Video
Kuper je upozorila na spoljne uticaje u Crnoj Gori i širem regionu Zapadnog Balkana čiji je cilj, kako je navela, podrivanje suvereniteta država i naglasila da Vašington, između ostalog, pomaže Podgorici da osnaži otpornost na ruski uticaj.
Glas Amerike: Crna Gora je nedavno obilježila 15. godišnjicu nezavisnosti i 4. godišnjicu pridruživanja NATO-u. Tokom tog perioda, bilateralni odnosi dvije zemlje su bili veoma snažni. Da li ste zadovoljni i odnosima u sektoru odbrane?
Kuper: Apsolutno. Odbrambena saradnja Sjedinjenih Država i Crne Gore nastavlja da se razvija i produbljuje. Ja sam lično učestvovala u podsticanju tog procesa od ulaska Crne Gore u NATO. Ono što sam vidjela poslednje četiri godine je to izvanredno produbljivanje odnosa ne samo sa Sjedinjenim Državama, već i sa NATO-m kao institucijom.
Glas Amerike: Koje su oblasti bile u fokusu saradnje dvije zemlje do sada i kakvi su planovi za blisku budućnost?
Kuper: Interesantno je da se o Crnoj Gori možda misli kao o prilično maloj državi, ali su oblasti saradnje prilično široke. Neke stvari na kojima sarađujemo sa Crnom Gorom su uobičajene za naše druge saveznike i partnere, kao što su profesionalno vojno obrazovanje i niz vježbi u okviru bezbjednosne saradnje. Međutim, pojedine aktivnosti su više specifične za Crnu Goru i zasnovane ne samo na onom što SAD nude, već i što je Crnoj Gori potrebno. Tu bih navela saradnju u pogledu sajber-bezbjednosti, gdje postoji veći nivo saradnje od kako nas je Crna Gora pozvala 2017. godine da zajedno radimo.
Glas Amerike: A kakvi su planovi za buduću saradnju?
Kuper: Upravo privodimo kraju našu vježbu ”Defender” (Branilac, prim. nov). Zbog toga je prerano govoriti o tome šta slijedi, jer je to bila zaista velika vježba i drago nam je što Crna Gora učestvuje, zajedno sa mnogim drugim zemljama u Jugoistočnoj Evropi.
Glas Amerike: Da li je Crna Gora od sticanja nezavisnosti uložila dovoljno napora da modernizuje i profesionalizuje svoju vojsku?
Kuper: Crna Gora ulaže veoma ozbiljan i kredibilan napor kada je riječ o modernizaciji (vojske). Navela bih jedan specifični kapacitet koji zaista predstavlja primjer posvećenosti tom naporu, a to je program JLTV odnosno lakooklopna taktička vozila. Mogli ste da vidite koliko su crnogorski vojnici bili ponosni kada su dobili prvi kontigent tih vozila, vjerujem prošlog oktobra. I crnogorsko Ministarstvo odbrane je izdvojilo resurse da bi moglo da se operiše tim vozilima. Ona ne predstavljaju samo koristan kapacitet za Crnu Goru, već i za cjelokupni NATO.
Glas Amerike: A da li su Sjedinjene Države zadovoljne doprinosom Crne Gore Alijansi protekle četiri godine?
Kuper: Veoma smo zadovoljni načinom na koji Crna Gora funkcioniše sa NATO-m. Crna Gora je jedan od naših bliskih saveznika i učestvovala je u misiji ‘Odlučna podrška” u Avganistanu najmanje jednu deceniju, ali je dala i svoj doprinos i KFOR-u, kao i misiji u Letoniji. Vidimo da Crna Gora stalno traži načine da doprinese NATO-u i da i dalje produbljuje interoperabilnost crnogorskih oružanih snaga sa Alijansom.
