Video
Radulović je kazao da Crna Gori želi više američkih i evropskih finansijskih sredstava za podršku kroz infrastrukturne projekte, ekonomski rast i zaštitu od Moskve i Pekinga. Tvrdi da je „Crna Gora 1.000.000 odsto na političkom Zapadu”.
„Crna Gora je srce Zapadnoga Balkana. Amerikanci i Evropljani moraju biti odlučniji u regionu. Mi smo na političkome Zapadu. Mi smo članica NATO-a, mi smo najnaprednija zemlja u pregovorima o pristupanju EU i imamo mnogo toga zajedničkoga sa EU.
Svaka balkanska država, koja nije članica EU, ima ambicije za članstvo. Ali proces je dug i politička previranja – na primjer, trenutni unutrašnji sporovi koji potresaju Bosnu i Hercegovinu – prijete daljim odlaganjima”.
„Naši glavni vanjskoljnopolitički partneri, EU, NATO i SAD su neko vrijeme zanemarivali Zapadni Balkan“, rekao je Radulović. „Ostavljen je prazan geopolitički prostor ovđe na Zapadnome Balkanu. Kina je uskočila”.
Crna Gora radi s evropskim zvaničnicima i finansijskim institucijama na refinansiranju duga od milijardu dolara prema Kini, koji je prethodna vlada podigla da plati dio novoga puta ka Srbiji, komentariše „Newsweek”.
„Definitivno je trebalo da unaprijedimo našu infrastrukturu u Crnoj Gori“, rekao je Radulovic. „Kina je bila ponuđač, a vlada je tada prihvatila ponudu. Mi smo sposobni da vratimo ovaj kineski kredit”.
Prva rata je uplaćena nedavno, navodi „ Newsweek”. „Refinansiranje duga bi prenijelo njegovo vlasništvo na evropske ili možda američke institucije, ublažavajući zabrinutost da će se Podgorica naći na milosti kineske dužničke zamke”.
„Mi smo na političkome Zapadu, ali naša ekonomija zavisi od političkoga Istoka“, ocjenjuje Radulović. „Imamo ovaj kineski kredit, imamo turizam koji zavisi od turista koji dolaze iz zemalja bivšega SSSR-a. Željeli bismo da premostimo ovu ŠIZOFRENU SITUACIJU (schizophrenic situation) i da dovedemo sve više investitora sa Zapada”.
Potom „Newsweek” komentariše: „I Rusija je dio balkanske igre uticaja. Moskva je dugo pokušavala da zadrži region udaljujući Zapad i optužena je da koristi hibridni rat da destabilizuje regionalne vlade okrenute Zapadu. 2016. godine, na primjer, crnogorske vlasti su otkrile planirani DRŽAVNI UDAR opozicionih političara i ruskih obavještajnih agenata, koji bi se poklopio s nacionalnim parlamentarnim izborima. NEUSPJELI DRŽAVNI UDAR podstakao je pro-NATO frakciju u zemlji i sljedeće godine parlament je glasao 46-0 za pridruživanje Alijansi, iako su neki opozicioni poslanici bojkotovali glasanje”.
Potom opet citiraju Radulovića: „Ako pogledate odnose s Rusijom, ne možete a da ne pomenete da su ti odnosi narušeni od 2014. godine, od izbijanja ukrajinske krize“, rekao je Radulović.
Prijetnja je sada, tvrdi, manja nego u prošlosti, ali još postoji. „Od 1940-ih, 1950-ih, stvari su se promijenile. Ne pokušavam da omalovažavam naše izazove čvrste moći (hard power challenges) – ne daj Bože. Ali mi više nijesmo na vrhuncu izazova. Prijetnje su prenijete na tehnološke ratove, hibridne prijetnje, etc “, rekao je on.
„Region je prekriven genocidnim ratovima iz 1990-ih, s generacijskom traumom i sumnjom koje ometaju pomirenje i napredak”, komentariše „Newsweek”, dok „Crna Gora, takođe, mora da se nosi sa unutrašnjim nemirima u vezi sa srpskom zajednicom – najnovijim izbijanjem u vezi sa sporom oko inauguracije novoga poglavara Srpske pravoslavne crkve – dok pokušava da unaprijedi prekogranične odnose s Beogradom”.
„Mogli smo bolje i trebali smo bolje u prošlosti“, kazao je Radulović o vezama sa Srbijom.
Preporučeno
„Imamo tako imam nesporazume, recimo da gledamo ista pitanja s različitih pozicija. Ali u suštini, ne bih rekao da je to nešto strašno što se ne može premostiti. U savršenome svijetu, naše odnose zamišljam poput Njemačke i Austrije. Govorimo ISTIM JEZIKOM, DIJELIMO DUGU ISTORIJU I TRADICIJU. Jedan dio je NATO, a drugi je neutralan, ali obje zemlje su u EU [?]. Volim da izbjegavam okidače kao što su rat, mir [?], mržnja. Nadam se da smo ih napuštili 1990-ih”.
