Pribilović je kazala da se DPS vratila na vlast, trenutno kroz manjinsku podršku Vladi u Skupštini, a u narednoj fazi, kako je istakla, i kroz puno učešće u izvršnoj vlasti kao glavni stožer proevropske politike u Crnoj Gori. Ocijenila je da je prethodna parlamentarna većina bila posvećena revanšizmu, podjeli partijskog plijena i ispunjavanju želja nalogodavaca a ne ozbiljnoj sistemskoj politici.

Izabrani ste za predsjednicu Administrativnog odbora. Iz parlamentarne opozicije poručeno je da je to „manifestacija povratka DPS-a na vlast”. Kako to komentarišete, je li se DPS vratila na vlast?

Dozvolite da odgovorim u nešto širem kontekstu. Pod uobičajenim pojmom vlasti, mimo njene formalne ustavne podjele na sudsku, zakonodavnu i izvršnu, podrazumijeva se parlamentarna većina koja bira Vladu i koja je zadužena da sprovodi unutrašnju i spoljnu politiku jedne zemlje. Demokratska partija socijalista čini 2/3 aktuelne parlamentarne većine sa 29 od ukupno 46 poslanika. Sljedstveno tome, DPS je taj koji kroz rad u parlamentu diktira rad Vlade obavljajući pored osnovne – zakonodavne i kontrolnu funkciju. Upravo zbog toga, našoj partiji pripadaju i određena mjesta u parlamentu, a jedno od njih je i pozicija predsjednika Administrativnog odbora. Prema tome, da budem konkretna – da, Demokratska partija socijalista se vratila na vlast, trenutno kroz manjinsku podršku Vladi u Skupštini, a u narednoj fazi vjerujemo i kroz puno učešće u izvršnoj vlasti kao glavni stožer proevropske politike u Crnoj Gori.

DPS će zauzeti čelne pozicije u još nekoliko skupštinskih odbora. Možete li nam reći koliko i koje odbore će Vaša partija još preuzeti?

Podjela skupštinskih odbora je dio dogovora partnera u okviru parlamentarne većine. Ti dogovori i dalje traju i u ovom trenutku ne bih prejudicirala ishod tih razgovora. Ono što je sigurno jeste da će DPS-u pripasti one pozicije sa kojih ćemo moći da kontrolišemo najmarkantnije političke procese u državi.

Administrativni odbor je prošle godine ukinuo imunitet jednom poslaniku DPS-a, ali isti aršin nije bio i kada se glasalo o oduzimanju poslaničkog imuniteta predstavnicima tada aktuelne parlamentarne većine. Kao predsjednica Odbora, smatrate li da je potrebno mijenjati ove procedure i na koji način, kako se ne bi dešavalo da tužilački zahtjevi budu odbijani a poslanici koji su dio aktuelne većine zaštićeni od krivičnog gonjenja?

Demokratska partija socijalista po ovom pitanju ima principijelan stav. Govorili smo mnogo puta i u prethodnom i u ovom mandatu da ćemo u svakoj situaciji glasati za ukidanje poslaničkog imuniteta bez obzira ko bio predmet tužilačkog interesovanja. Ukoliko su neki u to sumnjali u prethodnom mandatu, imali su prilike da se uvjere u istinitost naših riječi nedavno kada smo glasali za ukidanje imuniteta i sopstvenom kolegi. Poštujući apsolutno pretpostavku nevinosti smatramo da imunitet ne smije biti prepreka za vođenje postupaka u onim situacijama kada nadležni organi procijene da postoji osnov za to. Nažalost, uvjerili smo se i u neprincipijelnost većine naših kolega koji su u istovjetnim situacijama postupalo drugačije. Ipak, zbog toga Demokratska partija socijalista i traje već duže od tri decenije a većini naših konkurenata nakon tri godine istekne rok trajanja. Principijelnost i dosljednost jedne su od ključnih pretpostavki za svaku uspješnu politiku.

Članica ste Radne grupe za izradu nacrta zakona o Skupštini. To tijelo se samo jednom sastalo, iako je usvajanje zakona o Skupštini jedan od prioriteta. U čemu je problem, da li će se taj posao nastaviti i kad, ili se mora formirati novo tijelo i krenuti ispočetka?

Čini mi se da je prethodna parlamentarna većina, za čijeg perioda trajanja je i formirana navedena Radna grupa, više bila posvećena revanšizmu, podjeli partijskog plijena i ispunjavanju želja nalogodavaca nego li ozbiljnoj sistemskoj politici. Upravo zbog toga, kada pogledate godinu i po za nama ne možete vidjeti elementarno ozbiljan sistemski iskorak u bilo kojoj sektorskoj politici. U takvom ambijentu, nije očito bilo ni očekivano da će doći do usvajanja zakona o Skupštini. Nadam se da će nove političke okolnosti stvoriti pretostavke da dođe do usvajanja ovog sistemski važnog zakona koji svakako nedostaje pravnom sistemu Crne Gore.

Nedavno su usvojene Dopune Zakona o lokalnoj samoupravi, kojima su lokalni izbori objedinjeni i odgođeni. Međutim, već imamo dvije inicijative za ocjenu ustavnosti tog akta – od CDT-a i od DF-a. Kako to komentarišete, je li ustavno odgađati već raspisane izbore i da li se time stvaraju pretpostavke da svaka većina kad joj bude odgovaralo može odgoditi izbore?

