Video
Uslijedila je kritika iz dijela nevladinog sektora, odakle je saopštenje Pokreta za nezavisnost protumačeno podrškom crnogorskom predsjedniku Milu Đukanoviću, pri čemu je Rastoderu posebno zamjereno s obzirom na to da je godinama imao kritičan odnos prema vlastima.
Profesor Rastoder smatra da intelektualno određenje prema vrednosnim sudovima dovodi intelektualce u rizik da budu šikanirani.
“Vrijednosni sistem i sudovi, oni koji korespondiraju sa vašim ideološkim i političkim načelima daju vam pravo da se oglasite povodom svakog pitanja. Pri tom naravno, rizikujete da budete demonizirani i šikanirani od bilo koje strane koja različitost mišljenja shvata kao neku vrstu neobjavljenog rata. Ali istovremeno nije dobro imati taj intelektualni komoditet, odnosno ćutati o stvarima na koje jednostavno morate dati odgovor. Izgovor da ne znate sve što se ‘iza brda valja’ ako smijem tako da kažem, je providan iz razloga što u jednoj ozbiljnoj analizi svaki intelektualac može da dođe do onoga što je vrijednosni sistem jedne ili druge strane“, zaključuje profesor Rastoder.
Profesor Šerbo Rastoder kaže da je konkretna situacija zbog donošenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti na neki način stavila intelektualce pred izbor koji je naizgled protivrječan.
“Taj izbor glasi otprilike ovako: s jedne strane se brani duhovno nasljeđe kao odbrana svetinja, a sa druge strane se brani političko nasljeđe kao zasluga jednog režima“, kaže profesor Rastoder, ocjenjujući da je upuštanje u takvu konstrukciju tumačenja stvari pogrešno.
Preporučeno
“Zato ja zagovaram stav da se ne određujemo prema konkretnim ličnostima nego prema vrijednostima i vrednosnim sudovima“, smatra Rastoder.
