Video
Radulović ukazuje kako je opšta ocjena da je došlo do pada kvaliteta zakonodavne aktivnosti, da je sve manja uključenost civilnog sektora i akademske zajednice, te da je smanjeno i prisustvo javnosti u formi javnih rasprava i povećan broj antisistemskih rješenja.
Ustavne reforme su kompleksan proces, pa se stoga u trenutnim “inicijativama” ne radi se o nikakvim “ustavnim reformama”, već proklamaciji političkih stavova
“Dodatno, sve veći broj zakona se “vraća u ponovnu proceduru” ili EK ostavlja “rezerve” na usvojena rješenja. Udruženje pravnika, u okviru svog uticaja, ukazivalo je na ove probleme, bilo da se radi o Zakonu o akcizama, Zakonu o javnom servisu, visokom obrazovanju ili bilo kom drugom, sistemski, važnom zakonu”, podsjeća sagovornik Analitike.
Poručuje i da Udruženje pravnika ostaje otvoreno da, kako naglašava, u okviru svojih specijalističkih znanja pomogne zakonopiscima da unaprijede prijedloge budućih zakonskih riješenja.
Kaže i da su krajnje namjerni da i dalje ukazuju na neustavna, antisistemska ili generalno neodgovarajuća normativna akta.
Kako onda tumačite da i pored najavljivanja 43. i 44. Vlade da će predložiti tekst Zakona o Vladi tog teksta još nema u proceduri?
Radulović: U ovom slučaju mora se naglasiti da je resorno ministarstvo pokazalo izuzetan napor da obezbijedi i domaću i inostranu ekspertizu i transparentnost procesa, pa se može izdvojiti kao pozitivan primjer saradnje Vlade i civilnog društva.
Poslije dobijanja pozitivnog mišljenja Venecijanske komisije i održane dvije javne rasprave očito da razlozi nijesu pravne već političke prirode. Prethodna Vlada nije imala interes da se pravno uredi pitanje “tehničkog mandata”, u kom je neprirodno dugo trajala.
Trenutna 44. Vlada, takođe nema interes za donošenje ovog Zakona jer bi njegovim usvanjanjem bila onemogućena da napravi “kreaciju” u strukturi i broju ministarstava, neracionalno pretvarajući direktorate u ministarstva i time enormno povećavajući broj resora, suprotno proklamovanoj tezi o meritokratiji i smanjenju javne potrošnje.
Dosta bure u javnosti, s pravom, proizvela je i najava izmjena Zakona o državljanstvu. Kakav je Vaš stav po ovom pitanju?
Radulović: Nepromijenjen u odnosu na već saopšten stav da “medijski ponuđena rješenja” nijesu sistemska i narušavaju ustavni poredak, nakon čega je predlagač povukao inicijativu.
I po ovom pitanju ostajemo otvoreni za stručnu pomoći organima vlasti, kao u slučaju spora oko popisa stanovništva, kada su uvaženi stavovi Udruženja. To je put da se izbjegne zakonodavna ili druga aktivnost koja bi društvo uvela u polje rizika i konflikta, a pravni poredak i njegove nosioce u antisistemsko i neustavno polje.
U svakom slučaju, to pitanje bi sada trebalo odložiti i bez “dnevno-političkog pritiska” razmotriti po prijemu Crne Gore u EU i eventualno dodatno normirati u okviru naše generalne strategije usaglašavanja nacionalnog zakonodavstva sa pravom EU.
Istovremeno se najavljuju ustavne reforme i intervencije u dijelu “identitetskih pitanja”. Šta je zapravo u pozadini tih inicijativa?
Radulović: Prvo, ustavne reforme i kompletno postupak izmjene Ustava su vrlo kompleksan proces, pa se stoga u trenutnim “inicijativama” ne radi se o nikakvim “ustavnim reformama”, već proklamaciji političkih stavova.
U svakom slučaju, kao i kod Zakona o državljanstvu, pitanje dalje ustavne nadgradnje postojećih ustavnih rješenja treba ostaviti za trenutak prijema Crne Gore u EU, kada će se iz te pozicije mnogo uspješnije i sa manje konflikta ili nerazumijevanja ova pitanja na vrlo sistemski način i u javnom interesu urediti.
Poslije dobijanja IBAR-a utisak je da je došlo do drastičnog pada entuzijazma kad je riječ o EU perspektivi Crne Gore. Cijenite li da je došlo do stagnacije u procesu, posebno kod poglavlja 23 i 24, važnih za vladavinu prava?
Radulović: Dobijanje pozitivnog IBAR-a je veliki uspjeh i Udruženje pravnika je, u okviru svog uticaja, dalo značajan doprinos. Međutim, uočljivo je da je početni pozitivni talas izgubio na energiji, tim prije što je nedugo zatim uslijedila serija zakonskih rješenja na koje je EK izrazila rezervu.
Vođenje suštinskih reformi ili njihova simulacija, jedan period može na površini proizvoditi isti efekat – osjećaj progresa ili promjena. Ali u slučaju simulacije procesa taj efekat se vrlo brzo gubi i postaje kontraproduktivan.
Stoga, treba razumjeti poruku da “brodu koji ne zna u koju luku plovi nijedan vjetar nije povoljan”. Crnogorski brod generalno ima odrednicu koja se zove Brisel i vrlo povoljan vjetar da stigne tamo. Sve ostalo je u rukama kapetana i posade.
Udruženje pravnika aktivan je sudionik u društveno-političkom životu Crne Gore, prevashodno kroz kritičku analizu i preporuke za unapređenje važećeg pravnog i institucionalnog okvira. U tom kontekstu, šta će u narednom periodu biti u fokusu Udruženja?
Radulović: Nakon izuzetno uspješne izdavačke aktivnosti i saradnje sa akademikom Zoranom Rašovićem na publikovanju njegovog kapitalnog četvorotomnog izdanja “Pravo svojine”, koje je izmedju ostalog registrovano i u Kongresnoj biblioteci SAD, sada smo u pripremi za naredno izdanje “Pravnog zbornika” i koristim priliku da pozovem cijenjene autore da Redakciji časopisa dostave svoje članke i druge radove.
Takođe, u pripremi je održavanje 31. sesije Ius Foruma na temi održivog razvoja, na kojoj će poseban gost biti uvaženi kolega dr Željko Bogetić iz Svjetske banke.
Preporučeno
Tu su i druge aktivnosti u saradnji sa akademskom zajednicom i drugim stručnim asocijacijama, koje rezultiraju povećanim interesovanjem za članstvo u Udruženju pravnika.
