ŠEHOVIĆ: Razgradnja institucija ključni je cilj nove vlasti

– Znajući da je najveća politička grupacija u vlasti mnogo više ravnogorska a manje evropska, nemam nikakvu dilemu da im je od evropskih integracija mnogo važnije da u najkraćem mogućem roku, pod izgovorom uklanjanja poluga prethodne vlasti, razore i same institucije, budući da su zajedno sa ostalim konstituentima vlasti temeljne vrijednosti na kojima naše građansko društvo počiva već ozbiljno uzdrmali – rekao je Šehović.

EU je kritikovala prijedloge zakona o Tužilaštvu koje planira da donese vladajuća većina, nakon čega je Skupština otkazana. Kakv očekujete rasplet?

EU se ovim povodom nije oglasila bez razloga. Naprotiv. Vladajuća većina, koja se inače „zaklinje“ u transparentnost, je i zakon o tužilaštvu i zakon o specijalnom tužilaštvu, kao i nekoliko drugih važnih zakona, praktično krijući napisala. Nakon čega ih je u skupštinsku proceduru pustila „ispod ruke“, bez uobičajenih širih konsultacija koje se podrazumijevaju kada je riječ o propisima sistemskog karaktera, odnosno sprovedene kvalitetne javne rasprave. Ne samo da je zaobiđen Tužilački savjet, udruženja pravnika i ostali relevantni pravni autoriteti u državi, nego i Venecijanska, a čak i Evropska komisija, kojima zakon nije poslat na usaglašavanje, što je imajući u vidu važnost pitanja koje se uređuje, bilo i logično i obavezno.

Građana radi, suština pomenutih zakona jeste stvaranje pretpostavki za snažniji politički uticaj na tužilaštvo, ali i zaobilaženje na duže vrijeme ustavnih mehanizama i potrebne dvotrećinske većine neophodne za izbor novog vrhovnog državnog tužioca. Takođe, namjera je da se Tužilački savjet stavi pod političku kontrolu, da se ukine Specijalno državno tužilaštvo, te da se formira novo, koje bi vodili politički podobniji kadrovi.

Zbog navedenog, i još mnogo drugih proceduralnih i suštinskih propusta koje prate ovakav sistemski zakon, stigle su kritike ne samo od političkih oponenata, nego i od naših evropskih partnera, koji su ovim povodom u dva navrata, vrlo jasno i konkretno, upozorili novu vlast da očekuju napredak a ne nazadovanje u reformama u oblasti vladavine prava, podsjećajući da Crna Gora već ima tijela i mehanizme koji osiguravaju sudsku i tužilačku nezavisnost. Time su jasno kazali i šta misle o Vladi koja ih je na prilično nevješt način pokušala prevariti time što je isturila nekoliko poslanika koji se formalno javljaju u ulozi predlagača pomenutih zakona, iako su na pomenutim zakonima zajedno radili, kako smo juče i zvanično saznali od lidera DF-a. Sve to, kao i činjenica da nije prvi put da se sistemski propisi mijenjanju na nesistemski, rekao bih politikantski način, jer se slično desilo i sa izmjenama Zakona o državnim službenicima i namještenicima, kao i izmjenama Zakona o slobodi vjeroispovijesti, aktiviranje mehanizma klauzule balansa, odnosno suspenzije pregovora, čini prilično izvjesnim ukoliko vladajuća većina istraje u svojoj namjeri.

Znajući da je najveća politička grupacija u vlasti mnogo više ravnogorska a manje evropska, nemam nikakvu dilemu da im je od evropskih integracija mnogo važnije da u najkraćem mogućem roku, pod izgovorom uklanjanja poluga prethodne vlasti, razore i same institucije, budući da su zajedno sa ostalim konstituentima vlasti temeljne vrijednosti na kojima naše građansko društvo počiva već ozbiljno uzdrmali.

Sada nakon otkazivanja sjednice Skupštine, imamo igru „mačke i miša“ između DF-a i ostatka vladajuće koalicije. Kako će se ona završiti, naredni dani će pokazati. Sa novom većinom smo naučili da je gotovo sve moguće.