Glas Amerike: Predsjednik Bajden će, kako je najavljeno iz njegove administracije, na predstojećem samitu NATO-a naglasiti da je potrebno da članice doprinose operacijama i vježbama Alijanse. Šta se očekuje od Crne Gore u tom pogledu? Gdje bi bi trebalo da bude dalji doprinos Crne Gore, sada kada se misija u Avganistanu privodi kraju?
Kuper: Od svakog NATO saveznika se prije svega očekuje da ulaže u svoje odbrambene potrebe i spremnost. I nešto od toga se odnosi na obuku, a nešto je povezano sa opremom i kapacitetima. I primjer koji sam navela kada je riječ o lakooklopnim taktičkim vozilima pokazuje tu zaista ozbiljnu posvećenost ulaganju u prave kapacitete. To takođe ilustruje i dio o ulaganju u sposobnosti koje su potrebne NATO-u zato što očekujemo da saveznici budu u mogućnosti da doprinose većim NATO misijama. I tu vidim napredak. I poslednji dio koji ste pomenuli su međunarodne operacije. I tu, širom Alijanse, zemlje koje su godinama bile prisutne u Avganistanu, svi razmišljamo o tome kako ćemo doprinijeti međunarodnoj bezbjednosti u budućnosti. To je otvoreno pitanje za mnoge države, ne samo Crnu Goru. Međutim, na osnovu njenog doprinosa misiji u Letoniji, kao i KFOR-u, uvjerena sam da će Crna Gora nastaviti da pronalazi misije kojima može značajno da doprinese.
Glas Amerike: Crnogorska vlada je međutim nedavno objavila da neće slati pješadijski vod u KFOR zbog pandemije i budžetskih pitanja. Kako je ta vijest primljena u Pentagonu?
Kuper: Kada je riječ o KFOR-u, mislim da je važno staviti to u određeni kontekst zato što bi to bilo povećanje. Ono što se zaista događa je da Crna Gora održava nivo svojih obaveza i ne povećava ih. Imajući u vidu globalne uslove o kojima smo razgovarali, ja ne vidim negativne posljedice toga. Ponoviću, sarađivaćemo sa Crnom Gorom u drugim oblastima u kojima žele da daju svoj doprinos.
Glas Amerike: Jedan od razloga što se Crna Gora pridružila Alijansi je bio da osigura svoju bezbjednost, suverenitet i teritorijalni integritet. Da li je postigla taj cilj i kako Sjedinjene Države mogu da joj pomognu da dodatno ojača svoju stabilnost i sigurnost?
Kuper: Kada je riječ o suverenitetu i bezbjednosti Crne Gore, ne morate ići dalje od nedavnih izjava sekretara za odbranu Ostina i predsjednika Bajdena o značaju NATO-a kao najuspješnijeg saveza u istoriji, kojem su Sjedinjene Države apsolutno posvećene. I Crna Gora je sada dio toga, tog bezbjednosnog kišobrana. I poslednje četiri godine možemo da vidimo da crnogorske oružane snage mogu bolje da djeluju u saradnji sa svojim kolegama iz NATO.
Glas Amerike: I smatrate da nema rizika po crnogorski suverenitet i teritorijalni integritet?
Kuper: Veoma sam uvjerena da je Crna Gora bezbjedna.
Glas Amerike: Da li u Pentagonu postoje bilo kakva strahovanja u pogledu stabilnosti zemlje?
Kuper: Najveća zabrinutost se ne odnosi specifično na Crnu Goru, već širi region Zapadnog Balkana. I tu vidimo spoljašnje uticaje koji pokušavaju da podriju suverenitet, ne samo Crne Gore, već i država širom regiona i zaista NATO-a. Zbog toga ulažemo velike bilateralne, ali i napore u okviru Alijanse da osiguramo da države kao što su Crna Gora, koje su članice, imaju pristup punom spektru instrumenata NATO-a da poboljšaju svoju otpornost.
SAD jačaju otpornost Crne Gore na ruski uticaj
Glas Amerike: Crna Gora, kao NATO članica, meta je stranih uticaja iz zemalja koje su van Alijanse – prije svega Rusije, u poslednje vrijeme Kine, ali i Srbije. Kako Pentagon pomaže Crnoj Gori da se suprotstavi prije svega ruskom uticaju i njenoj kampanji dezinformacija?
