Video
Zakon je Senatu u maju prošle godine podnijela demokratska senatorka Džin Šahin, predsjedavajuća senatskog Pododbora za Evropu, uz podršku kolega iz obje političke stranke. U pisanoj izjavi za Glas Amerike, Šahin je u utorak naglasila da je odobravanjem zakonskog predloga, spoljnopolitički odbor “poslao poruku o obnovljenoj posvećenosti zemljama Zapadnog Balkana”.
“Napisala sam ovaj zakonski predlog da bi se usredsredili na prilike da se osnaži naša posvećenost i investicije u regionu, jačanjem trgovinske i ekonomske saradnje, i da bi se pooštrili američki mehanizmi da se riješi pitanje malignog uticaja, korupcije i drugih napora kojima se pokušavaju podriti demokratske aspiracije regiona. Najvažnije je to što će, ako bude potpisan, zakon kodificirati uredbe o reševanju koruptivnog i anti-Dejtonskog ponašanja na Zapadnom Balkanu, stavljajući jasno do znanja da SAD neće tolerisati napore da se podriju mir i stabilnost u regionu. Radujem se saradnji sa jednim od autora zakonskog predloga, senatorom (Rodžerom) Vikerom na usvajanju zakona”, poručila je Šahin.
Izmijenjeni tekst predloga zakona objavljen je na sajtu Spoljnopolitičkog odbora.
“Korupcija, uključujući među ključnim političkim liderima, nastavlja da muči zapadni Balkan i predstavlja jednu od najvećih prepreka daljem ekonomskom i političkom razvoju u regionu. Kampanje dezinformacija koje ciljaju Zapadni Balkan potkopavaju kredibilitet demokratskih institucija u regionu, uključujući integritet izbora. Ranjivost na sajber napade ili napade na infrastrukturu informacione i komunikacione tehnologije povećava rizike za funkcionisanje vlade i pružanje javnih usluga”, piše u predlogu zakona.
Državni sekretar SAD će kroz tekuće i nove programe razviti inicijativu koja teži da proširi tehničku pomoć u svakoj zemlji zapadnog Balkana.
“Uzimajući u obzir lokalne uslove i zavisno od saglasnosti vlade zemlje domaćina pomoći će razvoju novih nacionalnih strategija za borbu protiv korupcije. Nastojaće da dijeli najbolje prakse sa civilnim agencijama za sprovođenje zakona i pravosudnim institucijama i drugim relevantnim administrativnim tijelima zemalja Zapadnog Balkana i obezbijedi obuku za njih, kako bi poboljšao efikasnost, transparentnost i odgovornost takvih agencija i institucija”, navodi se u tekstu predloženog zakona.
U zakonskom predlogu se poziva i na blisku koordinaciju sa Evropskom unijom, Ujedinjenim Kraljevstvom i drugim saveznicima i partnerima kada je riječ o sankcijama koje se tiču zemalja regiona i da se “usklade napori što je više moguće” da bi se pokazala jasna posvećenost poštovanju demokratskih principa.
Između ostalog se izražava duboka zabrinutost zbog stanja demokratije u Srbiji.
Region Zapadnog Balkana, prema definiciji američkog Kongresa, čine Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makednija i Srbija.
Preporučeno
Da bi zakonski predlog bio usvojen, mora prvo da ga odobri puni sastav Senata, a zatim i Predstavnički dom prije nego što ga potpiše predsjednik Džo Bajden, prenosi Glas Amerike. Još nije poznato kad bi Senat mogao da se izjasni o predlogu zakona o Zapadnom Balkanu.
