Video
Izlaznost od 77 odsto na parlamentarnim izborima u Crnij Gori, uprkos strahu od pandemije izuzetan je demokratski pokazatelj, ocjenjuje za Javni servis poslanica u EP Viola fon Kramon.
Poručuje da je sada velika obaveza na svim strankama koje će formirati vladu da budu odgvorne, da ne napuštaju proevropski put.
Na pitanje da li vjeruje da će nova većina, koja je stavila paraf na sporazum, moći da funkcioniše uprkos dijametralno suprotstavljenim stavovima u određenim pitanjima, fon Kramonova poručuje da treba naći mjeru kompromisa.
“Mislim da to može da funkcioniše. U Austriji, na primjer imamo u vlasti desničarsku, konzervativnu partiju i ljevičarsku, stranku zelenih, i naravno, postoje nesuglasice i problemi, ali ipak, to funkcioniše ukoliko postoji dobar sporazum. U ovoj novoj kolaciji mogu da pretpostavim da će posebno male grupe poput URA-e da predstavljaju najprogresivniji dio, pogotovo kada je riječ o pitanjima zaštite životne sredine, hidroenergije, antikorupcije. To je nešto što će služiti građanima, ljudima u Crnoj Gori i tu treba imati odlučan stav. S druge strane, postoje stvari u kojima je moguć veći kompromis. Ukoliko ste sposobni za kompromise u određenim pitanjima, a da sačuvate najvažnije elemente svoje politike, to može da funkcioniše”, kaže Viola fon Kramon Taubadel, poslanica u EP.
Poruke koje su se mogle čuti od pojedinih kandidata za poslanike o ukidanju sankcija Rusiji, kaže fon Kramonova ne doprinose napretku.
“To ne doprinosi niti situaciji u Crnoj Gori uopšte niti doprinosi evropksom putu Crne Gore i mislim da ti akteri moraju da razmotre i revidiraju svoje stavove. To može da bude prihvatljivo za izbornu kampanju ali kada treba postići dogovor sa još dvije ili tri stranke treba se naći kopromis o specifičnim pitanjima”, navela je ona..
Blisko prateći političke prilike na Zapadnom Balkanu, kao izvjestilac EP za Kosovo, fon Kramonova i pored heterogenosti nove crnogorske većine ipak ne smatra da bi ona mogla da doživi sudbinu vlade Aljbina Kurtija, čiji je mandat trajao svega 50 dana.
“Ne bih to poredila, posebno što na Kosovu vanjski činioci su imali ogroman pritisak na drugi dio koalicije LDK i to je bila teška situacija, vidjeli ste sada tzv. sporazum u Vašingtonu. Sve je to imalo istoriju i preduslove, tako da ne bih upoređivala situaciju na Kosovu i u Crnoj Gori, iako postoji velika različitost u brojnim temama”, navela je Kramon Taubadel.
Nastavak puta ka Briselu i krajnjem cilju – članstvu u EU ubuduće će u velikoj mjeri zavisiti od unutrašnje agende crnogorskih vlasti.
“Kao jasne kriterijume imate pristupe brojnim fonovima, fondu oporavka, rekonstrukcije.. Komisija će objaviti ekonomske i infrastrukture planove za region i Crna Gora od toga može da ima koristi. I to je važno jer je CG jedan od važnih integralih dijelova Zapadnog Balkana. Trebalo bi razmisliti dvaput prije nego što bi se sve to napustilo i preproručila bih svima da ostanu na evropskom putu i smatram da su finansijska i institucionalna podrška EU vrlo privlačne Crnoj Gori i njenim političkim akterima”, kazala je ona.
Preporučeno
Očekuje da rezulat parlamentarnih izbora bude jedna od tema izvještaja o napretku koji će biti predstavljen početkom narednog mjeseca, a Brisel će, kako zaključuje pomno pratiti kako će se nova vlada odnositi prema temama poput vladavine prava i drugim važnim oblastima.
