Podsjetila je da je Crna Gora u NATO ušla godinu ranije nego što su to planirale druge članice, jer je de facto bila potencijalno najslabija karika, te da je Rusija u to vrijeme bila veoma zainteresovana da stacionira jedan svoj ratni brod u Luku Bar. To tada nije odobreno jer se Crna Gora kretala prema NATO savezu, što, kako je istakla Pusić, pokazuje u kojem je pravcu išla alternativa bezbjednosno gledano.

“Uglavnom, to je tada bio argument koji je značio de facto bezbjednosni problem, ne samo za cijeli Jadranski basen, nego i za Mediteran. Taj argument stoji i danas. Drugi argument važnosti Crne Gore, njene samostalnosti i samobitnosti, jeste da je ona apsolutno ključna za otpor projektu „Srpskog sveta“, koji je de facto isti projekat kao i Putinov „ruski svijet“, a koji je, de facto, takođe isti projekat koji je imao Slobodan Milošević. Međutim, taj cijeli projekat nema smisla bez Crne Gore i mora. Zato je neizmjerno važno da Crna Gora osigura svoju samostalnost”, istakla je Pusić.

Ona, međutim, upozorava da Crna Gora, za razliku od drugih država, unutar sebe ima snažne političke snage koje nijesu samo politički različitog stava, već se protive samom postojanju Crne Gore kao države.

“A to postaje zaista opasno ako se radi o jednoj NATO članici. Dakle, postoji jedan opasan rizik. Ulazak u Evropsku uniju smanjuje sve te opasnosti”, kazala je Pusić.

Dodala je da ruske vlasti i predsjednik Vladimir Putin koriste Zapadni Balkan kao područje svoje borbe protiv Evropske unije.

“To vidimo na mnogo primjera. Svaki put kada se tu nešto pokuša napraviti, dođe do nekog incidenta. I sa tog stanovišta Crna Gora postaje izuzetno važna. Konačno, razlog zbog kojeg postaje važna jeste to što su u ovom trenutku društva u regionu, u drugim državama, prestala da vjeruju da je evropski put uopšte moguć. Crna Gora je neka vrsta pokazne vježbe, odnosno pokaznog primjera da je to moguće”, kazala je ona.

Prema njenim riječima, to su u ovom času zaključili, prije svega, evropski visoki činovnici, odnosno ljudi oko Evropske komisije.

Pusić ističe da je bezbjednosni sektor postao veoma važan za Evropu, naročito zbog toga što savezništvo sa Sjedinjenim Državama više nije neupitno kao što je bilo, te da Evropa ubrzano mora preuzimati odgovornost za vlastitu sigurnost u svoje ruke.

Naglasila je da je bezbjednosni sektor važan i u Crnoj Gori.

“Znamo da, u najmanju ruku, postoji vjerovatnoća da je tu vrlo snažan i uticaj vlasti iz Srbije, ali i iz Rusije. Sa takvim bezbjednosnim sektorom ući u Evropsku uniju, po mom mišljenju, naprosto je preopasno. Mislim, preopasno za Crnu Goru, a preopasno i za Evropsku uniju. Sada, kada Evropska unija ima komesara za odbranu, što nije imala do ove Komisije, moje mišljenje je da se bezbjednosni sektor mora povezati sa evropskim organizacijama i institucijama koje se bave bezbjednošću. U ovom slučaju – odbranom. To su, s jedne strane, komesar za odbranu Andras Kubilijus, bivši litvanski premijer, a s druge strane koalicija voljnih, de facto jezgro buduće evropske odbrane”, kazala je Pusić.

Ona je ocijenila da Crna Gora ima dovoljno snage u sebi za takav put.

“Ima dovoljno i ljudi i političkih aktera, u smislu političkih partija, nevladinihorganizacija i udruženja. Ima dovoljno zaista proevropskih snaga u sebi. Ljudi koji se možda ne slažu u drugim stvarima, ali se slažu u tome da Crna Gora treba da bude samostalna država i da je za to Evropska unija pomoć. Nije stoprocentna garancija, jer toga u politici nema, ali jeste velika pomoć. Ti ljudi moraju da stanu zajedno u Crnoj Gori. Tu, po mom mišljenju, nema alternative, jer ovo što se sada događa – da imate Vladu u kojoj, ako smo benevolentni, razne strane vuku u suprotnim pravcima, a ako smo malevolentni, onda jedna strana vuče jako, a druga baš i ne. U toj situaciji je jako teško taj posao završiti i obaviti, a naročito iskoristiti sve što vam stoji na raspolaganju jednom kada uđete, i izboriti se da uđete kao punopravna članica “, kazala je Pusić.

