Preporučeno
“Ne možete reći želimo biti dio EU, ali ne želimo biti dio Zapada. Međutim, to nije niti na predsjednici Komisije, niti na izvjestiocuu Evropskog parlamenta. To je odluka koju mora Beograd donijeti”, rekao je Stier za Hinu.