Kuper: Postoji više nivoa našeg rada sa Crnom Gorom. Ja ću se usredsrediti uglavnom na odbrambeni dio iako su naši zajednički napori u toj oblasti mnogo širi. U pogledu ruskog uticaja, prvo bi trebalo jasno reći da to nije mala kampanja dezinformacija ili širenja uticaja. Crna Gora je bila žrtva pokušaja puča čiji cilj je bio da se zemlja spriječi da ide izabranim putem ka članstvu u NATO. To je jedan od najšokantnijih primjera koje smo imali u evropskoj bezbjednosti.
I zaista je nevjerovatno koliko je Crna Gora bila uspješna urpkos tom pokušaju. I ono što mi pokušavamo da radimo je da podržimo otpornost koja već postoji u Crnoj Gori u svijetlu tog pokušaja puča. Neki naši napori odnose se na borbu protiv dezinformacija, a pojedini sa sajber pitanjima. I tu postoji značajan pritisak, ne samo na Crnu Goru već i niz saveznika i partnera širom regiona. Radimo rame uz rame sa Crnom Gorom na odbrani u sajber prostoru protiv tih malicioznih napada.
Glas Amerike: A koliko je zabrinjavajući i opasan ruski uticaj u Crnoj Gori i da li je u porastu?
Kuper: Prošlom godinom je toliko dominirao Kovid 19, da bih rekla da je ruska kampanja dezinformacija bila povezana sa tim pitanjem. I tu smo u početku vidjeli veliki broj dezinformacija, uključujući lažne informacije o uzroku virusa, o opcijama za liječenje, zapadnim vakcinama. I u početku je to zaista bilo previše. Međutim, mislim da zahvaljujući ispravnim porukama vlada u regionu i SAD, i sa prolaskom određenog vremena, vidjeli smo određeni otpor tim dezinformacijama. Sada, kako se bolje borimo sa Kovidom, nadam se da će početi da se uviđa realnost kada je riječ o pomoći koju je NATO pružio članicama, kao i pomoći Sjedinjenih Država u regionu. I ljudi počinju da prepoznaju finansijsku podršku Kovaksu od četiri milijarde dolara i kako je to pretočeno u vakcine koje se isporučuju Crnoj Gori i drugim zemljama. Međutim, definitivno bih rekla da je prošla godina bila puna izazova kada je riječ o informacijama.
Glas Amerike: Crna Gora se suočava i sa kineskim uticajem, posebno imajući u vidu zajam koji je uzela da Kine za izgradnju autoputa. Da li je Pentagon zabrinut u pogledu kineskog uticaja u Crnoj Gori, naročito uzimajući u obzir trenutne suparničke odnose SAD i Kine?
Kuper: Problem Kine je interesantan u evropskom kontekstu, kada razmotrite prethodne četiri godine i kako se promijenio tok razgovora od kako je Crna Gora članica NATO-a. Crna Gora je imala koristi od nekih zaista iskrenih razgovora u Alijansi o Kini, koji bi vjerovatno bili nezamislivi prije samo nekoliko godina.
U Crnoj Gori i širom Evrope vidite ovo buđenje, veći stepen razumijevanja o tome koliko je investiciona praksa Kine predatorska, da ona ulaže, ali da postoje specifični zahtjevi, da možda žele da sklope sporazume, ali da bi ti sporazumi mogli da rezultiraju gubitkom intelektualne svojine, ključne tehnologije. Zato mislim da lideri u Evropi više razgovaraju o tome kako da se pozabave tim prijetnjama. I Crnu Goru vidimo kao dio tih razgovora.
Glas Amerike: Srbija, koja takođe nije članica NATO, takođe se optužuje da se aktivno miješa u unutrašnja pitanja Crne Gore. Kakva je vaša poruka Beogradu u vezi sa tim?
