Video
Da je neophodno donošenje zakona, jasan je stav i saradnika na programima Centra za građansko obrazovanje (CGO) Nikole Mirkovića. Nepostojanje tog dokumenta, dovelo je do, kako je kazao za Radio Crne Gore, donošenja brojnih odluka Vlade u tehničkom mandatu, a to će prouzrokovati ozbiljne posljedice.
Ironično je, kako je istakao Mirković, da Vlada koja priprema Nacrt zakona grubo krši principe koji su sadržani u tom dokumentu.
Kazao je i na koji način je Vlada u tehničkom mandatu zloupotrijebila nepostojanja tog zakona.
”Izdvojili bismo enorman broj imenovanja i razrješenja na svakoj sjednici Vlade, donošenje krupnijih političkih odluka, kao i odluka koje zahtijevaju stvaranje novih finansijkih obaveza. Sve što, prema Nacrtu zakona o Vladi, u buduće neće biti dozvoljeno”objasnio je Mirković.
Već šest mjeseci nije donijet nijedan zakon. Predsjednik parlamenta još nije izabran, iako je mandat poslanicima 28. saziva Skupštine Crne Gore počeo 27. jula.
Udruženje pravnika, čiji predsjednik je Radulović, očekuje da mandatar prilikom izlaganja Ekspozea kao jedan od prioriteta izdvoji i neophodnost predlaganja novog zakona o Vladi.
Samim tim nadaju se, kako je dodao Radulović, i da će novouspostavljeni parlament u najkraćem roku usvojiti predlog zakona. Prije toga mora se, kako je kazao, sprovesti odgovarajuća javna rasprava kako bi se svaki od instituta dodatno razradio.
Nacrt zakona o Vladi, koji je izrađen od strane Ministarstva javne uprave, poslat je Venecijanskoj komisiji (VK). Mirković je istakao da je CGO na sastanku sa ekspertima tog savjetodavnog tijela predstavio preko 20 preporuka.
Ukazali su, između ostalog, na djelove koji moraju biti usklađeni sa postojećim normativnim okvirom, poput Zakona o predsjedniku ili Zakona o prijestonici.
CGO je stava da je Crnoj Gori potrebna manja, racionalnija i efikasnija Vlada.
”Shodno tome, preporuke su da se broj potpredsjednika ograniči na jednog, kao i broj državnih sekretara po resoru, dok poziciju ministra bez portfelja treba u potpunosti eliminisati” kazao je Mirković.
Dodao je i da među obaveznim ministarstvima, osim šest predviđenih, moraju biti obrazovanje i kultura.
Tim zakonskim tekstom trebalo bi, naveo je, definisati i obavezne sekretarijate, potom detaljnije objasniti dijelovi kao što su odnos Vlade sa Skupštinom i obaveze Vlade u odnosu na Skupštinu. To je dio preporuka, koje je Mirković saopštio, a o kojem su detaljnije predstavnici CGO govorili u prethodnom periodu.
Radulović smatra da predlagač zakona treba da bude 44. Vlada, a ne Vlada u tehničkom mandatu. Vjeruje da će to biti stav i Venecijanske komisije.
Nacrt zakona o Vladi predstavlja, mišljenja je Radulović, dobru osnovu za dalju nadgradnju.
”Mislim da je neophodno obaviti kvalitetan dijalog sa civilnim društvom i akademskom zajednicom, kako bi se preciznije definisali pojedini instituti. Naravno i Udruženje pravnika imaće svoj set predloga, posebno nakon dobijenog mišljenja VK, kada će pojedina pitanja biti jasnije precizirana”naveo je Radulović.
A kada je riječ o izbornoj reformi, Mirković smatra da je više pitanja koja treba riješiti.
Jedno od njih je stepen nadzornosti rada Državne izborne komisije (DIK).
”Vidimo čemu vode situacija poput scenarija u Šavniku, gdje DIK ne može ništa da uradi, dok Opštinska izborna komisija ne poštuje njihove zahtjeve i za to nema sankcija” saopštio je Mirković.
Istakao je i da bi dobro bilo omogućiti članovima biračkih odbora korišćenje elektronskih uređaja u cilju efikasnijeg i bržeg dobijanja preliminarnih rezultata. Prostor postoji, kako je kazao, i za bolje definisanje Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.
Kada je u pitanju medijsko izvještavanje, mišljenje Mirkovića je, da i tu treba napraviti određene izmjene.
”Svjedoci smo da je digitalno doba potpuno obesmislilo pravilo izborne ćutnje” dodao je Mirković.
Preporučeno
Za kraj je naveo da treba razmisliti i o drugim modelima izbornih lista, kao i o tome da li će se i na koji način uvažiti otvorene liste, koje značajan broj građana podržava.
