Video
Nakon što je Hrvatska uslovila Crnu Goru na putu ka Evropskoj uniji zvaničnim spiskom od 8 zahtjeva, koji su nedavno i formalno dostavljeni državama članicama i Evropskoj komisiji, zvanični Zagreb i premijer Andrej Plenković naglašavaju da se ne radi o klasičnoj blokadi, već o insistiranju na evropskim vrijednostima i dobrosusjedskim odnosima. Hrvatska diplomatija jasno poručuje da otvorena pitanja moraju biti riješena prije nego što Podgorica postane članica evropskog bloka.
Zagrebački politički analitičar Žarko Puhovski kaže da je to očekivano, te da Hrvatska radi ono što je Slovenija prije 15 godina radila njoj, iako su hrvatski državnici obećavali da neće na taj način nikoga uslovljavati, ipak čine isto.
No, kako smatra Puhovski, neki zahtjevi su bitni sa stanovišta ljudskih prava, dok drugi imaju elemente simboličkog prepucavanja, te ih je teško ocjenjivati u paketu.
“Formalno gledano, Hrvatska može u beskonačnost na tome insistirati. Hrvatska to, naravno, neće učiniti jer joj to ne odgovara, i zbog odnosa s Crnom Gorom, ali prije svega zbog odnosa sa Njemačkom i drugim, moćnim članicama Evropske unije. Ali će olakšati Hrvatskoj tu poziciju činjenica da Evropska unija zapravo nije u stanju da prima nove članice u ovom trenutku, i mnogima od njih, na čelu s Nizozemskom, recimo, dobro dolazi takvo ponašanje Hrvatske kao izgovor da se ne moraju postavljati neka druga pitanja o unutrašnjoj strukturi Evropske unije”, kaže Puhovski za RTCG.
Iako premijer Hrvatske negira da Njemačka vrši pritisak na Zagreb, kako prenose pojedini mediji, Puhovski smatra da je to vrlo vjerovatno.
“Ne znam da li je istina danas, ali biće istina sjutra ili preksjutra, u to sam uvjeren. I naravno da će to premijer Plenković uvijek iznova demantovati, jer takve stvari se ne govore javno. Niti je to javno se pojavilo ili će se pojaviti kao zahtjev, niti će se javno to komentarisati. Ali tu je taj tip međusobnih odnosa u kojem Njemačka jeste na strani proširenja, a neke druge države, na primjer Austrija, Italija i tako dalje, su više ili manje radikalno protiv svakog proširenja”, navodi Puhovski.
Da je Crna Gora sabijena u ćošak, ali da ne smije zauzimati inferiornu poziciju, smatra dugogodišnji crnogorski diplomata Miodrag Lekić.
“Hrvatski ima argument, imamo mi argument. Tako da prepuštanje. Vidite, ako se bude ploča i te situacije rješavale na ovaj ili onaj način, pitanje granica nije obično pitanje. I mislim da neko bi snosio veliku istorijsku odgovornost ako to preda Hrvatskoj. E sad, u tom predavanju, postoje dvije mogućnosti: jedna da neko nije svjestan i da nesvjesno to radi, ili neko da svjesno želi da uradi. Ako je svjesno, a pitanje granica, to su elementi i za tužioca i za krivičnu odgovornost”, ocjenjuje Lekić.
Napominje da naša država plaća ceh simuliranja dobrih odnosa sa Hrvatskom, te da bi konačno morala priznati da ima problem sa susjedima.
“Mislim da je crnogorska država pred ozbiljnim iskušenjem da se makar sada, u ovoj situaciji koja je mnogo teža, organizuje i na neki način se suprotstavi na jedan ozbiljan, dostojanstveniji, iznad svega kompetentniji rad koji bi doveo do rezultata, moguće i kompromisnog, a ne kao do sada pozicije koja je bila krajnje inferiorna”, ističe Lekić.
Preporučeno
Iako nije siguran da će Brisel posredovati, Lekić vjeruje da neke uticajne države hoće, te da crnogorska diplomatija treba mudro da odigra i da zatraži pomoć moćnih članica Evropske unije.