Vlast sprovodi masovnu revanšističku politiku na svim nivoima od Vlade, javnih preduzeća pa do sektora zdravstva i obrazovanja. Šta je cilj takvih poteza?

Na sceni je besomučno ,,skubanje“ među parlamentarnom većinom oko pozicija „po dubini“, klasičan politički, ali i nacionalni revanšizam, kao i mnogo veća politizacija društva nego što je bila prisutna u vrijeme naše vlasti, a u vezi čega je, s pravom rekao bih, od strane javnosti često prozivana.

Koliko su ti procesi uzeli maha najslikovitije možemo vidjeti u zdravstvu, gdje je uprkos nadljudskim naporima ljekara, zbog neadekvatnog upravljanja epidemiološkom situacijom u proteklih nekoliko mjeseci, Vlada demonstrirala nesposobnost u zaštiti zdravlja građana. Uprkos tome što smo zvanično treća država na svijetu po broju inficiranih na milion stanovnika, ispostavilo se da je najvažniji posao nove ministarke – koja je nezavisno od prethodno pomenutog odbila donaciju vakcina nakon čega je preko 200 ljudi preminulo – smjena svih čelnih ljudi u zdravstvenim ustanovama i postavljanje novih, koji su gotovo bez izuzetka na ta mjesta došli po političkoj liniji.

Tvrdite da su isti procesi očigledni i u prosvjeti?

Da. Očigledni primjeri politizacije su i izmjene Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, te izmjene Zakona o državnim službenicima i namještenicima. Naime, izmijenjeni Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju predviđa smjenu svih direktora škola, svih pomoćnika direktora, ali i promjenu svih upravnih i školskih odbora u prosvjeti. To znači da će u narednih mjesec-dva biti „odstranjeno“ između nekoliko stotina do 1000 ljudi iz prosvjete, a namjera je da dođu novi i podobni. Takođe, izmijenjeni Zakon o državnim službenicima i namještenicima predviđa smanjenje potrebnog radnog iskustva za čitav niz pozicija unutar državne uprave, kako bi se olakšala politička namještenja ljudi bez iskustva.

Sve to je jasan dokaz pretvorne politike koja se sprovodi. Od priče o zaštiti državnih interesa, dolazimo do potpunog urušavanja i razgradnje svih institucija u jako kratkom periodu, kako bi se „instalirala“ nova politička većina i promijenila „krvna slika“ našeg društva. Dakle, ovdje je na snazi klasično rušenje institucija pod plaštom „demontaže sistema vladanja prethodne vlasti“, a na šta će, vjerujem, i politički subjekti i građani imati odgovor.

Kako ocjenjujete činjenicu da djelovi vlasti pokušavaju da sprovedu reviziju istorije kroz pokušaj da se po osuđenim ratnim zločincima ili četničkim komandantima u Drugom svjetskom ratu poznatim po zločinima daju imena ulica?

To je direktna i logična posljedica ideološkog karaktera vlasti, kao i klerikalizacije društva u koje nas je gurnula gotovo jednonacionalna i jednovjerska Vlada, koja je formirana zahvaljujući političkom dogovoru postignutom u manastiru!

U takvom ambijentu osili najekstremniji dio društva za koji su partizani loši a četnici dobri momci, dok su ratni zločinci heroji. Nakon toga imate vrijednosni sunovrat koji smo doživjeli kada se neko drznuo da pokuša da nam preko naziva ulica haške osuđenike nametne kao uzore. To je granica koja se ne smije preći, a još manje prećutati.

Na ideološki primitivizam i nacionalizam treba odgovoriti. Ne primitivizmom. Ne još većim nacionalizmom. Nego intelektualnom i vrijednosnom superiornošću. Kakva, ubijeđen sam, uostalom i jeste većinska Crna Gora.

Ekonomski potezi nove vlasti su često na meti vaših kritika. Da li očekujete da ključni zakoni poput onog o budžetu ipak budu usvojeni?