Kuper: Moja prva poruka Beogradu je da moraju da poštuju suverenitet Crne Gore i činjenicu da je ona izabrala svoj put – put u NATO – koji će je dovesti do prosperita. Međutim, moja druga poruka je da Sjedinjene Države takođe pružaju ruku Srbiji i žele pozitivne odnose sa njom.
Crna Gora čvrsto na putu integracija
Glas Amerike: Kada je u Crnoj Gori vlast preuzela nova vlada, postojala su strahovanja da bi zemlja mogla da odstupi od svojih NATO obaveza, s obzirom na to da je vlada izabrana glasovima proruskih stranaka koje su protiv Alijanse. Da li je Pentagon zabrinut u pogledu bilo kojih poteza nove vlade u odbrambenom i bezbjednosnom sektoru?
Kuper: Na osnovu onoga što ja vidim i mojih razgovora sa crnogorskim liderima, uvjerena sam da je Crna Gora na čvrstom putu NATO integracije. Mogu vam reći da sam imala dobar razgovor telefonom sa crnogorskom ministarkom odbrane. U fokusu tog i mojih ranijih razgovora sa njom su bila ista pitanja o kojima godinama razgovaramo sa crnogorskim Ministarstvom odbrane. Tako da smatram da se krećemo u postojanom smjeru.
Glas Amerike: A o kojim pitanjima ste razgovarali?
Kuper: Riječ je o nekim pitanjima o kojima smo upravo razgovarali, u kontekstu narednih koraka u bezbjednosnoj saradnji, vježbi i kako možemo najbolje da podržimo institucionalni razvoj u crnogorskom ministarstvu odbrane i oružanim snagama. Znači, o nizu aktivnosti koje se tiču naše saradnje.
Glas Amerike: Međutim, bio je izvještaj o curenju povjerljivih podataka NATO-a u Crnoj Gori. Da li je to uticalo na kredibilitet Crne Gore kao članice?
Kuper: Neću komentarisati izvještaje o tim pitanjima. Mi to ne komentarišemo. Međutim, mogu samo da naglasim da sam uvjerena da mogu snažno da sarađujem sa crnogorskim Ministarstvom odbrane i oružanim snagama.
Glas Amerike: Predsjednik Bajden je borbu protiv korupcije nedavno označio kao nacionalni bezbjednosni interes. Kako će se to odraziti na strategiju Pentagona u Crnoj Gori koja godinama pokušava da riješi problem korupcije?
Kuper: To je veoma važan aspekt pristupa Bajdenove administracije, ne samo na Zapadnom Balkanu, već i globalno. Važno je odmah imati taj kontekst. Međutim, kada je riječ o regionu Zapadnog Balkan, nova uredbu koju je predsjednik Bajden izdao omogućava Sjedinjenim Državama da ozbiljno razmotre to pitanje i da osiguraju da lideri odgovaraju u ozbiljnim slučajevima korupcije. To je sredstvo koje možemo da koristimo u kontekstu naše sposobnosti da utičemo na pozitivnu upravu i ishode za narod u regionu Zapadnog Balkana.
Moj rad je ograničen na odbranu i u tom sektoru, između ostalog, radimo na izgradnji institucija da bi imali transparentna ministarstva odbrane sa transparentnim procesima nabavke na primjer. Tako, na konkretan način, doprinosimo programima za borbu protiv korupcije. I radimo sa crnogorskim Ministarstvom odbrane kada je riječ o njihovom procesu nabavke, jednog određenog kapaciteta koji međutim ima šire posljedice.
Glas Amerike: A da li ste zadovoljni stepenom transparentnosti crnogorskog sektora odbrane?
Preporučeno
Kuper: U svim ministarstvima odbrane, uvijek težimo većoj transparentnosti i efikasnosti. Uvijek postoje oblasti koje treba poboljšati. U slučaju Crne Gore, to je nešto gdje imamo veoma pozitivan odnos.