Govoreći o „glasovima iz Brisela“ koji posljednjih dana pominju eventualno „probno članstvo“ i opasnost od ruskih „trojanskih konja“ u Evropskoj uniji, Pusić ističe da se, otkako je Istočna Evropa počela ulaziti u EU, uvijek prije pristupanja nove članice pojavljuju ideje o smanjenju „šoka“ za domaću javnost država članica.

“Prije nego što je Hrvatska ušla, postojala je ideja da se možda monitoring u nekim segmentima nastavi i nakon ulaska. To su bila druga vremena, druga situacija – to se nije dogodilo i sve je u redu. Ali sada se razgovara o dvije stvari: o tom monitoringu, odnosno nadzoru nekih sektora, i o mogućnosti da se, u slučaju pogoršanja situacije, država čak isključi iz EU. To mi se čini pretjeranim, jer bi to moralo biti predviđeno ugovorom – a nije, ni Lisabonskim ugovorom, koji je temelj strukture EU. Druga mogućnost jeste suspendovanje prava veta, što je zapravo najveći problem koji svi imaju”, kazala je Pusić.

Objasnila je da se, kada se govori o pravu veta, najčešće misli na Viktora Orbana i Roberta Fica, lidere koji, kako je kazala, sada de facto destabilizuju EU, ali da se to ne može primijeniti na stare članice.

“Na nove bi se moglo, ako bi se tako nešto dogovorilo, da šef izvršne vlasti – dakle, premijer u slučaju Crne Gore – sjedi u Evropskom savjetu, ali da nema pravo veta. Dakle, ideja o kojoj se sada govori jeste da Crna Gora, recimo, ne bi odmah imala to pravo, uz dodatni monitoring koji sam pomenula na početku. To je pitanje za raspravu, naravno. Jedno je šta je pametnije, a drugo šta je izvodljivo. Da li je pametnije ući i insistirati da se uđe bez obzira na sve, pa onda imati rokove u kojima se te posebne situacije ukidaju i Crna Gora postaje ravnopravna članica kao i svi ostali? To bi možda bilo racionalnije, ali bi, s druge strane, sigurno bilo iskorišćeno u propagandne svrhe i moglo bi izazvati vrlo negativne sentimente – ne samo u Crnoj Gori, nego i u drugim državama koje su u „repu“, čekajući na članstvo. Dakle, to je tema o kojoj treba ozbiljno promisliti, ne samo iz pozicije Crne Gore, već i iz pozicije EU – da li je to pametan pristup”, kazala je Pusić.

Istakla je da svakako treba insistirati da se Crna Gora prilagodi standardima, uključujući Kopenhaške kriterijume, koji se u prvom redu odnose na standarde građanskih prava i vladavine prava.

Preporučeno

Veselin PAVLIČIĆ i Ivan DELIĆ završili na optužnici iako ih francuske vlasti nikada nijesu istraživale

ODBIJEN ZAHTJEV SDT-A: Apelacioni sud potvrdio da nema razloga za izuzeće vijeća u slučaju Mijajlovića

VUJAČIĆ ZA STANDARD O NOVIM PRAVILIMA ZA VRTIĆE: Vakcinacija nije prisila, već zaštita djece

OD SEUTE DO PODGORICE: Da li je odluka španskog suda otvorila vrata novim migrantskim centrima i zašto se u toj priči pominje Crna Gora?

U barskom naselju Sustaš pronađeno tijelo dvadesetjednogodišnjeg madića

Nova pravila od 7. avgusta: KAZNE zbog trotineta i nepropisnog prevoženja djece, ograničenja za mlade vozače

“Drugim riječima – sudovima, policiji i svemu onome što treba dovesti u red da bi država postala članica. Mislim da na tome treba insistirati, umjesto na ovim, da tako kažem, palijativnim mjerama”, poručila je Pusić.