Najveći problem je zapravo u tome što mi još uvijek od ekspertske Vlade, koja to očigledno nije, nijesmo vidjeli nikakve ozbiljne ekonomske poteze koji imaju reformski potencijal u bilo kojoj oblasti, a upravo nam je to danas potrebnije nego ikad, jer se zbog kovid krize suočavamo sa najvećim padom privredne aktivnosti u posljednjih nekoliko decenija.

Umjesto očekivanih reformi, dobili smo demagogiju i populizam.

Kako drugačije da nazovete sada već čuveno „tajno ali organizovano“ zaduženje koje je čak 230 miliona veće od potrebnog, zbog čega bez ikakvog racionalnog razloga i potrebe godišnje plaćamo čak 7,1 milion eura kamate, i još dodatnih pola miliona provizije pravnim licima angažovanim oko realizacije emisije, iako je premijer rekao da će to biti besplatno. Dakle, Vlada je pozajmila, po većim kamatama nego naši susjedi, i po u najmanju ruku sumnjivoj proceduri, preko 200 miliona eura više nego što je državi trebalo novca! I onda te silne eure ministri „krckaju“ tako što glume Deda Mraza najavljujući dijeljenje socijalnih povlastica i šakom i kapom. I još očekuju aplauze. Koje će možda od lakovjernih i dobiti, zaboravljajući da će od strane istih onih koji im sad aplaudiraju biti politički izviždani kada shvate da novac koji dijele nije zarađen, nego pozajmljen, i da će oni i ostali građani moraju da ga vrate. Sa sve kamatama. Jer ga Vlada nije uštedjela reformama koje je na sva zvona najavljivala, nego se zadužila. A za zaduženje vam nijesu potrebni eksperti, a još manje naročita ekonomska pamet.

Da ne pominjem nepromišljeno i brzopleto gašenje nacionalne avio-kompanije u državi koja je tipična avio destinacija, koja je kao takva za preko 60% gostiju isključivo vazduhoplovno dostupna. Pa kad su vidjeli kolike će nesagledive posljedice to imati na turizam i cjelokupnu našu ekonomiju, Vlada brže bolje najavljuje osnivanje nove kompanije, dok sa druge strane gubimo najvažnije slotove, stručno osoblje nam odlazi a konkurentske kompanije preuzimaju najisplativije letove. Za sve to vrijeme javnost pokušavaju da zabavljaju izgledom logoa buduće kompanije, što nas podsjeća na onu poznatu – „selo gori a baba se češlja“.

Jednako „ozbiljno“ se prešlo i na tzv. privremeno finansiranje, koje se trenutno sprovodi na način što dobar dio potrošačkih jedinica nezakonito raspolaže budžetskim sredstvima budući da nijesu formalno prepoznata prošlogodišnjim Zakonom o budžetu, o čemu će Ustavni sud dati konačnu riječ, kao i DRI u završnom računu budžeta za ovu godinu.

Sve zajedno daje sliku nesnalaženja u ekonomskoj oblasti, koja će možda funkcionisati neko vrijeme, ali uglavnom na krilima ogromnog zaduženja s početka godine.

Očekujemo dobar rezultat u Nikšiću

Kakav rezultat očekujete u Nikšiću, da li je suverenistički blok u stanju da zadrži vlast u tom gradu?

Socijaldemokrate su interes grada stavile iznad usko partijskog interesa, zbog čega i nastupamo zajedno za tradicionalnim koalicionim partnerima. Očekujemo dobar izborni rezultat, ne samo zbog više nego očiglednog nesnalaženja nove vlasti na državnom nivou, nego i zbog konkretnih rezultata koje je lokalna vlast u kojoj je SD participirao ostvarila u prethodnom periodu.

Nikšić je uvijek bio crnogorski i antifašistički, o čemu svjedoči više od 40 narodnih heroja na čelu sa Ljubom Čupićem. Zaslužuje da takav i ostane, zbog čega uostalom i vjerujem u izborni uspjeh.