Video
Tokom prvog dana sastanka, ministri su razmotrili pitanja od značaja za bezbjednost evroatlantskog područja, s naglaskom na izazove u neposrednom okruženju Alijanse, na području Bliskog Istoka i Sjeverne Afrike. Konstatovano je da naročit izazov u regionu predstavlja terorizam, te su saveznice potvrdile značaj nastavka zajedničkog djelovanja u suočavanju s ovom prijetnjom. Sastanak je bio prilika i za raspravu o aktuelnim dešavanjima u vezi s Avganistanom. Tom prilikom je potvrđena puna podrška Alijanse mirnom rješenju konflikta i nastavku mirovnih pregovora između Vlade Avganistana i talibana, što predstavlja najbolji put ka dugotrajnoj i održivoj stabilnosti u državi. Ponovljen je značaj konsultacija i koordinacije saveznika po ovom pitanju.
Ministar Radulović je potvrdio opredjeljenje Crne Gore da doprinese stabilnijem NATO okruženju kroz angažman u misijama, operacijama i doprinos povjerilačkim fondovima za izgradnju partnerskih odbrambenih kapaciteta. Kada je riječ o Avganistanu, ministar Radulović je istakao da Crna Gora snažno podržava pregovore o pomirenju s talibanima, značaj konsultacija sa saveznicima, kao i da će Crna Gora nastaviti da doprinosi razvoju i jačanju nacionalnih odbrambenih kapaciteta te zemlje.
Današnji susret ministri vanjskih poslova su iskoristili i za nastavak razgovora o procesu „NATO 2030“ koji bi trebalo da učini ovu organizaciju jačom i bolje pripremljenom za buduće izazove, a u susret Samitu. U tom kontekstu, ministri su istakli važnost jačanja političkog jedinstva Alijanse, unapređenja kolektivne odbrane, uključujući njeno prilagođavanje širokom spektru bezbjednosnih izazova modernog doba, u čemu je ključno unaprijediti saradnju sa strateškim partnerima. Ministar Radulović je prenio da Crna Gora pozdravlja proces koji će omogućiti da NATO nastavi da bude politički snažna organizacija koja zauzima globalan pristup u odnosu na aktuelne izazove.
Preporučeno
Na marginama sastanka, ministar Radulović je imao kraće bilateralne susrete sa državnim sekretarom SAD Entonijem Blinkenom, generalnim sekretarom NATO Jensom Stoltenbergom, italijanskim ministrom vanjskih poslova i međunarodne saradnje Luiđi di Majom, njemačkim šefom diplomatije Hajkom Masom, holandskim ministrom vanjskih poslova Stefom Blokom i slovačkim ministrom vanjskih i evropskih poslova Ivanom Korčokom.
