Video
Na panelu su učestvovali direktor regionalne kancelarije Fondacije “Fridrih Ebert” Maks Brandl, izvršni direktor ADD Balša Božović, izvršna direktorica CGO Daliborka Uljarević, direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević, izvršni direktor Evropskog instituta za politiku sa Kosova Demuš Šaša i državna savjetnica u Vladi Sjeverne Makedonije Kalinka Gaber.
Maks Brandl istakao je kako je tema mizoginije i desnog ekstremizma jedna od najvažnijih tema današnjice.
Božović je kazao kako je za Zapadni Balkan nužno da raskine sa temama iz prošlosti, jer bez toga nema pomirenja.
“Vjerujem da je ovo dobra prilika da povežemo civilni sektor, političare i naučnike, ali i sve one koji mogu da doprinesu borbi za građansko društvo u regionu”, istakao je on.
Umjesto promjene nabolje otvorena Pandorina kutija
Uljarević je poručila kako je proces evropeizacije u regiji marginalizovan, a da je u Crnoj Gori, smjenom vlasti, umjesto kvalitativne promjene, otvorena Pandorina kutija, te da je stvoreno niz problema.
“Vrlo opasna polarizacija, praćena mizoginijom koja nije bila toliko izražena ranije. Nerazumijevanje granica između vjerskog i sekularnog razaraju građanski duh države. Odlazeća vlada se deklarisala kao ona koja nema ekspertski kapacitet, pokazala posebnu neodgovornost prema građanima i prema vladavini prava privilegovanjem jedne vjerske zajednice. Ono čime ćemo se jako dugo baviti je kako sanirati posljedice klerikalizma, desnog ekstremizma i mizoginije kojim svedočimo”, istakla je ona.
Ženska prava prva na udaru
Raičević je, govoreći o ženskim pravima, kazala kako su ona prva na udaru.
“Zapaljiva retorika prisutna u javnom životu, ali poseban oblik ima u govoru prema ženama. U napadima je uvijek na udaru njen privatni život, moral. Ljudi sa zločinačkom ratnom prošlošću komentarišu i upućuju uvrede našim poslanicama. Ćutanje institucija i manjak reakcije doveo je do toga da se ovakvo ponašanje prema ženama percipira kao dozvoljeno. Ne poseže se za institucionalnim mehanizmima da se te pojave suzbiju”, poručila je ona.
Budućnost gledamo kroz prizmu prošlosti
Šaša je istakla kako se istorija ponavlja, te da danas nijesmo daleko od davno utemeljenog stanja uma.
“Kad čujete propagandu da priča o Kosovu o načinu na koji priča, o BiH, Srbiji, Kosovu, sve su to tragovi davne prošlosti od kojih se nijesmo otrgli. Nijesmo sposobni da nađemo novu političku elitu, što je problem u svim državama Balkana. Da upadnete u komu i probudite se za 30 godina videli bi opet Vučića, Dodika i ostale. Nemoguće je graditi budućnost dok se ne oslobodimo ovakvih ljudi”, naglasila je ona.
Problem je i u tome, kako je dodala, što budućnost nerijetko gledamo kroz prizmu prošlosti.
“Budućnost je prazan list, možemo ga ispuniti kako želimo, ali se čini da nijesmo sposobni da budućnost ne kaljamo prošlošću. Jedino što možemo da uradimo je da se nadamo da će nove generacije osloboditi se okova prošlosti koji su zarobili trenutne generacije”, poručila je ona.
Znatnom dijelu aktera fali elementarno vaspitanje
Kako je rekla Gaber, politička korektnost nije antipod govoru mržnje već elementarno vaspitanje – a to, prema njenom mišljenju, znatnom dijelu javnih aktera i političara upravo nedostaje.
Preporučeno
“Iza govora mržnje se krije elementarno neznanje i nevaspitanje. Promjena vlasti može uticati na položaj i porast govora mržnje, što je bio slučaj i u Sjevernoj Makedoniji. U međuetničkim odnosima najviše je govora mržnje, makar kada je u pitanju Sjeverna Makedonija. Promjena vlasti dovela je do relaksacije tih odnosa”, ocijenila je Gaber.