Hajde da odgovorim u suštinskom i formalno pravnom smislu. Crnoj Gori je prijeko potrebno objedinjavanje održavanja lokalnih izbora u jednom danu. Usvajanjem Dopuna Zakona o lokalnoj samoupravi nastojao se ispuniti taj cilj uz želju da se postigne i konačni dogovor o objedinjavanju lokalnih izbora u svim opštinama kako ne bi smo konstantno bilo u izbornoj kampanji. Da li će do toga doći umnogome zavisi od Radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva koju čeka zahtjevan posao u novim političkim okolnostima. Što se tiče formalno-pravnog dijela, sami ste rekli – dvije inicijative su pred Ustavnim sudom i sačekajmo ishod da vidimo kakve će biti odluke u ovom slučaju.

Crnogorski helsinški odbor pozvao je sve parlamentarne partije da formiraju parlamentarnu komisiju saglasno propisima i Poslovniku o radu Skupštine i da pokrenu parlamentarnu istragu o dešavanjima na Belvederu 4. i 5. septembra 2021. godine. Socijaldemokrate su najavile da će narednih dana, u skladu sa Poslovnikom Skupštine, pripremiti sve što je potrebno za pokretanje parlamentarne istrage o dešavanjima 4. i 5. septembra prošle godine. Kažu da očekuju podršku većine u parlamentu za tu inicijativu. Kakav je stav DPS-a o tome, hoćete li podržati tu inicijativu? Očekujete li podršku drugih partija?

Smatramo da je veoma važno utvrditi punu istinu o događajima na Cetinju 4 i 5.septembra kako bi imali institucionalan odgovor na ono što smatramo da je bila brutalna zloupotreba Uprave policije sa ciljem ostvarivanja interesa druge, protiv interesa sopstvene države. U tom kontekstu, apsolutno ćemo podržati inicijativu naših tradicionalnih partnera iz Socijaldemokrata o pokretanju parlamentarne istrage povodom navedenih dogadjaja.

Formirana je nova većina i izabrana manjinska Vlada. Kakva su Vaša očekivanja od manjinske Vlade i smatrate li da je moguće obezbijediti podršku 49 poslanika za ključna pitanja, s obzirom na to da SD nije dio nove većine?

Vjerujem da jeste. Žao mi je što kolege iz Socijaldemokrata nijesu dio parlamentarne većine. Smatram da su im pripadala mjesta i u Vladi i da bi svojim radom značajno doprinijeli kvalitetu rada izvršne vlasti. Ipak, naši partneri su pokazali mnogo puta do sada da znaju da razlikuju državni od partijskog interesa i da slijede ovaj prvi. Vjerujem da će tako biti i kada dodju na red ona pitanja koja zahtijevaju kvalifikovanu većinu za usvajanje u Skupštini Crne Gore.

Skoro dvije godine stagnacije i nazadovanja, ali političke promjene su šansa za povratak na put razvoja

Crna Gora je proslavila Dan nezavisnosti. Gdje je naša država danas, 16 godina od obnove nezavisnosti? Možemo li se brzo vratiti na put kojim smo išli prije zastoja od godinu i po?

Preporučeno

“POLITIČKI ALIBI PES-A”: Može li smjena Mandića zaista srušiti Vladu?

OD HAPŠENJA DO ODBAČENE OPTUŽNICE: Ko će odgovarati za montirani pokušaj kriminalizacije kritičkih medija

ŽIVKOVIĆ: Ako Mandić kaže da je Mladić zločinac i da je u Srebrenici bio genocid, povući ćemo inicijativu

VUČIĆ: Hoće li se zaustaviti evropske integracije Crne Gore zbog izjave Đeljošaja o vođama OVK?

INJEKCIJE ZA MRŠAVLJENJE IZMEĐU TERAPIJE I ZLOUPOTREBE – Dr Božović za Standard: Lijek nije trend, već terapija koja zahtijeva indikaciju i nadzor

PAVIĆEVIĆ: Sud potvrdio moje tvrdnje – optužnica je bila konstrukcija

Nakon 16 godina naša država je članica NATO saveza, predvodnik evropske integracije regiona, nedvosmisleno orjentisana zapadnom sistemu vrijednosti, znatno snažnije ekonomije, boljeg životnog standarda, značajno unaprijeđene turističke, putne, komunalne, elektroenergetske i svake druge infrastrukture. Takođe, nezavisnost i kapaciteti institucija danas su na značajno većem nivou nego prije 16 godina. Dakle, uradilo se dosta i pokazali smo da znamo šta ćemo sa pravom koje smo odbrali da upravljamo sopstvenom budućnošću. Nažalost, prethodne skoro dvije godine obilježila je stagnacija, pa i nazadovanje u značajnom dijelu navedenih rezultata. Zbog toga su i političke promjene, koje su podrazumijevale pad prethodne i izbor nove Vlade, ljekovite budući da daju šansu za povratak na put razvoja. DPS će svakako i iz aktuelne pozicije dati značajan doprinos takvoj politici.